Povežite se s nama

Život i društvo

Dan civilne zaštite u Varaždinskoj županiji: “Radimo na realizaciji Regionalnog centra civilne zaštite”

Objavljeno:

- dana

Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite Republike Hrvatske obilježen je prigodnom svečanošću u Županijskoj palači, na kojoj su najistaknutijim pojedincima te zaslužnim institucijama iz sustava civilne zaštite na području Županije uručene i prigodne zahvalnice.

Svečanosti su između ostalih prisustvovali i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, njegova zamjenica ujedno i načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina Miroslav Marković, Ivica Matošić, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Varaždin te pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Varaždinske županije Mario Sambolec.

Tako je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak zahvalnice uručio Općoj bolnici Varaždin, Mariu Musulinu iz HGSS-a – stanica Varaždin, Danijelu Leskovaru iz PU varaždinske te Damiru Frntiću iz Društva Crvenog križa Varaždinske županije.

Čestitavši im župan Stričak je pohvalio rad svih službi koje djeluju u okviru sustava Civilne zaštite te je naglasio kako u planu razvoja sustava civilne zaštite Varaždinske županije, posebno mjesto zauzima izgradnja Regionalnog centra civilne zaštite.

– Regionalni centar civilne zaštite omogućio bi prvenstveno objedinjavanje žurnih službi i operativnih snaga, njihovo žurno objedinjeno djelovanje, te rješavanje skladišnog i radnog prostora. Radimo na realizaciji tog projekta. Koristim priliku da istaknem kako je opremljenost naših žurnih službi vrlo dobra, a Županija redovno brine o opremljenosti snaga, prije svega o vatrogascima, Crvenom križu te o Gorskoj službi. Redovno ih sufinanciramo, ulažemo u njihovu opremu, a podržavamo i različite edukacije koje njihovi članovi pohađaju – rekao je župan te dodao kako je značaj Civilne zaštite bio izuzetno vidljiv tijekom Domovinskog rata kada su pripadnici civilne zaštite uložili izvanredne napore kako bi stradanje stanovništva bilo što manje.

– Civilna zaštita u Republici Hrvatskoj, kao i ostalim zemljama diljem Europe i svijeta, i danas ima izrazito zahtjevnu ulogu u borbi s jednim od najvećih izazova današnjice – pandemije infektivne bolesti COVID-19, a sasvim je sigurno da će opet imati važnu ulogu i u nadolazećoj krizi zaključio je župan.

Okrugli stol

Nakon podjele zahvalnica upriličeni je okrugli stol s nekoliko predavanja koje su održali doc.dr.sc. Matija Orešković na temu Osiguranja stabilnosti objekta prilikom projektiranja obzirom na seizmičnost, zatim prof.dr.sc. Božo Soldo je govorio o primjerima mnogobrojnih oštećenja građevina kod nastanka potresa s naglaskom na prometnice, o procjenama rizika izlagao je mr.sc. Tomislav Jarmić iz Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Varaždinske županije, dr.sc. Stjepan Strelec s Geotehničkog fakulteta pričao je o likvefakciji, amplifikaciji i kategorizaciji tla prema seizmičnosti, a govorilo se i o ulozi vatrogastva kod pojave potresa čije primjere je naveo Mario Rogina iz Vatrogasne zajednice Varaždinske županije. Dok je doc.dr.sc. Davor Stanko iznio procjene seizmičkog rizika građevina i kulturne baštine u Hrvatskoj. Viđenje procjene rizika u Republici Hrvatskoj dao je Nedeljko Kučej, ispred Područnog ureda civilne zaštite Varaždin.

Predavačima te sudionicima okruglog stola obratila se i zamjenica župana, ujedno i načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Silvija Zagorec koja je naglasila kako Varaždinska županija proaktivno sudjeluje u izgradnji i unapređenju sustava civilne zaštite te je jedna od najaktivnijih na području civilne zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

– Osim dobre opremljenosti i sudjelovanja u svim operativnim akcijama, nedavno smo izradili i Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Varaždinske Županije, koje su temeljni dokument jedinicama lokalne samouprave za izradu Procjena rizika za njihovo područje. Ovom prilikom želim podsjetiti na situacije u kojima se stožer našao posljednjih nekoliko godina i u kojim je pokazao svoju aktivnost, snalažljivost i spremnost. Krajem 2012., pa krajem 2018. godine Stožer je aktiviran zbog visokog vodnog vala na rijeci Dravi i plavljenja na području Općine Cestica, a krajem 2019. godine pa sve do danas stožer je stalno aktivan aktiviran zbog pandemije uzrokovane virusom COVID 19. Iz svih tih situacija, a poučena iskustvom iz katastrofalnih poplava Varaždinska županija konstantno podiže razinu spremnosti sustava civilne zaštite, a što se posebno očituje u zajedničkim vježbama operativnih snaga civilne zaštite. U vježbama, koje su sastavni dio okuke i osposobljavanja sudjeluju žurne službe te se na predviđenim scenarijima uvježbavaju međusobna djelovanja, koordinacija i kasnijim analizama ispravljaju se uočeni nedostaci – rekla je Silvija Zagorec te naglasila kako je ova mala svečanost prilika da se i zahvalimo svim ljudima, profesionalcima te volonterima koji sudjeluju u sustavu zaštite i spašavanja, često puta izlažući svoj život opasnim i vrlo neugodnim situacijama.

Život i društvo

U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.

Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.

Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.

Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.

U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.

Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?

– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.

Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva

Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.

Tijek bolesti i liječenje

– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“,  kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.

– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.

Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?

Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9

Nastavite čitati

Život i društvo

Svi umirovljenici s područja Općine Gornji Kneginec dobit će uskrsnicu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći  („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.

Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.

Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.

Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.

Isplata nezaposlenim osobama moguća  je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.

Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.

Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:

Utorak, 04. travnja

  • 9:30-14:30 sati, prostorija u prizemlju KNEKOM-a Gornji Kneginec
  • cijelo naselje Kneginec Gornji, dio naselja Varaždinbreg – ulice Mostečka i Mozdernjak

Srijeda, 05. travnja

  • od 9:30-11:30 sati, prostorije društvenog doma Kneginec Donji
  • cijelo naselje Kneginec Donji
  • od 12:30-14:30 sati, prostorije vatrogasnog doma na Haliću
  • dio naselja Varaždinbreg- ulice Halić i Banjščina

Četvrtak, 6. travnja

  • od 9:30-12:00 sati, prostorije društvenog doma Turčin
  • cijelo naselje Turčin,dio naselja Varaždinbreg-ulice Dugi Vrh i Mali Vrh
  • od 13:00-14:30 sati, prostorije društvenog doma Lužan Biškupečki
  • cijelo naselje Lužan Biškupečki, dio naselja Varaždinbreg-ulice – ulice Koradovica i Glavić

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje