Povežite se s nama

U fokusu

Dejan iz Bartolovca nakon srednje škole pronašao je posao u struci: Imam sreću da radim ono što volim

Objavljeno:

- dana

Dok su jedni primorani uvoziti radnu snagu iz drugih država, drugi radije ulažu u školovanje vlastitog kadra. Primjer kako doskočiti problemu nedostatka kvalitetnog školovanog kadra pronašli smo u tvrtki Bernarda iz Pušćina.

Višegodišnje ulaganje u stipendiranje srednjoškolaca u obrtničkim zanimanjima, kao i mogućnost obavljanja stručne prakse u njihovim proizvodnim pogonima, omogućilo je tvrtki Bernarda da veliki broj zaposlenika regrutira na domaćem tržištu rada.

Vrijedno iskustvo

Posljednji svijetao primjer kako se nakon završetka školovanja odmah može pronaći posao je onaj 19-ogodišnjeg Dejana Novaka iz Bartolovca. Dejan je pohađao Srednju strukovnu školu Varaždin, gdje se školovao za tapetara. Čim je u ruke primio završnu diplomu, Dejan je zasnovao radni odnos u Bernardi. Zaposlenje se nije dogodilo slučajno, jer Dejan i ovaj poznati proizvođač kreveta i madraca njeguju dugogodišnji vezu.

– Čim sam započeo svoje srednjoškolsko obrazovanje, tražio sam mjesto gdje ću obavljati stručnu praksu. Naime, kada se školujete za neko od obrtničkih zanimanja, jedan tjedan pohađate nastavu, a drugi ste na praksi. Raspitao sam se gdje ima mjesta, gdje su najbolji majstori od kojih mogu najviše naučiti. Svi odgovori vodili su prema Bernardi. Jednostavno sam došao u tvrtku u Pušćine, pokucao na vrata i pitao trebaju li učenika koji je spreman kod njih učiti uz rad. Sve tri godine srednje škole u Bernardi sam proveo na stručnoj praksi – otkrivan nam u razgovoru Dejan Novak.

Priznaje da mu je u samim počecima bilo prilično naporno. Trebalo se priviknuti na radni ritam, pohvatati mnoštvo novih informacija…

– Uistinu volim ovo zanimanje, tako da mi ništa nije bio problem. Nakon što sam uhvatio korak, sve radne zadatke rješavao sam bez većih problema. Puno sam naučio od svog majstora Velimira Grubera, zahvaljujući kojem sam usvojio tehnike rada, postao precizan i pedantan. Došao sam u radnu sredinu čiji zaposlenici imaju veliko iskustvo u tim poslovima tako da sam imao priliku učiti od pravih znalaca. Imam sreću da radim ono što uistinu volim pa mi nijedan posao nije težak, bez obzira na to koliko zadataka stavili pred mene – priča nam Dejan.

Zadovoljstvo je očito bilo obostrano kada su iz tvrtke Bernarda Dejanu ponudili zaposlenje. Dejan je nastavio raditi na istim poslovima, u njemu dobro poznatom okruženju. Ipak, jedna se stvar promijenila.

Plemenita vještina

– Na posao se više ne vozim biciklom, već me prijatelj vozi automobilom – uza smijeh nam otkriva i dodaje:

– U radnom odnosu sam već devet mjeseci. Svjestan sam da sam jedan od rijetkih mladih, ali i ne samo mladih osoba, koji nije iskusio odlazak na burzu rada, slanje nebrojeno molbi za posao na koje dolaze negativni odgovori. Čudi me što veliki broj mladih ljudi zazire od obrtničkih zanimanja. Plemenito je znati nešto raditi s rukama, biti majstor u nekoj vještini. A i posla ima, čovjek se ne treba bojati da će ostati bez kruha.

Kako je pak on zadovoljan uvjetima na svojem prvom zaposlenju?

– Jako sam zadovoljan. Ali i činjenicom da sam došao u vrlo ugodno radno okruženje, sa sjajnom atmosferom. Stekao sam puno prijatelja, a u takvim uvjetima je daleko lakše raditi. I najteži zadaci ili stizanje rokova u takvim se okolnostima ne čine toliko zahtjevni.

Bi li Dejan jednog dana nekome bio majstor i naučio ga zanatu tapetarstva?

– Joj, ne znam. Možda s godinama dok postanem još iskusniji i ja nekoga naučim tajnama ovog zanata. Još uvijek se pojave neke situacije s kojima se nisam dosad susretao. Srećom, uvijek uskoči netko do iskusnijih kolega i riješimo problem – zaključio je mladi Dejan Novak.

Riječi pohvale za svojeg zaposlenika ima i direktorica Bernarda Cecelja.

– Tijekom sve tri godine stručne prakse Dejan je dokazao da voli učiti, prihvaća sugestije i savršeno se uklopio u našu radnu sredinu. Ono što nas posebno veseli jest činjenica da smo jednu mladu osobu motivirali da ostane živjeti i raditi u Hrvatskoj – rekla nam je direktorica Cecelja.

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje