Povežite se s nama

Život i društvo

Dani Varaždinskih Toplica i blagdana sv. Martina uz „Martinjske špelancije“ i edukativnu šetnjicu

Objavljeno:

- dana

Obilježavanje Dana Grada Varaždinskih Toplica i blagdana svetog Martina ovaj tjedan imat će svoj središnji dio.

Program je već ranije počeo prvim od tri koncerta u sklopu 2. Topličkih orguljaških večeri u organizaciji Matice hrvatske – ogranak Varaždinske Toplice. U župnoj crkvi sv. Martina nastupili su orguljaš Pavao Mašić i mezzosopranistica Cecilija Car Hrgović. U Varaždinskim je Toplicama održano i predstavljanje te degustacija nove vinske priče OPG-a Najman, a grad su posjetili hrvatski turistički vodiči.

Obilježavanje Dana Grada nastavlja se u četvrtak, 11. studenog, kada će od 18 sati u župnoj crkvi svečanu svetu misu povodom blagdana svetog Martina predvoditi biskup u miru Josip Mrzljak, uz blagoslov nove krstionice.

U petak, 12. studenog, u 15.30 sati bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika braniteljima poginulim u Domovinskom ratu „Bijela golubica“ u Varaždinskim Toplicama, a u 16.30 sati u šatoru na Trgu Republike Hrvatske počinju „Martinjske špelancije“ uz tamburaški sastav Skandali, pečene kestene, degustacije vina i mali sajam domaćih proizvoda Udruge vinogradara i voćara „Sv. Martin“.

Za subotu, 13. studenog, najavljena je martinjska edukativna šetnjica sa startom u 11 sati kod dućana u Leskovcu i ciljem u Višogradu. Ruta od 2,5 kilometara ide prekrasnim šumskim stazama, uz priču o šumskoj tvornici stakla – Leskovačkoj Glažuti, crkvišću i ostacima crkvice sv. Klare, utvrdi Višograd i Kukuljevićevoj lovačkoj himni.

U subotu, s početkom u 18.30 sati, održat će se drugi od tri koncerta u župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim Toplicama, a nastupit će Elizabeta Zalović na orguljama i Marin Zokić na trubi.

U nedjelju, 14. studenog, bit će služena misa u Čurilovcu s blagoslovom obnovljenog raspela iz 1926. godine. Počet će u 15 sati.

Obilježavanje Dana Grada Varaždinskih Toplica i blagdana svetog Martina završava u subotu, 20. studenog, trećim koncertom u župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim Toplicama. Od 18.30 sati nastupit će učenici Glazbene škole u Varaždinu – orguljaši iz klase prof. Natalije Imbrišak.

Život i društvo

Tijekom vikenda prometni policajci pojačano rade na području Varaždina i Novog Marofa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske i dolazećeg će vikenda, na svim dionicama cesta na području Varaždinske županije pojačano nadzirati promet svih sudionika u prometu.

Tom će prilikom provoditi mjere i radnje na sprječavanju prekršaja iz tzv. skupine „četiri glavne ubojice u prometu“ i zaštite najugroženijih skupina sudionika u prometu.

Tijekom vikenda policijski službenici će na području Postaje prometne policije Varaždin i Policijske postaje Novi Marof ciljano pojačano nadzirati promet i kontrolirati vozače na prisutnost alkohola ili droga.

Nastavite čitati

Život i društvo

HZJZ: Postoji mogućnost unosa majmunskih boginja u Hrvatsku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: www.cdc.gov

Majmunske boginje su virusna bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja, ali se ne širi među ljudima tako efikasno i manja je smrtnost nego kod velikih boginja

Prirodni rezervoar virusa najvjerojatnije su neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini u zemljama centralne i zapadne Afrike. Iako se bolest zove majmunske boginje, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, već se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama. Bolest prelazi na ljude u kontaktu s izlučevinama bolesnih životinja putem sluznica ili oštećene kože čovjeka. Također, može se prenijeti ugrizom ili ogrebotinom bolesne životinje.

S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem (bliskim kontaktom) i kontaktom s kožnim promjenama koje nastaju kod oboljeloga. Bolest se kod ljudi najčešće javlja u ruralnim sredinama u nekim državama centralne i zapadne Afrike (DR Kongo, Nigerija).

Zabilježene su manje epidemije u afričkim državama

Povremeno su se javljale majmunske boginje izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt (dijelile kućanstvo, njegovale ih…). U SAD-u je 2003. godine zabilježena jedna epidemija majmunskih boginja među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima (glodavac), koji su se bili zarazili od glodavaca uvezenih iz Gane.

U svibnju ove godine otkrivena su četiri slučaja majmunskih boginja u UK, od kojih je jedan importiran iz Afrike, a preostala tri nisu; u Portugalu, Španjolskoj i Italiji potvrđeno je nekoliko slučajeva majmunskih boginja i nekoliko je sumnji pod istragom u ovom trenutku, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Za sada su svi oboljeli muškarci, a u većine se smatra da su se zarazili pri spolnom odnosu s muškarcima.

Simptomi i liječenje

Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, zimicom, isrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom koji liči na osip koji se javlja kod vodenih kozica.

Smatra se da cijepljenje protiv velikih boginja pruža solidnu zaštitu od majmunskih boginja, ali ne zna se koliko dugo traje zaštita nakon cijepljenja. Tako da ne znamo koristi li danas nama koji smo se cijepili protiv velikih boginja. Cijepljenje protiv velikih boginja je krajem sedamdesetih, početkom osamdesetih godina ukinuto svuda u svijetu, nakon proglašenja eradikacije velikih boginja.

Postoji mogućnost unosa bolesti u Hrvatsku. Oduvijek postoji rizik od unosa iz Afrike, međutim, nismo do sada zabilježili importaciju bolesti iz Afrike. S obzirom da se sada bolest u Europi, po svemu sudeći, počela širiti među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, postoji mogućnost unosa i iz tih zemalja. Međutim, valja imati na umu da bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom.

Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Velika je razlika između velikih boginja i majmunskih boginja u tome što su velike boginje bile antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla cijepljenjem iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga ne bi bilo moguće iskorijeniti bolest čak i da postoji efikasno cjepivo.

I najvažnije, prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka je puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su puno manje zarazne od velikih boginja. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju cjepivom protiv velikih boginja.

Više informacija o bolesti i situaciji u Europi možete pronaći na stranicama Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje