Povežite se s nama

Kultura

“Denis Peričić – autor stilogenih dosega svjetske literature”!

Objavljeno:

- dana

STRUČNI OSVRT

Techno gost treća je zbirka priča – a prva isključivo sabranih kajkavskih – u prebogatom književnom opusu Denisa Peričića, među objavljenih mu 25 samostalnih knjiga, a druga u nakladi Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, ujedno i nakladnika časopisu Kaj (koji već 49. godište izlazi u Zagrebu).

S časopisom Kaj – sve od 1992. – Peričić surađuje antologijskom kajkavskom poezijom, nagrađivanom kajkavskom prozom u sklopu natječaja za kratku prozu i putopis, znanstvenim radovima, osvrtima… Iz iznimne književne biografije mr. sc. Denisa Peričića (r. 1968.), varaždinskog autora stilogenih dosega svjetske literature – nagrađivanog pjesnika, proznog, dramskog i znanstveno-stručnog pisca, prevoditelja, esejista, kolumnista, kritičara, antologičara, medijskog stručnjaka, urednika – valja izdvojiti prvi postmodernistički kajkavski roman Netopir i črni ljudi.

Duhovni topos grada

Tri su odlike koje objedinjuju 25 (kraćih) kajkavskih proznih formi Denisa Peričića u Techno gostu: pripovjedačko umijeće, funkcionalno stilska svemoć kajkavskoga jezika i duhovni topos Varaždina. Tekstualno i izvantekstovno, one proširuju konotacijski obzor autorova naslova u kojem ‘gost’ spontano čitalački u našoj svijesti konvertira u engl. „ghost“, u značenju ‘duh’. Varijantama semantičkih zabuna – s kojima autor, čini se, i računa – semantičko polje duha – od civilizacijskih vrednota do nevidljive sile, prikaza, sablasti, straha, užasa – u kajkavskim karnevalijama i fantazijama dodiruje međe (s)tvarnoga Svijeta kao vrlo neugodnog mjesta za život. Koje je mjesto – upravo tim autorskim odrednicama karnevalija i fantazija – ipak moguće držati pod kontrolom! Dijagnostika „črne sile“, „nakota od kmice“, „monštruma“, „Hudoga“, „živine“, „vraka“ itd. – pripovjedačkom lakoćom, te kajkavskom komunikativnošću, stvara svijet vršne književne postmoderne, u domicilnim granicama, ali i daleko izvan njih. Peričić je ekskluzivni postmodernist – i književnim, filozofijskim, teorijskim i jezičnim, i metajezičnim, i poetičkim nasljeđem – enfant terrible kajkavske postmoderne! Snižavanje svih ljudskih pojavnosti (od banalije do uzvišenosti) na istu izjednačenu mjeru bizarnosti i apsurda – tematska je meta Peričićevih proznih groteski, njihove ironijske i sarkastične žestine.

Varaždin obogaćen

I na kajkavski Techno gost mogli bismo primijeniti ocjenu jednog od najznačajnijih povjesničara hrvatske književnosti, rođenog Varaždinca, akademika Miroslava Šicela, iz osvrta znakovita naslova „Porod od tmine“ (Kaj, 4-5, 2004.) na Peričićevu knjigu Krvavo i zajednički nazivnik te proze, koja je: (…) „nemilosrdna, ali, nažalost, istinita slika čovjeka našega doba koji je izgubio samoga sebe, prirodnog, kao posljedice agresivne urbanizacije i tehnizacije ljudske duše i duhovnosti“. Karakterizacija vlastite proze kao karnevalija i fantazija nije slučajna. Karnevalije podrazumijevaju dram(at)ski element, a fantazmagorije, hororni detalji, izravna su veza s pripovjednim diskursom – osiguravajući dinamičnost, komunikativnost Peričićeve proze. Osobit je i konceptualni, programatski model pisanja, kojim Peričić varira i širi žanrovske jezgre (krugove) vlastite umjetničke kajkavštine, a u kojem je najčešće onaj pjesnički temelj početni koncept. I uspješno suautorstvo, u Techno gostu u dvije priče sa suprugom Anitom Peričić, posljedak je takvoga koncepta.

“Pripovjedačko umijeće i funkcionalna svemoć kajkavskog jezika” 

Uz žanrovska i jezično-stilska prepletanja, među odlikama Peričićeve, kajkavske i cjelokupne proze valja istaknuti i autorsku kontrolu nad svim postupcima, nad tekstom, kontekstom, njegovom recepcijom, tehničko-grafijskim (ras)prostorom u knjizi, a s tim u vezi i osobitu brigu za čitatelja. Sabrane kajkavske priče i druge kratke proze u Techno gostu većinom su već vrijednosno ovjerene brojnim književnim nagradama, ali i antologiziranjem. U njima Peričić – uz neoekspresionističke, ali i metatekstne osobitosti hrvatske prozne postmoderne – afirmira i inovira stilskofunkcionalne osobitosti kajkavskoga jezika u bogatoj mu višestoljetnoj književnoj (i komunikacijskoj) dijakroniji – ponudivši autorski jezični kajkavski standard! Varaždin je i najnovijom kajkavskom prozom Denisa Peričića dobio svojevrsno književno „popločenje“; njegove dnevne, građanske i arhitektonske vizure obogaćene su trajno, neizgubivo u budućnosti – rečeno autorovim izrijekom – književnim „oneobičenjem“.

