Povežite se s nama

Kultura

Danas obilježavamo Dan reformacije

Objavljeno:

- dana

Predstavljen latinični pretisak Prvog dela novog testamenta

Vrijeme protestantske reformacije u Europi bilo je vrijeme tiskanja zabranjene knjige. Zvala se Biblija, koju je tada, u 16. stoljeću, rijetko tko držao u rukama, a kamoli posjedovao. Još manje su “obični ljudi” znali što je u njoj pisalo budući da većina stanovništva nije znala ni grčki, ni hebrejski, a ni latinski. Dati Bibliju narodu bila je stoga nit vodilja europskih reformatora. Danas, 31. listopada, obilježavamo Dan reformacije.

Zahvaljujući Lutherovom prijevodu Biblije na njemački jezik, stanovnici njemačkih govornih područja imali su prilike prvi put u životu sami pročitati Riječ Božju, a dobro je poznato da je Lutherova Biblija postala temeljem razvoja njemačkoga jezika. U Engleskoj su, pak, prijevodi Svetog pisma utjecali na razvoj engleskoga jezika kakvog danas poznajemo, posebice Biblija u izdanju kralja Jamesa.

Hrvatski protestanti

I dok su u 16. stoljeću zapadnoeuropski reformatori radili na širenju Evanđelja prevođenjem i tiskanjem Biblije, i u Hrvatskoj je postojala mala grupa protestanata, većinom iz Istre i Dalmacije. Najozbiljniji pokušaj da se reformacija tiskom proširi na hrvatskom tlu učinjen je iz njemačkog Württemberga u kojem se sredinom 16. stoljeća našla četa bjegunaca iz Hrvatske i Slovenije. Jedan od njih bio je Istranin Petar Pavao Vergerije, čija je ideja o proširenju reformacije u Hrvatskoj dobila svoj konkretan oblik otvaranjem hrvatske tiskare u Urachu kraj Tübingena. Tiskaru je financijski uzdržavao Hans Ungnad, nasljednik varaždinskog župana, a u njezinom radu ogromnu je ulogu odigrao i Slovenac Primož Trubar. Godine 1562. iz te je tiskare izašao Prvi del novoga testamenta (na glagoljici), a godinu dana kasnije otisnut je i Drugi del novog testamenta te kompletni Novi zavjet na ćirilici. To je bio prvi hrvatski prijevod Novog zavjeta. Glavni su radnici na njemu bili hrvatski glagoljaši Stjepan Konzul iz Istre i Antun Dalmatin. Zajedno sa svojim suradnicima, oni su ujedno bili i prvi hrvatski književnici kojima se nametnulo pitanje izjednačenog hrvatskog književnog jezika.

Pretisak Novog zavjeta

Nedavno je u Hrvatskoj učinjen pretisak prvog hrvatskog prijevoda Novog zavjeta, transliteriran na latinicu. Tekst je pisan čakavskim govornim izričajem i prilično je razumljiv i danas, 450 godina poslije. Upravo je ta jubilarna brojka bila i povod Adventističkom teološkom visokom učilištu, Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Školskoj knjizi da uoči Dana reformacije izdaju pretisak koji je u Varaždinu prezentiran 28. listopada u palači Herzer. Zasad je izdan prvi dio Novog zavjeta, koji sadrži Evanđelja i Djela apostolska, a tiskanje drugog dijela s poslanicama i Otkrivenjem tek slijedi. – Prijevod Biblije na narodni jezik bio je svojevrsni ispit zrelosti za taj jezik. Od slavenskih naroda, Hrvati su osmi po redu po tiskanju Novog zavjeta na narodnom jeziku – istkanuo je jezikoslovac Alojz Jembrih na promociji ovog značajnog djela.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje