Povežite se s nama

U fokusu

Darka Horvata na čelu Ministarstva graditeljstva zamijenio je Ivan Paladina

Foto: Vlada

Objavljeno:

- dana

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je jučer na Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskog sabora kandidata za ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivana Paladina.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u govoru je podsjetio da je ministar Horvat podnio ostavku te je razriješen svoje dužnosti prije dva i pol tjedna.

– Imajući na umu koliko je važan ovaj resor, osobito u svjetlu ubrzanja dinamike obnove potresom porušenih krajeva Hrvatske – a tu prije svega mislim na glavni Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju, Banovinu osobito, ali i na druge dijelove Hrvatske gdje su se osjetila ta dva velika potresa koji su prouzročili štete veće od 120 milijardi kuna – mislim da u ovom trenutku Vladi i svim resorima koji se tom temom u ovom trenutku bave treba čovjek koji ima iskustva u građevinskom sektoru, upravljanju projektima, domeni nekretnina i menadžerskog i poduzetničkog iskustva, kako bismo dinamizirali procese – rekao je premijer.

Premijer Plenković poručio je da je upravo to logika odabira gospodina Paladine kao novog ministra.

– On je rođen 1983. godine, završio je ekonomiju, napravio je specijalistički poslijediplomski studij iz organizacije i menadžmenta. Zadnju dužnost koju je imao je bila uloga savjetnika Uprave Hrvatske poštanske banke. Prije toga je bio i predsjednik IGH, radio je u nekoliko drugih kompanija, Delta savjetovanju, te je do sada imao kontakte s brojnim investitorima u Hrvatskoj, u građevinskom sektoru, u sektoru koji se odnosi na ulaganja – što smatram da je osobito važno – izdvojio je te dodao da ovaj resor ima puno bitnih segmenata, ali su tri naročito važna kao prioritet.

Prvi je prioritet, nastavio je premijer, da se ubrza obnova. Podsjetio je pritom na raspravu u Saboru hoćemo li ili nećemo produžiti rok za korištenje sredstava iz europskog Fonda solidarnosti.

Ivan Paladina dobio povjerenje Sabora

Nakon rasprave na saborskom Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odboru za gospodarstvo, Ivan Paladina dobio je povjerenje Hrvatskog sabora da preuzme resor Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine nakon čega je položio prisegu.

Glasao je 131 zastupnik, a Ivan Paladina izglasan je za novog ministra sa 77 glasova za, 3 suzdržana, a 51 protiv.

U fokusu

Donosimo pregled najgušće i najrjeđe naseljenih mjesta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o gustoći naseljenosti prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine.

Broj stanovnika po kilometru četvornom moguće je proučiti na razini jedinica lokalne samouprave (odnosni gradova ili općina) te naselja.

Najgušće naseljene prostorne jedinice na razini gradova/općina su Grad Rijeka (2488,75 stanovnika/km2), Grad Split (2022,51 st./km2) i Grad Zagreb (1196,33 st./km2), dok su najrjeđe naseljene Općina Lanišće (1,86 st./km2), Općina Udbina (1,95 st./km2) i Općina Civljane (2,06 st./km2).

Što se tiče naselja, Popisom 2021. ustanovljeno je da od ukupno 6757 naselja njih 195 nije naseljeno, odnosno imaju nula stanovnika.

– Uvjerljivo je najgušće naseljena Nova Mokošica (Grad Dubrovnik), stambeno naselje višekatnica na površini od oko 0,37 km2 izgrađeno po programu društveno poticane stanogradnje, s 15.046,69 st./km2. Slijede naselje Split, sa 6495,49 st./km2, te Parag (Općina Nedelišće), najveće romsko naselje u Hrvatskoj, s 5762,73 st./km2.

Dvije županije

U Varaždinskoj županiji najgušće je naseljen Grad Varaždin (sa svim svojim naseljima) sa 731,7 st./km2, a na drugom mjestu je Općina Gornji Kneginec s 220,64 st./km2.

Znači, DZS je izdao posebnu kartu po naseljima, a prema njoj u samom Varaždinu je gustoća naseljenosti 1050,04 st./km2. S druge strane je naselje Gorenec sa samo 2,81 st./km2.

Najniža gustoća naseljenosti u Varaždinskoj je županiji u Općini Breznički Hum (43,46 st./km2), da drugom je u Općini Bednja (44,49 st./km2), a na trećem Općina Ljubešćica (47,89 st./km2).

Najveća gustoća naseljenosti je u Međimurju u Čakovcu – 352,51 st./km2. Na drugom je mjestu Općina Pribislavec s 266,69 st./km2.

Najniža gustoća naseljenosti u Međimurju je u Općini Gornji Mihaljevec (54,15 st./km2), pa u Općini Domašinec (54,51 st./km2).

Nastavite čitati

U fokusu

U Hrvatskoj sve više ovisnih o igrama na sreću pa će zakon biti postrožen

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Vlada je 11. srpnja Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira njihovo oglašavanje te se uvodi registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi odvraćanja građana od igranja takvih igara.

Premijer Andrej Plenković kazao je da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću “snažno raširile” kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

– S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost – rekao je.

Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

– Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cijelini – zaključio je Primorac, koji je novitete u sferi regulative igara na sreću detaljno predstavio sredinom ožujka, kada su zakonske izmjene upućene u javno savjetovanje.

Tada je između ostalog bilo riječi i o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo tada čuti, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje