Povežite se s nama

Kultura

Danas obilježavamo Dan reformacije

Objavljeno:

- dana

Predstavljen latinični pretisak Prvog dela novog testamenta

Vrijeme protestantske reformacije u Europi bilo je vrijeme tiskanja zabranjene knjige. Zvala se Biblija, koju je tada, u 16. stoljeću, rijetko tko držao u rukama, a kamoli posjedovao. Još manje su “obični ljudi” znali što je u njoj pisalo budući da većina stanovništva nije znala ni grčki, ni hebrejski, a ni latinski. Dati Bibliju narodu bila je stoga nit vodilja europskih reformatora. Danas, 31. listopada, obilježavamo Dan reformacije.

Zahvaljujući Lutherovom prijevodu Biblije na njemački jezik, stanovnici njemačkih govornih područja imali su prilike prvi put u životu sami pročitati Riječ Božju, a dobro je poznato da je Lutherova Biblija postala temeljem razvoja njemačkoga jezika. U Engleskoj su, pak, prijevodi Svetog pisma utjecali na razvoj engleskoga jezika kakvog danas poznajemo, posebice Biblija u izdanju kralja Jamesa.

Hrvatski protestanti

I dok su u 16. stoljeću zapadnoeuropski reformatori radili na širenju Evanđelja prevođenjem i tiskanjem Biblije, i u Hrvatskoj je postojala mala grupa protestanata, većinom iz Istre i Dalmacije. Najozbiljniji pokušaj da se reformacija tiskom proširi na hrvatskom tlu učinjen je iz njemačkog Württemberga u kojem se sredinom 16. stoljeća našla četa bjegunaca iz Hrvatske i Slovenije. Jedan od njih bio je Istranin Petar Pavao Vergerije, čija je ideja o proširenju reformacije u Hrvatskoj dobila svoj konkretan oblik otvaranjem hrvatske tiskare u Urachu kraj Tübingena. Tiskaru je financijski uzdržavao Hans Ungnad, nasljednik varaždinskog župana, a u njezinom radu ogromnu je ulogu odigrao i Slovenac Primož Trubar. Godine 1562. iz te je tiskare izašao Prvi del novoga testamenta (na glagoljici), a godinu dana kasnije otisnut je i Drugi del novog testamenta te kompletni Novi zavjet na ćirilici. To je bio prvi hrvatski prijevod Novog zavjeta. Glavni su radnici na njemu bili hrvatski glagoljaši Stjepan Konzul iz Istre i Antun Dalmatin. Zajedno sa svojim suradnicima, oni su ujedno bili i prvi hrvatski književnici kojima se nametnulo pitanje izjednačenog hrvatskog književnog jezika.

Pretisak Novog zavjeta

Nedavno je u Hrvatskoj učinjen pretisak prvog hrvatskog prijevoda Novog zavjeta, transliteriran na latinicu. Tekst je pisan čakavskim govornim izričajem i prilično je razumljiv i danas, 450 godina poslije. Upravo je ta jubilarna brojka bila i povod Adventističkom teološkom visokom učilištu, Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Školskoj knjizi da uoči Dana reformacije izdaju pretisak koji je u Varaždinu prezentiran 28. listopada u palači Herzer. Zasad je izdan prvi dio Novog zavjeta, koji sadrži Evanđelja i Djela apostolska, a tiskanje drugog dijela s poslanicama i Otkrivenjem tek slijedi. – Prijevod Biblije na narodni jezik bio je svojevrsni ispit zrelosti za taj jezik. Od slavenskih naroda, Hrvati su osmi po redu po tiskanju Novog zavjeta na narodnom jeziku – istkanuo je jezikoslovac Alojz Jembrih na promociji ovog značajnog djela.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Varaždinski HNK odnio četiri Nagrade hrvatskog glumišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sinoć su dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta, a HNK u Varaždinu slavo je u četiri kategorije.

Za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji drame nagrađena je predstava Matiaš, Grabancijaš, Dijak autora Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića.

Režiser Krešimir Dolenčić nagrađen je i za režiju iste predstave.

Za najbolje glumačko ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina kod žena u kategoriji drame nagrađena je Dea Presečki za ulogu Matiaša u istoj predstavi.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u kategoriji opere nagrađena je Josipa Bilić za ulogu Pepeljuge u istoimenoj operi Julesa Massneta pod dirigentskim vodstvom Darijana Ivezića u režiji Saše Anočića iz produkcije HNK u Varaždinu u suradnji s Muzičkom akademijom Zagreb.

Nastavite čitati

Kultura

Hrvoje Pintarić i Tamara Jurkić Sviben u nedjelju nastupaju u varaždinskom HNK-u

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nedjelju, 28. studenoga, u velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu s početkom u 19 sati i 30 minuta Hrvoje Pintarić na rogu i Tamara Jurkić Sviben na klaviru održat će koncert 3. koncertne sezone.

Organizator je HNK u Varaždinu uz potporu Koncertnog ureda Varaždin i Ministarstva kulture i medija RH.

Besplatne ulaznice mogu se rezervirati i preuzeti na blagajni Kazališta.