Izvor:
Foto:

Kultura

FOTO U ponedjeljak počinje preseljenje Gradske knjižnice u novi prostor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i Mario Šoštarić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice u petak su u prostorima novouređene Gradske knjižnice na Franjevačkom trgu potpisali ugovor o korištenju i upravljanju nekretninom.

Ugovor je potpisan na 183. obljetnicu kada je na poticaj Metela Ožegovića, osnovana Narodna, ilirska čitaonica u Varaždinu, kao prva takva u Hrvatskoj. Potpisivanjem ugovora tako je i službeno započelo preseljenje knjižnice u novouređene prostore.

Svečani čin obilježen je uz puno simbolike. Naime, gradonačelnik i ravnatelj potpisali su ugovor na radnom stolu Gustava Krkleca, na kojem je bila izložena razglednica koju je Krklecu poslao književnik svjetskog glasa Ernest Hemingway.

Štoviše,  prva službeno preseljena knjiga u novom prostoru ima naslov „Krenimo od ranog jutra“ , a riječ je o djelu varaždinskog pjesnika Zvonka Milkovića.

– Presretan sam i ponosan i smatram da svi Varaždinci mogu biti ponosni. Sama knjižnica, prva uopće u ovom dijelu Europe je osnovana 1838. godine, a nije do sada imala svoje prostore. Ta činjenica nije bila na ponos gradu Varaždinu. No, ovaj objekt koji je i kulturno – povijesni spomenik, predstavlja jednu od najljepših zgrada u Varaždinu, a i stilski najvažnijih, jer u sebi čuva sve stilove gradnje, svu arhitekturu i bogatu povijest grada, pretvoren je u suvremenu knjižnicu. Imat će i pravu multimedijsku dvoranu  ovakav kompleks može stvarno biti na ponos našim građanima – naglasio je gradonačelnik.

Dodao je da je uvjeren kako će knjiga uvijek ostati sredstvo zapisivanja kulture i sredstvo stjecanja znanja, bez obzira na digitalno doba.

– Dobro je što smo knjižnicu smjestili u ovaj reprezentativni prostor – poručio je Čehok, zahvalivši pritom na podršci Ministarstvu kulture i medijima.

Ujedno je najavio kako će dosadašnji prostor knjižnice biti pretvoren u galeriju „Malogorski Rabuzin“, koju Grad pokušava smjestiti u prikladan prostor već par desetljeća. Sada će se i to konačno ostvariti.

Novouređeni prostor od dvije tisuće metara četvornih predstavlja prvu nekretninu u 183 godine tradicije kojom će raspolagati knjižnica. Uz suvremene sustave grijanja i hlađenja, knjižnica će biti opremljena i funkcionalnim regalima u skladišnom prostoru.

Korisnici će raspolagati studijskom čitaonicom, dvoranom za prezentacije, opremom za samoposudbu, opremom za slabovidne, te onom za osobe s poteškoćama u kretanju.U zgradu koju je Grad kupio za 11,4 milijuna kuna uloženo je 15 milijuna kuna u uređenje, adaptaciju i opremu od čega je 4,2 milijuna kuna od Ministarstva kulture i medija.

Službeno otvaranje knjižnice očekuje se nakon završetka preseljenja, tijekom ožujka.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždinski Stari Grad prijavljen za Oznaku europske baštine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Varaždin prijavio je lokalitet Stari grad za Oznaku europske baštine (European Heritage Label), odazvavši se na Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine 2021. godine koja se dodjeljuje na inicijativu Europske komisije.

– Oznaka je namijenjena isticanju lokaliteta kulturne baštine te upoznavanju građana s europskom povijesti i kulturom. Proces odabira lokaliteta odvija se u dva kruga, prvi na nacionalnoj, a drugi na europskoj razini. Ministarstvo kulture i medija objavilo je početkom prosinca 2020. godine Poziv na temelju kojeg će imenovati dva lokaliteta iz Hrvatske za drugi krug na kojem se zatim biraju budući nositelji Oznake, ali najviše jedan lokalitet po državi članici. Oznaku mogu dobiti isključivo lokaliteti na području Europske unije koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju EU, europske vrijednosti i ljudska prava. Temeljni kriteriji za dodjelu Oznake su simbolična europska vrijednost lokaliteta, kvaliteta predloženog projekta za promicanje europske dimenzije te kvaliteta plana rada – ističu iz Grada.  

Oznaka europske baštine dodjeljuje se od 2013. godine u okviru programa Europske unije Kreativna Europa, a dosad je nosi 48 lokaliteta. Hrvatska se prvi put prijavila 2015. godine kada je Oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca.

Ministarstvo kulture i medija će nakon provedenog procesa evaluacije do 1. ožujka ove godine Europskoj komisiji dostaviti dvije odabrane prijave.

Nastavite čitati