Grad Mursko Središće za sanaciju divljih odlagališta smeća dobio 200.000 eura
Grad Mursko Središće dobio je putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 200.000 eura kojim će se financirati...
Iako neistražena, njegova je ostavština za Međimurje već odavno postala nemjerljiva. Svojim notnim zapisima, posebice pisanom riječju, dekanovski je kantor zaslužio posebno mjesto među hrvatskim kulturnim stvarateljima. Njegovu pjesničku i glazbenu nadarenost otkrio je etnomuzikolog Vinko Žganec, i poslao ga u orguljašku školu u Celju, gdje je radio i u klesarskoj radionici.
Ipak, Andrašec se vratio u Dekanovec, gdje je kasnije proveo cijeli život. Bio je orguljaš i zborovođa “Seljačke sloge”, te kapelnik limene glazbe koju je sam utemeljio. Svirao je gotovo sve instrumente, pisao pjesme, pripovijetke i članke, te bilježio narodne običaje i skladao. Sjećanje na kantora živi svakoga dana i ne može se dogoditi da takvome čovjeku, kojim se Dekanovec s pravom ponosi, ne odaju počast povodom obljetnice rođenja i smrti.
Tako i ove godine kod spomenika u središtu mjesta stoji upaljena svijeća i položeni vijenac, baš kao na njegovu nadgrobnom spomeniku. Vijenac i svijeće položile su predsjednica Općinskog vijeća Suzana Petak i zamjenica Melani Hlišć. Prisutni su bili i načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović, te zamjenik načelnika Vladimir Jambrošić, kao i predstavnici udruga. Obilježili su 56. godišnjicu smrti kantora.
U utorak, 26. rujna 2023. godine, u prostoru Regionalnog obrazovnog centra Prve gimnazije Varaždin, u prizemlju škole, otvorena je izložba starih i rijetkih knjiga te učila i eksponata iz prirodoslovne zbirke.
Idejni začetnik izložbe je prof. Siniša Horvat koji je ujedno organizirao te uz stručno vodstvo Spomenke Težak iz Gradskog muzeja Varaždin prikupio i obradio eksponate iz biologije i fizike, a stare i rijetke knjige odabrale su, obradile i postavile profesorice i knjižničarke Jasminka Horvatić-Bedenik i Marinela Marčetić.
Otvorenju su prisustvovali župan Varaždinske županije Anđelko Stričak sa suradnikom, ravnatelj Gradskoga muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini, voditeljica Matične službe Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin Andreja Toljan, djelatnici Prve gimnazije Varaždin te djelatnici iz drugih škola i ustanova Varaždinske županije, a izložbu je riječima podrške i idejama za neke nove skorašnje projekte otvorila ravnateljica Janja Banić.
– Možda se nekima čini da je ovo mala izložba, ali je vrlo vrijedna. U ovom prostoru su prema željama naših profesora povijesti postavljene mnoge vrijedne knjige i stvari, a naša obaveza je da ih sačuvamo od zaborava. Ideja je da osnujemo Muzejski prostor naše škole, gdje bismo izložili sve naše eksponate koje imamo i čuvamo. Ova škola nije slučajno stara 387 godina, ima svoju dugu i bogatu povijest te se nadam da će trajati barem još toliko godina– rekla je Janja Banić, zahvalivši svima koji su bili uključeni u postavljanje izložbe.
Izložba će biti otvorena za razgled svakim radnim danom od 8 do 13 sati i 30 minuta do 20. listopada.
– Dođite i pogledajte naše raritetne izloške, a svoje dojmove upišite u knjigu utisaka – pozivaju iz Prve gimnazije Varaždin.
U petak, 29. rujna, u 12 sati u Starom gradu otvara se izložba koju Gradski muzej Varaždin priređuje u povodu 100. obljetnice smrti uglednog jezikoslovca Vatroslava Jagića.
Vatroslav Jagić najvažniji je svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i prve četvrtine 20. stoljeća, čiji znanstveni rad do danas u nekim segmentima na područjima kojima se bavio nije dosegnut.
Rođen je 6. srpnja 1838. u Varaždinu, u kojem je proveo kratak dio svoga životnog i radnog vijeka. Školovao se u rodnom gradu i Zagrebu, a nakon završenog studija klasične filologije u Beču 1860. radio je kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji. Bio je profesor slavistike na sveučilištima u Odesi, Berlinu, Sankt-Peterburgu i od 1886. do umirovljenja 1908. u Beču.
Objavio je više od 700 radova i brojne stručno-znanstvene knjige, u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik,a u Berlinu Archiv für slavische Philologie, koji je uređivao 45 godina.
S 28 godina postao je član tadašnje Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču, a uz počasti je sahranjen na Gradskom groblju u Varaždinu 12. kolovoza te godine.
U fundusu GMV-a nalazi se zbirka s više od 660 predmeta iz Jagićeve ostavštine, sastavljena od rukopisa, tiskanih djela, odličja, osobnih predmeta, umjetničkih djela i fotografija, koje je najvećim dijelom darovala njegova obitelj.
Kao posebna cjelina, u stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela u Starom gradu uređena je spomen-soba Vatroslava Jagića, koja će uz obilježavanje 100. obljetnice smrti toga hrvatskog velikana biti trajno dopunjena još nekim predmetima iz zbirke njegove ostavštine.
Autorica stručne koncepcije je Jelena Rančić, kustosica u GMV-u.