Građanima na kućne adrese stižu pozivi za vojnu pričuvu, evo što to znači
Ako su neki proteklih dana dobili poziv na vojnu vježbu, ne radi se o pozivu za obvezni vojni rok, već...
Željko Rainer bio je uz ministra gospodarstva Darka Horvata jedini visoki državni dužnosnik koji je ove godine stigao u Ludbreg. U ime premijer je stigla saborska zastupnica Sunčana Glavak, a bili su tu i zastupnici Anđelko Stričak i Josip Križanić. Vjernicima se taj, politički „bojkot“ dopao jer je, rekli su nam neki od njih, Sveta nedjelja time lišena pretjeranog politikanstva i uglavnom ostavljena kome je i namijenjena – vjernicima.
Niti s oltara u Zavjetnoj kapeli Hrvatskoga sabora u Prošteništu Predragocjene Krvi Kristove ove se godine nisu mogle čuti tolike političke poruke kao ranije, osobito dok je misna slavlja predvodio kontroverzni biskup Košić. Mons. Dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH nije se previše bavio politiko, tek je pozvao na zaštitu ljudskih i radničkih prava u istom kontekstu zazvao božji blagoslov na sve saborske zastupnike koji donose zakone da čuvaju i poštuju ono što je Isus zapovjedio. Svetu misu je predvodio uz domaćina mons. Josipa Mrzljaka i drugih biskupa.
Domaćin, ludbreški gradonačelnik vjernicima s obratio dan ranije. On je istaknuo Ludbreg kao mali ali snažan grad koji odolijeva svim nedaćama i izazovima našega vremena, grad koji je prepoznat diljem Hrvatske, pa i svijeta, po svojim uspješnim i dobrim ljudima, grad koji se skrbi o svim svojim generacijama, ali i grad čiji je identitet određen ovim prošteništem i tradicijom hodočašćenja stotinama godina unatrag.
– Dobrodošli u Ludbreg u kojem smo se danas okupili ovdje u našem prošteništu, kao što se okupljamo već stotinama godina jer osjećamo potrebu baš tu osloniti se na nešto puno veće i snažnije od nas. Dolazimo noseći na leđima mnoge terete i brige, mnoge sumnje koje nas razdiru i brinu, nepravdu kojom je naše društvo prožeto, ali i nadu da ćemo upravo ovdje pronaći odgovore na sva ona pitanja koja nam ostaju neodgovorena – rekao je Bilić dodavši da danas nije lako biti čovjek nikome od nas te pronalaziti snagu za svakodnevni život i rješavati stotine problema.
– Treba nam obitelj u kojoj smo voljeni i sigurni, trebaju nam prijatelji na koje se možemo osloniti, trebaju nam naše zajednice, ulice i kvartovi, sela i gradovi u kojima smo radosni i ispunjeni. Trebaju nam drugi na koje se možemo nasloniti. A danas ovdje nitko od nas nije sam. Upravo ovakva mjesta okupljanja tisuća i tisuća ljudi pokazuju da trebamo jedni drugima, da volimo jedni druge i da bez drugih ne možemo živjeti, pokazuju da ne smijemo samo tražiti, nego da moramo i davati. Pa kakvi bismo bili ljudi kad ne bismo pomagali jedni drugima, kad ne bismo bili oslonac djeci, roditeljima, prijateljima, ali i strancima i nepoznatima koji nas trebaju baš sad. Pomoć ne može i ne smije čekati jer pomoć pružena naknadno, samo je izgovor. Pomoć ne treba fiskalizaciju i PDV, ona treba veliko i dobro srce – izjavio je ludbreški gradonačelnik.
Naglasio je također da kao dobri pojedinci ne smijemo prestati upozoravati na sve nepravde i probleme u našem društvu zbog kojih tisuće i tisuće ljudi napuštaju ovu zemlju.
– Moramo smoći snage nesposobnima reći da su nesposobni, zlima reći da su zli i da ih ne trebamo više kako bismo pružili nadu onima koji danas odrastaju da možemo živjeti u pravednom društvu kojemu je na prvom mjestu briga za stvaranje kompetentih i kritičnih mladih ljudi, dobrih radnih mjesta, bolnica te iskorjenjivanje korupcije i siromaštva. To ne ide bez svih nas. Mi moramo biti čvrst oslonac našoj domovini da uspješno raste u zajednici europskih vrijednosti međusobnog uvažavanja, tolerancije i sloboda – zaključio je Bilić te poručio:
– Neka ovo proštenište, u koje ste došli osloniti se u svojoj vjeri na Isusovu krv koja je u Ludbregu postala stvarnost, dade i vama snagu da budete oslonac svojim obiteljima i prijateljima, svojim selima i gradovima, svojoj domovini. Neka poruke dobrote koje ćete danas čuti i doživjeti u Ludbregu osnaže dobrotu koju nosite u sebi i neka ta dobrota bude odlučna i snažna da činimo naše obitelji, sela i gradove te našu Hrvatsku boljom, kako danas, tako i sutra, i svaki dan koji je pred nama.
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.