Povežite se s nama

Međimurje

Dan socijalnoga partnerstva: socijalni dijalog nema alternativu

Objavljeno:

- dana

Hrvatski sabor je 2007. godine 21. siječnja proglasio Danom socijalnoga partnerstva, temeljem dogovora o institucionalnome socijalnome dijalogu Vlade RH, poslodavaca i sindikata iz 1994. godine poznatijem kao „Osnovni tekst Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća“, koji se smatra začetkom tripartitnoga socijalnoga dijaloga u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Prilikom obilježavanja Dana socijalnoga partnerstva u Maloj vijećnici Međimurske županije održana je konferencija za medije kojoj su prisustvovali predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije Ivan Senčar, dopredsjednik Stjepan Cirković i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec.

– Socijalno partnerstvo oformljeno je da bi se što lakše usuglasili interesni ciljevi poslodavaca, vlasti i sindikata u svim područjima koja su prioritetna za pokretanje gospodarstva ili podizanje životnoga standarda građana – rekao je na početku svog izlaganja predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije Ivan Senčar te dodao:

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji kao savjetodavno tijelo osnovano je 2002. godine

– Socijalni dijalog unutar socijalnoga partnerstva osnovni je element u komunikaciji svakoga demokratskoga društva i kao takav nema alternativu. Uključuje sve mogućnosti razmjene informacija, mišljenja i pronalaska najboljih rješenja za boljitak cjelokupnoga društva. Pogledamo li dublje u povijest socijalnoga partnerstva, ona seže do kraja 19. stoljeća kada su njemačke vlasti uvidjele određene probleme te po prvi puta u povijesti pregovarale s radnicima o njihovoj zaštiti na radu i osiguranju od nesretnoga slučaja ili bolesti.

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji, kao savjetodavno tijelo, osnovano je 2002. godine.

– Na sjednicama se raspravlja o socijalnim i gospodarskim problemima. Rad međimurskog GSV-a prepoznat je i na nacionalnoj razini te se uzima kao primjer dobre prakse, tim više što je jedno od najaktivnijih Vijeća u Hrvatskoj – istaknuo je Senčar.

Na konferenciji za medije je istaknuto da bi u Hrvatskoj socijalni dijalog trebao biti još snažniji, za što je potrebna dobra volja vlasti, poduzetnika i sindikata, pri čemu je, da bi se došlo do najboljeg rješenja, ponekad potrebno malo i popustiti.

– Kada je riječ o Međimurskoj županiji kao jedinici regionalne samouprave, usuđujem se reći da smo kao predstavnici u GSV-u jako dobar partner. Odluke donosimo gotovo jednoglasno. Svjesni smo činjenice da više animiramo, predlažemo i nudimo rješenja, a da imamo premalo nadležnosti u implementaciji donesenih zaključaka. Želimo da se to promijeni i vjerujemo da će ona razina koja može donositi odluke u većoj mjeri uvažavati naša rješenja, koja su itekako životna i aktualna – rekao je dožupan Josip Grivec.

Međimurje

FOTO U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ maske mudrih sova spremne su za početak fašničkog veselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: DV "Cvrčak" Čakovec

Djeca starije vrtićke skupine Fijolice iz Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Čakovec sa svojim roditeljima i odgojiteljicama započela su s pripremama za nadolazeći fašnik.

Mališani su odabrali masku s likom sove, a zatim su svi zajedno zavrnuli rukave i u veseloj, kreativnoj i radnoj atmosferi spretno krenuli u realizaciju. Međusobno su ravnopravno raspodijelili poslove pa dok su jedni crtali perje na tkaninu, drugi su rezali oblike da bi na kraju zajedno lijepili. Uz druženje i rad vrijeme je brzo prošlo, a maske mudrih sova spremno čekaju Dječji fašnik u Čakovcu.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolegij načelnika i gradonačelnika: svim školama osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 6. sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika na kojoj je župan Matija Posavec pozvao je okupljene da prate otvaranje javnih poziva te da se na njih javljaju. Župan Posavec istaknuo je da cjelokupno društvo očekuje dinamična i turbulentni godina pa stoga svaku mogućnost vanjskog (su)financiranja programa i projekata treba iskoristiti.

– Pripremamo se za niz natječaja i nadamo se najboljemu. U cilju efikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove godine ćemo pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola da bismo svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Nastavljamo i s projektima u zdravstvu, a razvijanjem mreže Ekomuzeja „Međimurje malo“ težimo disperziji turističkih i kulturnih sadržaja diljem našega kraja i to uređenjem objekata poput Feštetićevog dvorca u Pribislavcu i Centra sv. Jeronima u Štrigovi, kao i niza drugih prezentacijskih centara – poručio je Posavec u svojem govori naglasivši da sve jedinice lokalne samouprave i dalje mogu računati na pomoć i podršku MENEA-e i REDEA-e.

Voditeljica Skloništa za životinje „Prijatelji“ Aleksandra Hampamer sudionicima Kolegija ponudila je opcije i alate iskoristive u prevenciji napuštanja životinja te kontrole njihova broja, dok je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač otvorila temu angažiranosti općina na stjecanju statusa „Općina – prijatelja djece“.

– Međimurska županija već godinama sudjeluje u projektu te smo i dalje spremni pomoći našim jedinicama lokalne samouprave koje su odlučile poći putem priznanja statusa – naglasila je pročelnica Tošić Grlač.

O detaljima koji mogu pomoći u dosezanju statusa „Općina – prijatelj djece“ govorila je liječnica Marija Hegeduš Jungvirth. Pedijatrica Hegeduš Jungvirth smatra da je šteta ne pokazati Hrvatskoj koliko je Međimurje ostvarilo potencijala kada je riječ o brizi za djecu i ostvarenju njihovih prava.

– Naša tri grada te općine Belica, Mala Subotica, Dekanovec i Strahoninec imaju status prijatelja djece, a odluku za ostvarivanje donijeli su u općinama Štrigova, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Orehovica i Selnica. I Općinsko vijeće Donjeg Vidovca pozitivno se izjasnilo o prijavi svoje kandidature – istaknula je Hegeduš Jungvirth.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini pozvala je kolege da se u razumnom roku od mjesec dana očituju o potencijalnom prenošenju vlasništva nad zgradom koju koristi Zajednica tehničke kulture na Grad Čakovec. Taj je korak preduvjet da bi Grad Čakovec mogao kandidirati projekt obnove zgrade putem europskih fondova. Vlasništvo nad zgradom u Ulici Aleksandra Schulteissa 2 B dijele Grad Čakovec i 17 općina.

Okupljenima se obratio i načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, ujedno i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja „Međimurec“, govoreći pritom o financijskim aspektima i preduvjetima za očuvanje ove autohtone pasmine konja, dok ga je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija pozvala da program Udruge kandidira svim međimurskim općinama i gradovima te na taj način namakne veći dio potrebne svote za očuvanje pasmine.

U završnom dijelu Kolegija je Miodrag Novosel, pomoćnik pročelnika HGSS-a Stanice Čakovec, prezentirao dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne.

– Na korak smo do važnog preduvjeta za rad, vlastitog prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine.

Novosel je otkrio da su članovi Stanice lani odradili čak 7085 volonterskih sati i pritom iznio prijedlog budućeg financiranja. Predložio je otprilike 2000 eura sufinanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije.

– Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovakvu vrstu angažmana jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba – dodao je Miodrag Novosel.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje