Prošloga tjedna na polju Kristijana Borkovića iz Belice, u predjelu poznatom pod nazivom Kramarišče, u organizaciji njegova Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva i tvrtke Agricola iz Čakovca održan je Dan polja krumpira.

Na oglednoj su njivi analizirani rezultati pokusa postignuti u proizvodnji.

Nove sorte

– Ideja Dana polja je promocija novih sorata. Zastupamo tvrtku HZPC iz Nizozemske, s kojima surađujemo već 25 godina. Dane polja organiziramo da poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom krumpira vide nove sorte te ih upoznaju putem rezultata pokusa. Zatim ih u manjoj količini introduciramo u njihovu proizvodnju i onda vidimo koje im odgovaraju po prinosima, izgledu, kvaliteti i zahtjevima njihova tržišta. Od nešto starijih sorata u komercijalnoj proizvodnji već su nekoliko godina Colomba i Memphis, dok među novije pripadaju Lucinda, Farida, San red…

Polje je nenavodnjavano. Prije nekoliko godina paralelno smo izvodili pokuse na navodnjavanim i nenavodnjavanim poljima, no budući da čak 70 posto poljoprivrednika ne navodnjava svoje površine, pokuse izvodimo u uvjetima bez vode da bismo dobili i prikazali što realnije rezultate. Ako neka sorta zadovolji u uvjetima bez vode, na navodnjavanu polju njezini će rezultati biti još tridesetak posto bolji! – objašnjava Siniša Balent, direktor tvrtke Agricola iz Čakovca.

Ugodno iznenađenje

Uz stručni nadzor mr. sc. Milorada Šubića, pročelnika čakovečke podružnice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, brojni proizvođači merkantilnoga krumpira iz Belice i susjednih općina dobili su priliku pogledati koje su novosti u razvoju proizvodnje te kulture.

– Ova je godina bila prilično neobična, sa čak dva povijesna klimatološka maksimuma prema podacima DHMZ-a, što znači da u ratarstvu možemo očekivati iznenađenja. Krumpir je tipična planinska biljka koja mjesečno tijekom vegetacije traži dobro raspoređenih 110-120 milimetara oborina. Ovo je polje nenavodnjavano, s prosječnom međimurskim agrotehnikom. Na Danu polja može se naći 16 sorata, pri čemu dominiraju sorte žute kožice. Imamo četiri skupine dozrijevanja: vrlo rani, rani, srednje rani i kasni krumpir. Najveći dio proizvođača skladišti krumpir tijekom zime te ga prodaje na proljeće, kad ostatak Hrvatske i regije nema krumpira. Tako je i danas većina proizvođača došla upravo zbog takvih sorata.

Zanimaju ih prinos, dužina vegetacije, boja mesa, kvaliteta… Moram priznati da sam, s obzirom na ovogodišnje uvjete, ugodno iznenađen: prinos većine sorti kreće se oko 40 tona po hektaru, jedna sorta je dala i prinos od više od 50 tona! Budući da je svibanj bio iznadprosječno hladan, dok je lipanj 2019. najtopliji ikad zabilježen, nismo znali što očekivati. Kao što sam već naveo, ovi rezultati su postignuti uz prosječnu agrotehniku. S obzirom na sve navedeno, mislim da proizvođači mogu biti zadovoljni kvalitetom i prinosom svojih proizvoda. Imamo pet-šest izrazito zanimljivih sorata, neke su od njih već poznate, dok je jedna ovdje na promociji. Radi se o sorti pod šifrom “Camelia”, što će joj navodno biti službeno ime, koja pokazuje neka vrlo zanimljiva svojstva – objasnio je Šubić.

Europski standardi

Dodao je da je europska politika puno restriktivnija u odnosu na nekadašnje mjere na koje su hrvatski proizvođači bili naviknuti. Navodi primjer skladištenja, pri kojem će trebati osigurati aktivnu ventilaciju, te smanjenje razina hormona koji utječu na čuvanje krumpira. Zbog toga su, kaže, trenutno najzanimljivije sorte koje su otporne na dugotrajno skladištenje.