Povežite se s nama

Život i društvo

Danas je blagdan sv. Lucije: ispecite luciščak i kuružnjaču te počnite s izradom drvenog stolčeka

Objavljeno:

- dana

SIJANJE PŠENICE I DRUGI OBIČAJI

U katoličkom se kalendaru danas, 13. prosinca obilježava dan sv. Lucije kada se već tradicionalno obavlja sijanje božićne pšenice.

Različite narodne običaje koji se vežu uz dan sv. Lucije za Gradski muzej Varaždin opisala je kustosica Etnografskog odjela Ljerka Albus u katalogu izložbe „Vjera, ufanje, ljubav”.

Na sv. Luciju gazdarice bi obično ustajale još za mraka, objasnila je kustosica, i započele s pripremom bezmasne pogače od različitog žitka zvanom luciščak (Plemenščina). Svi ukućani i blago konzumirali su ovu pogaču u ranu zoru s vjerom u zdravlje, napredak i plodnost.

U selima istočno od Varaždina toga se dana od kukuruznog brašna pekla tanka kuružnjača sa prelom, rupom po sredini

U selima istočno od Varaždina toga se dana od kukuruznog brašna pekla tanka kuružnjača sa prelom, rupom po sredini. Veća kuružnjača bila je za obitelj, a manja za stoku.

Na širem varaždinskom prostoru na taj dan prisutan je stari običaj da muški član obitelji započne s izradom drvenog stolčeka koji bi trebao do Badnjaka završiti, a služi za prepoznavanje coprnica u crkvi.

Toga dana nije se smjelo šiti, presti niti tkati, a žrvanj se tijekom mljevenja kukuruza ili pšenice okretao naopako, kako bi u kući i staji vladalo zdravlje.

Pučka meteorologija

Pučka meteorologija kao važan segment narodnog života prisutna je i na dan Sv. Lucije. O vremenskim prilikama ovisio je život ovog poljodjelskog naroda pa su najčešće domaćice toga dana započinjale s prognoziranjem vremena za cijelu nadolazeću godinu.

Dvanaest režnjeva posoljenog luka, od kojih je svaki režanj simbolizirao slijed mjeseci kroz slijedeću godinu, postavljale su u prozor i promatrale do Badnjaka. Onaj režanj koji je bio vlažniji označavao je kišni mjesec, a onaj manje vlažan, suhi ili sunčani mjesec. Drugi, jednostavniji običaj narodnog prognozranja vemena, je praćenje vremenskih prilika kroz dvanaest dana, započevši od dana Sv. Lucije. Kakav je koji dan bio, značilo je da će takav biti i mjesec u novoj godini.

Božićna pšenica rekvizit je za magijsko prizivanje životne snage u vrijeme zimskog mrtvila

Božićna pšenica, koja se najčešće na Sv. Luciju, a rjeđe na Sv. Barbaru 4. prosinca sijala u zdjelice, nije samo tradicionalna dekoracija božićnog stola, već je i rekvizit za magijsko prizivanje životne snage u vrijeme zimskog mrtvila.

Proklijala i izrasla ona je, također, simbol pomlađivanja i novog života. Kvalitetom izraslih vlati upućivala je domaćine na plodnost usjeva u sljedećoj godini, na bolju ili lošu žetvu. Božićna pšenica može se definirati kao „kultni vrtić“, čiji je naziv pojednostavljena izvedenica iz „Adonisovih vrtića“.

Ovaj običajno-obredni element tim se nazivom tumači u etnološkoj i srodnoj literaturi, sugerirajući pretpostavku da su narodni, pučki „vrtići“ nastali iz antičkih Adonisovih.

U nekim selima toga su dana znale selom ophodavati djevojke odjevene poput mladenki, s vjenčićem na glavi (Čalinec). U drugima su, prekrivene domaćom plahtom i licem obojanim s brašnom, na tanjuru nosile oči, najčešće svinjske, volovske ili od repe, s vilicom ili nožem, plašeći djecu. Djeci se znalo reći „Ide Sveta Luca koja prste štruca“ ili „Ide Luca zločestu decu nuca“ (područje Ivanca).“

Izvor: GMV
Foto:

Život i društvo

Još jedna godina ulaganja i prosperiteta hrvatske članice Leier grupe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Hrvatskoj je izražena sklonost gradnji opekom, vođena kvalitetom i dugovječnošću proizvoda, bilo da je riječ o razvojnim projektima nacionalnog i lokalnog interesa ili o investicijama na individualnoj razini. Zbog toga u proizvodnoj tvrtki Leier-Leitl d. o. o. kontinuirano poduzimaju nužne korake za povećanje kvalitete na svim razinama.

Rezimirajući 2021. godinu, tvrtka Leier-Leitl d. o. o., koja pripada jednoj od najvećih europskih tvrtki za proizvodnju građevinskih materijala, može biti više nego zadovoljna. Tijekom godine zaključeno je višemilijunsko ulaganje u robotizaciju, pojačano održavanje proizvodnog pogona, vozni park i upravnu zgradu. Osnovno načelo cjelokupne investicije bilo je racionalizirati potrošnju energenata, povećati kvalitetu opeke te ostvariti bolje uvjete za rad zaposlenika.

Iako su spomenute investicije došle u turbulentnom vremenu, u Leier-Leitlu ponosno ističu da su se isplatile. Implementacijom robota usavršili su i osuvremenili proizvodni proces i približili se zahtjevima tržišta. Što je još važnije, njihovi zaposlenici danas trebaju uložiti manje fizičke snage i napora za postignuti rezultat, čime je učinjen velik iskorak po pitanju njihova zdravlja i sigurnosti na radu.

Kraj godine obilježile su konferencije i međunarodni sastanci.
Leier Grupa je 1. listopada u LCC u Leier centrali u Győru (Jura) organizirala međunarodni sastanak menadžmenta. Vodstva poduzeća Leier Grupe koja uspješno posluju u sedam zemalja – Austriji, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Ukrajini – razgovarala su o postignutim rezultatima, realiziranim investicijama i budućim planiranim ulaganjima prema ekološki osviještenoj proizvodnji. To je moguće jer je cijela grupacija u 2020. godini ostvarila promet veći od 300.000.000 eura.

Austrijska gospodarska komora (WKO) je 12. i 13. listopada u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu organizirala konferenciju pod nazivom “Proširenje prometnih koridora u Hrvatskoj – težište cesta” s ciljem unapređenja suradnje austrijskih i hrvatskih tvrtki u realizaciji budućih projekata u tom sektoru. Konferencija je Leier-Leitlu d. o. o. bila idealna prilika za ponovni susret s najvažnijim hrvatskim tvrtkama i institucijama zainteresiranima za te projekte. Zaključak konferencije je bio da će, zahvaljujući EU fondovima, Hrvatska u idućih 10 godina na raspolaganju imati sredstva u visini većoj od 20 milijardi eura za proširenje brojnih područja poslovanja u zemlji, te ih je potrebno početi koristiti što prije.

Godinu 2021. Leier-Leitl d. o. o. pamtit će kao prosperitetnu, punu izazova čijem je ostvarenju još boljih rezultata svojim elanom, radom i odgovornošću pridonio svaki pojedini zaposlenik, te završava dodjelom izdašnih božićnica, jer osnovni i glavni cilj i dalje ostaje zadovoljstvo zaposlenika. Kao što gospodin Michael Leier kaže: „Sve što danas čini Leier Grupu jakom i stabilnom ne bi bilo moguće bez naših angažiranih i motiviranih zaposlenika te iskreno zahvaljujem svakom od njih pojedinačno.”

Naravno, zahvalama i čestitkama pridružuje se vodeći tim Leier-Leitla d. o. o.

Tvrtka Leier-Leitl je svoje društveno odgovorno ponašanje pokazala i dokazala nakon razornog potresa na području Banovine. U tom angažiranom djelovanju ističe se i donacija opeke za izgradnju obiteljske kuće u Petrinji, čime se osiguralo da četveročlana obitelj Kajić ponovno izgradi svoj dom i što brže zaboravi nedaću zbog koje su svoj prvi dom izgubili.

Kvaliteta opeke koja se izrađuje u proizvodnom pogonu u Turčinu pravi je odabir za važne projekte diljem Hrvatske – od krajnjeg istoka do krajnjeg juga. Jedan od najudaljenijih projekata realiziranih opekom iz proizvodnog pogona u Turčinu te Leier sustavom dimnjaka je Policijska postaja u Imotskom, udaljena više od 570 kilometara. Za pregradne zidove spomenute zgrade utrošeno je 7500 komada visokokvalitetne Leiertherm opeke 25 U+Z. Zanimljiva je činjenica da je u izgradnju Arene living Zagreb, objekta sa 130 stambenih jedinica i šest poslovnih prostora, ugrađeno više od 21.000 Leiertherm opeke, također za pregradne zidove.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Mali keramičari I. OŠ Varaždin od gline izrađivali ukrase za bor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I. OŠ Varaždin

Mali keramičari I. osnovne škole Varaždin, ujedno i članovi Učeničke zadruge Barok, marljivo se pripremaju za Božić i Božićni sajam.

Iz škole objašnjavaju da su učenici od gline izrađivali ukrase za bor.

– Kako su već pravi mali majstori keramičari, izrada ukrasa je išla brzo i glatko. Izradili su pahuljice, zvjezdice, srca, čizmice… Kad se osuše, obojat će ih i ispeći u peći za keramiku – navode. Kako izgledaju njihovi radovi, provjerite u fotogaleriji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje