Povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite životinja, Zaštitarsko-ekološka udruga „Prijatelji životinja i prirode“ organizirala je Dan otvorenih vrata u čakovečkom Skloništu za životinje Prijatelji.

Svjetski dan zaštite životinja obilježava se od 1929. godine kao dan posvećen pravima životinja i njihovu blagostanju, s posebnim naglaskom na odnose čovjeka prema životinjama i važnost svih životinja za život na Zemlji.

Čakovečko sklonište ovog trenutka brine o oko 560 pasa. Iako je riječ o velikom broju pasa, zaposlenicima i volonterima koji skrbe o njima ta je brojka zadovoljavajuća.

– Naime, početkom godine imali smo i 800 pasa na skrbi. Ta je brojka bila rezultata prošlogodišnjeg projekta kastracije pasa u romskim naseljima u Međimurju, kada ih je u sklonište u jednom trenutku došlo čak njih 600. Jedno smo vrijeme imali 1300 pasa koji su stigli putem projekta te još 600 ostalih pasa. Sve to na jednaki broj ljudi koliko ih imamo i danas. Bilo je izuzetno naporno i nadam se da se takvo nešto više neće ponoviti – poručila je voditeljica Skloništa Aleksandra Hampamer.

Nakon više od deset godina napokon je zaustavljen negativni trend prema kojem je bilo više primljenih nego udomljenih pasa.

Trenutno je u skloništu oko 560 pasa, iako ih je početkom godine bilo i više od 800

– Prvi puta od 2009. godine smo smanjili broj primljenih pasa. Očito smo napravili dobar posao u romskim naseljima. I dalje nastavljamo sa svojevrsnim „pritiskom“ prema Ministarstvu poljoprivrede i jedinicama lokalne samouprave da se projekt nastavi i sada, prije zime. Naime, imamo informacije da je ponovno mnogo štenaca, koje moramo zbrinuti da nam za godinu ili dvije ne ponovi situacija s početka ove godine – dodaje Hampamer.

Svi psi u čakovečkom Skloništu su kompletno izliječeni, cijepljeni i mikročipirani. Većina njih je i sterilizirana, odnosno kastrirana, te su spremni za udomljavanje. Tek je nekoliko pasa koji su teže udomljivi.

– Među njima je naš Titan. Stigao je u sklonište prije 7-8 godina, skinut s ogromnog lanca. Četiri dana mu nismo mogli prići. Postepeno se počeo privikavati na nas, ali ne podnosi druge ljude i vjerojatno bi ugrizao. Njemu će Sklonište vjerojatno biti dom zauvijek.

U Skloništu se neprestano nešto događa. Vrijedni djelatnici trude se maksimalno podići kvalitetu smještaja za pse. Tijekom ove godine nastalo je mnogo novih dvorišta sa zaštitnom podlogom protiv vlage. Svi boksevi imaju djelomično krov, a nove kućice rade se od alupanela, koje je mnogo lakše održavati, a psi ih ne mogu izgristi. Želja je do kraja godine dovršiti ispuste za bokseve koji ih sada nemaju, ali i urediti stacionarno-medicinski dio. U tom dijelu u pomoć će uskočiti INA donacijom rabljenih kontejnera.

Pune dvije godine na snazi je novi Zakon o zaštiti životinja. Iako je njegovo uvođenje potaknulo brojne rasprave, ljubitelji životinja zadovoljni su njegovom primjenom.

Kontrola uvjeta držanja kućnih ljubimaca

– Zakon kao zakon je dobar, ali se ne provodi dovoljno dobro, barem ne u cijelom državi. Dok Međimurje iskače u pozitivnom smislu, postoje lokacije koje još nemaju riješeno pitanje skloništa za životinja, kao što je slučaj s Gradom Dubrovnikom ili Ličko-senjskom županijom. Kod nas su svi gradovi i općine napravile popis pasa u smislu provedbe mikročipiranja. Riješio se problem u romskim naseljima, a mnoge općine uvele su metodu trajne sterilizacije. Imamo dobru suradnju i komunikaciju s komunalnim redarima, koji sada znaju što im je činiti kada nađu psa na cesti, kao i većina građana.

Ono što se u Zakonu ne provodi dovoljno dobro je dio koji se odnosi na uvjete držanja kućnih ljubimaca. Imamo jako mnogo prijava građana oko neadekvatnih uvjeta u kojima pojedinci drže svoje pse, bilo na lancu ili u premalom prostoru ili s nedovoljno hrane… Imamo odličnu suradnju s veterinarskom službom i komunalnim redarima, ali sve nakon toga, ide jako sporo – zaključuje Aleksandra Hampamer.

Hrana, deke, drvo za ogrjev…

Oko polovice potrebnog budžeta za financiranje skloništa osigurava se kroz proračune jedinice lokalne samouprave. Drugu polovicu sklonište namakne samo.

– Povodimo projekte i prikupljamo donacije građana, pravnih subjekata i srodnih udruga iz inozemstva. Hrana, stare deke, drvo za ogrjev… uvijek su dobrodošli. Svi unutarnji prostori, a njih je osam, u kojima su štenci i bolesni psi, grijemo pećima na drva. Svako otpadno drvo je dobrodošlo. Potrebna nam je i slama, ali i stara odjeća jer nije uvijek lako kupovati zaštitnu odjeću za 11 zaposlenika. Prije nego bacite javite se prvo nama, da vidimo da li nam je nešto od toga potrebno – kaže Aleksandra.