Povežite se s nama

Kultura

“Denis Peričić – autor stilogenih dosega svjetske literature”!

Objavljeno:

- dana

STRUČNI OSVRT

Techno gost treća je zbirka priča – a prva isključivo sabranih kajkavskih – u prebogatom književnom opusu Denisa Peričića, među objavljenih mu 25 samostalnih knjiga, a druga u nakladi Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, ujedno i nakladnika časopisu Kaj (koji već 49. godište izlazi u Zagrebu).

S časopisom Kaj – sve od 1992. – Peričić surađuje antologijskom kajkavskom poezijom, nagrađivanom kajkavskom prozom u sklopu natječaja za kratku prozu i putopis, znanstvenim radovima, osvrtima… Iz iznimne književne biografije mr. sc. Denisa Peričića (r. 1968.), varaždinskog autora stilogenih dosega svjetske literature – nagrađivanog pjesnika, proznog, dramskog i znanstveno-stručnog pisca, prevoditelja, esejista, kolumnista, kritičara, antologičara, medijskog stručnjaka, urednika – valja izdvojiti prvi postmodernistički kajkavski roman Netopir i črni ljudi.

Duhovni topos grada

Tri su odlike koje objedinjuju 25 (kraćih) kajkavskih proznih formi Denisa Peričića u Techno gostu: pripovjedačko umijeće, funkcionalno stilska svemoć kajkavskoga jezika i duhovni topos Varaždina. Tekstualno i izvantekstovno, one proširuju konotacijski obzor autorova naslova u kojem ‘gost’ spontano čitalački u našoj svijesti konvertira u engl. „ghost“, u značenju ‘duh’. Varijantama semantičkih zabuna – s kojima autor, čini se, i računa – semantičko polje duha – od civilizacijskih vrednota do nevidljive sile, prikaza, sablasti, straha, užasa – u kajkavskim karnevalijama i fantazijama dodiruje međe (s)tvarnoga Svijeta kao vrlo neugodnog mjesta za život. Koje je mjesto – upravo tim autorskim odrednicama karnevalija i fantazija – ipak moguće držati pod kontrolom! Dijagnostika „črne sile“, „nakota od kmice“, „monštruma“, „Hudoga“, „živine“, „vraka“ itd. – pripovjedačkom lakoćom, te kajkavskom komunikativnošću, stvara svijet vršne književne postmoderne, u domicilnim granicama, ali i daleko izvan njih. Peričić je ekskluzivni postmodernist – i književnim, filozofijskim, teorijskim i jezičnim, i metajezičnim, i poetičkim nasljeđem – enfant terrible kajkavske postmoderne! Snižavanje svih ljudskih pojavnosti (od banalije do uzvišenosti) na istu izjednačenu mjeru bizarnosti i apsurda – tematska je meta Peričićevih proznih groteski, njihove ironijske i sarkastične žestine.

Varaždin obogaćen

I na kajkavski Techno gost mogli bismo primijeniti ocjenu jednog od najznačajnijih povjesničara hrvatske književnosti, rođenog Varaždinca, akademika Miroslava Šicela, iz osvrta znakovita naslova „Porod od tmine“ (Kaj, 4-5, 2004.) na Peričićevu knjigu Krvavo i zajednički nazivnik te proze, koja je: (…) „nemilosrdna, ali, nažalost, istinita slika čovjeka našega doba koji je izgubio samoga sebe, prirodnog, kao posljedice agresivne urbanizacije i tehnizacije ljudske duše i duhovnosti“. Karakterizacija vlastite proze kao karnevalija i fantazija nije slučajna. Karnevalije podrazumijevaju dram(at)ski element, a fantazmagorije, hororni detalji, izravna su veza s pripovjednim diskursom – osiguravajući dinamičnost, komunikativnost Peričićeve proze. Osobit je i konceptualni, programatski model pisanja, kojim Peričić varira i širi žanrovske jezgre (krugove) vlastite umjetničke kajkavštine, a u kojem je najčešće onaj pjesnički temelj početni koncept. I uspješno suautorstvo, u Techno gostu u dvije priče sa suprugom Anitom Peričić, posljedak je takvoga koncepta.

“Pripovjedačko umijeće i funkcionalna svemoć kajkavskog jezika” 

Uz žanrovska i jezično-stilska prepletanja, među odlikama Peričićeve, kajkavske i cjelokupne proze valja istaknuti i autorsku kontrolu nad svim postupcima, nad tekstom, kontekstom, njegovom recepcijom, tehničko-grafijskim (ras)prostorom u knjizi, a s tim u vezi i osobitu brigu za čitatelja. Sabrane kajkavske priče i druge kratke proze u Techno gostu većinom su već vrijednosno ovjerene brojnim književnim nagradama, ali i antologiziranjem. U njima Peričić – uz neoekspresionističke, ali i metatekstne osobitosti hrvatske prozne postmoderne – afirmira i inovira stilskofunkcionalne osobitosti kajkavskoga jezika u bogatoj mu višestoljetnoj književnoj (i komunikacijskoj) dijakroniji – ponudivši autorski jezični kajkavski standard! Varaždin je i najnovijom kajkavskom prozom Denisa Peričića dobio svojevrsno književno „popločenje“; njegove dnevne, građanske i arhitektonske vizure obogaćene su trajno, neizgubivo u budućnosti – rečeno autorovim izrijekom – književnim „oneobičenjem“.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Murskome Središću ostale karte za predstavu “Potraga za gusarskim blagom”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Mursko Središće organizira “Ljeto uz Muru” u nešto drukčijem obliku, uz predstave niskog rizika, u kontroliranim uvjetima i uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Nakon što su podijeljene sve ulaznice za Kerekesh Teatar, nestale su i ulaznice za stand up show Vlatka Štampara „Odraslost“, koji je na rasporedu večeras, u petak, 23. srpnja u 20 sati. Ostale su još samo ulaznice za predstavu „Potraga za gusarskim blagom“, koja će se održati u subotu, 24. srpnja u 19 sati u lučici na šetnici. Svi zainteresirani mogu karte podići danas do 14 sati u prostorima Gradske uprave Murskoga Središća.

Kerekeshi predstavom “Imovina” zaključili mini turneju

Nakon što su prethodna dva dana nasmijavali publiku u Murskom Središću predstavama „Ringišpil“ i „Ja, trudnica“, Kerekeshi su svoju mini turneju zaključili predstavom „Imovina“. Smijeh je odzvanjao u jednakoj mjeri kao i prethodnih dana: Kerekeshi su se još jednom potvrdili kao omiljeni zabavljači publike u najsjevernijem gradu Republike Hrvatske.

Gledatelje je posebno zabavljalo i poznavanje lokalne toponimije, čime su dokazali koliko im je stalo publiku ostaviti zadovoljnom.

Nastavite čitati

Kultura

Ivica Dolenec priprema osebujnu izložbu “Poznati pred objektivom”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska “sedma sila” na okupu 1979. godine – Vukotić, Levatić, Fiket, Dolenec, Njegovec, Premuž i Puttar

Svatko tko je posljednjih nekoliko desetljeća ozbiljnije pratio varaždinsku medijsku scenu, nije mogao ne primijetiti iznimno vrijedne fotografije fotoreportera Ivice Dolenca.

Riječ je, podsjećamo, o doajenu varaždinskog novinarstva koji ove godine obilježava 50. obljetnicu profesionalnog bavljenja fotografijom.

Fotografijama “punio” Polet, Vikend, Arenu…

Tijekom višedesetljetne karijere Dolenec je dokazao da bez vrhunske sprege umjetnosti i zanata nema profinjenosti fotografskog umijeća. U njegovu slučaju sve je počelo kao hobi još u osnovnoj školi.

– Kod kuće sam imao i privatni fotolaboratorij s najnužnijom opremom za razvijanje crno-bijelih filmova i fotografija. Još pamtim recepture za pripremu razvijača, fiksira, prekidača tonera i drugih kemikalija u “domaćoj radinosti”. Srećom, moje mladenačke mušice i talent prepoznao je varaždinski fotograf Vjekoslav Plajh. Bio je moj prvi učitelj, ali najviše znanja stječem radeći s Dragutinom Brezovcem i kasnije Stephanom Lupinom. Iznimnu suradnju imao sam i s kolegom Mladenom Merlićem – prisjeća se Dolenec.

Naš sugovornik kao 15-godišnjak odlazi u Zagreb te kao polaznik Grafičke škole počinje suradnju sa studentskim listom Polet.

– Bila je to prekretnica u mom ranom druženju s objektivom i aparatom, pa ubrzo suradnju širim na tada iznimno popularne tjednike Vikend i Arenu. U mojoj profesionalnoj karijeri uzor mi je bio koprivnički novinar, fotoreporter, književnik, publicist i kolumnist Mladen Pavković. U prijateljskim odnosima smo već 45 godina, a iznimnu suradnju ostvarujemo tijekom Domovinskog rata. Slično je bilo i s kolegom Ivicom Baksom – ističe Dolenec, koji je kao ratni reporter najpotresnije fotografije zabilježio 1991. godine u opkoljenom Vukovaru.

Svojom bogatom arhivom dokumentarnih fotografija i nizom izložbi godinama nastoji pridonijeti stvaranju istine o Domovinskom ratu. No, otkrio nam je da trenutno priprema osebujnu fotoizložbu “Poznati pred objektivom”.

Zaustavio povijest

– Publiku uvijek zanima kako se ispred kamera i fotoaparata ponašaju osobe s estrade, političari, umjetnici i obični ljudi. Raditi nekada u medijima bilo je izazovno, inspirativno, zahtjevno, ali manje stresno nego danas. Preminule su mnoge poznate osobe koje sam snimio i intervjuirao, te spomenutom izložbom želim kulturnu javnost podsjetiti na neke od njih. Bit će to još jedna prigoda da znatiželjnici vide što fotograf mora osjetiti i prenijeti snimkama koje nerijetko nastaju u najneobičnijim situacijama – zaključio je Ivica Dolenec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!