STRUČNI OSVRT
Techno gost treća je zbirka priča – a prva isključivo sabranih kajkavskih – u prebogatom književnom opusu Denisa Peričića, među objavljenih mu 25 samostalnih knjiga, a druga u nakladi Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, ujedno i nakladnika časopisu Kaj (koji već 49. godište izlazi u Zagrebu).
S časopisom Kaj – sve od 1992. – Peričić surađuje antologijskom kajkavskom poezijom, nagrađivanom kajkavskom prozom u sklopu natječaja za kratku prozu i putopis, znanstvenim radovima, osvrtima… Iz iznimne književne biografije mr. sc. Denisa Peričića (r. 1968.), varaždinskog autora stilogenih dosega svjetske literature – nagrađivanog pjesnika, proznog, dramskog i znanstveno-stručnog pisca, prevoditelja, esejista, kolumnista, kritičara, antologičara, medijskog stručnjaka, urednika – valja izdvojiti prvi postmodernistički kajkavski roman Netopir i črni ljudi.
Tri su odlike koje objedinjuju 25 (kraćih) kajkavskih proznih formi Denisa Peričića u Techno gostu: pripovjedačko umijeće, funkcionalno stilska svemoć kajkavskoga jezika i duhovni topos Varaždina. Tekstualno i izvantekstovno, one proširuju konotacijski obzor autorova naslova u kojem ‘gost’ spontano čitalački u našoj svijesti konvertira u engl. „ghost“, u značenju ‘duh’. Varijantama semantičkih zabuna – s kojima autor, čini se, i računa – semantičko polje duha – od civilizacijskih vrednota do nevidljive sile, prikaza, sablasti, straha, užasa – u kajkavskim karnevalijama i fantazijama dodiruje međe (s)tvarnoga Svijeta kao vrlo neugodnog mjesta za život. Koje je mjesto – upravo tim autorskim odrednicama karnevalija i fantazija – ipak moguće držati pod kontrolom! Dijagnostika „črne sile“, „nakota od kmice“, „monštruma“, „Hudoga“, „živine“, „vraka“ itd. – pripovjedačkom lakoćom, te kajkavskom komunikativnošću, stvara svijet vršne književne postmoderne, u domicilnim granicama, ali i daleko izvan njih. Peričić je ekskluzivni postmodernist – i književnim, filozofijskim, teorijskim i jezičnim, i metajezičnim, i poetičkim nasljeđem – enfant terrible kajkavske postmoderne! Snižavanje svih ljudskih pojavnosti (od banalije do uzvišenosti) na istu izjednačenu mjeru bizarnosti i apsurda – tematska je meta Peričićevih proznih groteski, njihove ironijske i sarkastične žestine.
I na kajkavski Techno gost mogli bismo primijeniti ocjenu jednog od najznačajnijih povjesničara hrvatske književnosti, rođenog Varaždinca, akademika Miroslava Šicela, iz osvrta znakovita naslova „Porod od tmine“ (Kaj, 4-5, 2004.) na Peričićevu knjigu Krvavo i zajednički nazivnik te proze, koja je: (…) „nemilosrdna, ali, nažalost, istinita slika čovjeka našega doba koji je izgubio samoga sebe, prirodnog, kao posljedice agresivne urbanizacije i tehnizacije ljudske duše i duhovnosti“. Karakterizacija vlastite proze kao karnevalija i fantazija nije slučajna. Karnevalije podrazumijevaju dram(at)ski element, a fantazmagorije, hororni detalji, izravna su veza s pripovjednim diskursom – osiguravajući dinamičnost, komunikativnost Peričićeve proze. Osobit je i konceptualni, programatski model pisanja, kojim Peričić varira i širi žanrovske jezgre (krugove) vlastite umjetničke kajkavštine, a u kojem je najčešće onaj pjesnički temelj početni koncept. I uspješno suautorstvo, u Techno gostu u dvije priče sa suprugom Anitom Peričić, posljedak je takvoga koncepta.
“Pripovjedačko umijeće i funkcionalna svemoć kajkavskog jezika”
Uz žanrovska i jezično-stilska prepletanja, među odlikama Peričićeve, kajkavske i cjelokupne proze valja istaknuti i autorsku kontrolu nad svim postupcima, nad tekstom, kontekstom, njegovom recepcijom, tehničko-grafijskim (ras)prostorom u knjizi, a s tim u vezi i osobitu brigu za čitatelja. Sabrane kajkavske priče i druge kratke proze u Techno gostu većinom su već vrijednosno ovjerene brojnim književnim nagradama, ali i antologiziranjem. U njima Peričić – uz neoekspresionističke, ali i metatekstne osobitosti hrvatske prozne postmoderne – afirmira i inovira stilskofunkcionalne osobitosti kajkavskoga jezika u bogatoj mu višestoljetnoj književnoj (i komunikacijskoj) dijakroniji – ponudivši autorski jezični kajkavski standard! Varaždin je i najnovijom kajkavskom prozom Denisa Peričića dobio svojevrsno književno „popločenje“; njegove dnevne, građanske i arhitektonske vizure obogaćene su trajno, neizgubivo u budućnosti – rečeno autorovim izrijekom – književnim „oneobičenjem“.
Izvor:
Foto:
U nedjelju, 21.travnja, u muzeju Dvora Trakošćan održano je uzbudljivo predstavljanje proširene stvarnosti kao novog dodatka stalnom postavu muzeju.
Posjetitelji su s oduševljenjem doživjeli ovu tehnologiju, koja je oživjela povijesni ambijent dvorca. Mnogi su iskoristili priliku za fotografiranje, stvarajući nezaboravne uspomene u ovom jedinstvenom okruženju.
Proširena stvarnost proizašla je iz uspješne suradnje Dvora Trakošćan te poduzeća Delta Reality. Posjetiteljima je omogućeno preuzimanje aplikacije „Oživjeli Trakošćan“ kojom, nakon skeniranja markera u muzeju, mogu vidjeti oživljene prikaze koji dočaravaju kakav je zapravo bio život u dvorcu.
Proteklog tjedna, u Europskom kulturnom centru u palači Palazzo Mora u Veneciji, paralelno s otvorenjem 60. Venecijanskog bijenala, otvorena je izložba “Personal Structures – Beyond Boundaries” u sklopu koje izlaže i varaždinski kipar Nikola Vudrag.
Vudragove skulpture Prometheusa i Atlasa postavljene na samom ulazu u palaču moći će vidjeti tisuće ljudi iz cijelog svijeta koji dolaze posjetiti 60. Venecijanski bijenale, ali i brojne komplementarne izložbe koje će do 24. studenog biti održane u Veneciji.
Izložba Europskog kulturnog centra (ECC) najstarija je takva izložba suvremene umjetnosti koja se održava tijekom Venecijanskog bijenala, a iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Prema riječima glavne organizatorice izložbe, Sare Danielli, do kraja studenog izložbu će posjetiti oko pola milijuna ljudi.
– Tema ovogodišnje izložbe ECC-a nastoji izraziti složenost izazova globalnih migracija i zamršene mreže nacionalnih identiteta, ali i činjenice kako je svatko od nas pod utjecajem određenih okolnosti i granica koje mora nadići. Rad Nikole Vudraga “Prometheus i Atlas” postavljen na samom ulazu u Palazzo Mora simbolično je i ulaz na putovanje kompletnom temom izložbe koja problematizira suočavanje s granicama koje su nam nametnute. Prometheus i Atlas predstavljaju pobunu protiv nepravde u mitološkom kontekstu i te dvije skulpture, visoke tri metra, na ulazu u Palazzo Mora artikuliraju glavnu poruku izložbe, a to je kako je moguće nadići svoje osobne granice, bez obzira na vanjske pritiske i izazove – istaknula je glavna organizatorica izložbe Sara Danielli.
Vudrag u Veneciji izlaže pod produkcijom Metamorphosis Art Projects s londonskom adresom, a podršku varaždinskom kiparu u Veneciji su pružili i predstavnici Grada Varaždina, gradonačelnik Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.
– Izuzetno smo ponosni što smo mogli doći u znak podrške izložbi kipara Nikole Vudraga tijekom prestižnog Venecijanskog bijenala. Varaždin je grad koji cijeni kulturu, kreativnost i inovativnost, a imati umjetnika koji je prepoznat na međunarodnoj razini učvršćuje našu predanost razvoju umjetničkih nastojanja Nikole Vudraga, ali i drugih varaždinskih umjetnika. Ovakve izložbe, ne samo da povećavaju ugled našeg grada, već također potiču veze i suradnje koje mogu doprinijeti prepoznatljivosti Varaždina na inozemnoj karti kulture u godinama koje dolaze – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj nakon svečanog otvorenja izložbe.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