Za dolazak na programe unutar zgrade HNK u Varaždinu potrebne su COVID potvrda i maska za lice.

Kontakt blagajne: 042 200 250; [email protected]

Hrvoje Pintarić rođen je 1971. godine u Bjelovaru, gdje je završio osnovnu i srednju glazbenu školu. Studij roga nastavlja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao 1995. godine u klasi profesora Stjepana Mateića.Još za vrijeme studija postaje član Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske, gdje aktivno radi do jeseni 1996. godine, nakon čega slijedi jednogodišnje usavršavanje u Pragu kod profesora Zdeneka Tylšara. Od 1997. do 2004. godine prvi je hornist Dubrovačkog Simfonijskog orkestra s kojim ostvaruje solističke nastupe. Od 2004. godine živi i radi u Zagrebu kao član orkestra opere Hrvatskog narodnog kazališta, uspješno se bavi pedagoškim radom, te od jeseni 2018. postaje profesor roga na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Intenzivno se bavi komornom glazbom, sudjeluje na renomiranim brass festivalima, jedan je od osnivača komornog festivala “Amadeus Fest” u Bjelovaru, te kontinuirano koncertira u Hrvatskoj i inozemstvu kao solist s pijanisticom Tamarom Jurkić Sviben. U toj suradnji ostvario je više praizvedbi novih djela hrvatske glazbene baštine za rog i klavir (Prohaska, Bobić, Uhlik, Kabiljo, Grubačević…), što je 2019. godine i rezultiralo izdanjem nosača zvuka u suradnji sa izdavačkom kućom Cantus. Za australsku izdavačku kuću Hammering Records je snimio i nova djela za rog i klavir i rog solo, australskog skladatelja Alana Holleya. Umjetnički je voditelj Zagrebačkog orkestra ZET-a u Zagrebu.

Hrvatska pijanistica rodom iz Pule Tamara Jurkić Sviben (1973.) druženje s klavirom započela je u svojoj šestoj godini u rodnom gradu. Diplomirala je klavir u klasi akademika Jurice Muraia na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1995., te je pri istoj ustanovi stekla magisterij umjetnosti 2006. u klasi prof. Vladimira Krpana. Doktorirala je Kroatologiju 2016. godine  s temom „Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941. godine“.

Koncertira kao solistica i komorna glazbenica od 1992. na mnogim hrvatskim festivalima i u inozemstvu (Francuska, Danska, Island, Portugal, Grčka, Španjolska, Austrija, Albanija, Kosovo, Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Ukrajina, Poljska, Litva, Bosna i Hercegovina, Izrael, Indija, Kanada, Australija), usredotočivši se na repertoar kraja 19. i početka 20. stoljeća. Usavršavala je svoje pijanističko umijeće kod Michaela Vosskresenskog i Leva Naumova, te u klasi Monique Mercier na Ècole Normale de Musique de Paris ‘Alfred Cortot’.

Snimila je tri nosača zvuka za izdavačku kuću Croatia Records s djelima hrvatskih i američkih skladatelja prve polovine 20. Stoljeća (Piano, Klavirske sonate Božidara Kunca i Začarani klavir) te dva Cd-a za australsku izdavačku kuću Hammerings Records s djelima australskog skladatelja Alana Holleya. Njezine snimke skladbi  Ivane Lang i Alfija Kabilja nalaze se na izdanjima Cantusa. Redovno snima i za Hrvatski radio djela hrvatskih skladatelja. Surađivala je sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijski orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom  te orkestrom INK u Puli. Koncertirajući kao komorni glazbenik surađuje s renomiranim solistima iz zemlje i inozemstva. S hornistom Hrvojem Pintarićem i mezzosopranisticom Sofijom Cingulom osnovala je Trio Ludens, kao komorni sastav koji njeguje komornu glazbu 19. i 20. stoljeća s posebnim naglaskom na suvremeno hrvatsko glazbeno stvaralaštvo. S hornistom Hrvojem Pintarićem surađuje od 2010. godine na promociji novih djela hrvatske glazbene baštine za rog i glasovir. Zajednička suradnja rezultirala je brojnim koncertima u domovini, ali i turnejama u Kanadi i Australiji te nosačem zvuka Signali s djelima hrvatskih skladatelja u izdanju Cantusa. Skladbe M. Prohaske, T. Uhlika, B. Okmace, S. Majurec pisane su upravo za duo Jurkić Sviben-Pintarić Posebnu brigu, Tamara, posvećuje istraživanju i proučavanju hrvatske glazbene baštine te je osnivačica i predsjednica Udruge za proučavanje i promicanje kulturne baštine „Tamar“ u sklopu koje vodi sustavnu brigu za pronalaženjem i tiskanjem dosada neobjavljenih notnih zapisa hrvatske glazbene baštine. Od 2019. godine interdisciplinarna je docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za područje kroatologije, znanosti o umjetnosti i glazbenu umjetnost.

Članica je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, Hrvatske glazbene scene mladih, Hrvatskog muzikološkog društva, potpredsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda te pročelnica odjela za glazbu Matice hrvatske. 

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje