Povežite se s nama

Kultura

“Denis Peričić – autor stilogenih dosega svjetske literature”!

Objavljeno:

- dana

STRUČNI OSVRT

Techno gost treća je zbirka priča – a prva isključivo sabranih kajkavskih – u prebogatom književnom opusu Denisa Peričića, među objavljenih mu 25 samostalnih knjiga, a druga u nakladi Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, ujedno i nakladnika časopisu Kaj (koji već 49. godište izlazi u Zagrebu).

S časopisom Kaj – sve od 1992. – Peričić surađuje antologijskom kajkavskom poezijom, nagrađivanom kajkavskom prozom u sklopu natječaja za kratku prozu i putopis, znanstvenim radovima, osvrtima… Iz iznimne književne biografije mr. sc. Denisa Peričića (r. 1968.), varaždinskog autora stilogenih dosega svjetske literature – nagrađivanog pjesnika, proznog, dramskog i znanstveno-stručnog pisca, prevoditelja, esejista, kolumnista, kritičara, antologičara, medijskog stručnjaka, urednika – valja izdvojiti prvi postmodernistički kajkavski roman Netopir i črni ljudi.

Duhovni topos grada

Tri su odlike koje objedinjuju 25 (kraćih) kajkavskih proznih formi Denisa Peričića u Techno gostu: pripovjedačko umijeće, funkcionalno stilska svemoć kajkavskoga jezika i duhovni topos Varaždina. Tekstualno i izvantekstovno, one proširuju konotacijski obzor autorova naslova u kojem ‘gost’ spontano čitalački u našoj svijesti konvertira u engl. „ghost“, u značenju ‘duh’. Varijantama semantičkih zabuna – s kojima autor, čini se, i računa – semantičko polje duha – od civilizacijskih vrednota do nevidljive sile, prikaza, sablasti, straha, užasa – u kajkavskim karnevalijama i fantazijama dodiruje međe (s)tvarnoga Svijeta kao vrlo neugodnog mjesta za život. Koje je mjesto – upravo tim autorskim odrednicama karnevalija i fantazija – ipak moguće držati pod kontrolom! Dijagnostika „črne sile“, „nakota od kmice“, „monštruma“, „Hudoga“, „živine“, „vraka“ itd. – pripovjedačkom lakoćom, te kajkavskom komunikativnošću, stvara svijet vršne književne postmoderne, u domicilnim granicama, ali i daleko izvan njih. Peričić je ekskluzivni postmodernist – i književnim, filozofijskim, teorijskim i jezičnim, i metajezičnim, i poetičkim nasljeđem – enfant terrible kajkavske postmoderne! Snižavanje svih ljudskih pojavnosti (od banalije do uzvišenosti) na istu izjednačenu mjeru bizarnosti i apsurda – tematska je meta Peričićevih proznih groteski, njihove ironijske i sarkastične žestine.

Varaždin obogaćen

I na kajkavski Techno gost mogli bismo primijeniti ocjenu jednog od najznačajnijih povjesničara hrvatske književnosti, rođenog Varaždinca, akademika Miroslava Šicela, iz osvrta znakovita naslova „Porod od tmine“ (Kaj, 4-5, 2004.) na Peričićevu knjigu Krvavo i zajednički nazivnik te proze, koja je: (…) „nemilosrdna, ali, nažalost, istinita slika čovjeka našega doba koji je izgubio samoga sebe, prirodnog, kao posljedice agresivne urbanizacije i tehnizacije ljudske duše i duhovnosti“. Karakterizacija vlastite proze kao karnevalija i fantazija nije slučajna. Karnevalije podrazumijevaju dram(at)ski element, a fantazmagorije, hororni detalji, izravna su veza s pripovjednim diskursom – osiguravajući dinamičnost, komunikativnost Peričićeve proze. Osobit je i konceptualni, programatski model pisanja, kojim Peričić varira i širi žanrovske jezgre (krugove) vlastite umjetničke kajkavštine, a u kojem je najčešće onaj pjesnički temelj početni koncept. I uspješno suautorstvo, u Techno gostu u dvije priče sa suprugom Anitom Peričić, posljedak je takvoga koncepta.

“Pripovjedačko umijeće i funkcionalna svemoć kajkavskog jezika” 

Uz žanrovska i jezično-stilska prepletanja, među odlikama Peričićeve, kajkavske i cjelokupne proze valja istaknuti i autorsku kontrolu nad svim postupcima, nad tekstom, kontekstom, njegovom recepcijom, tehničko-grafijskim (ras)prostorom u knjizi, a s tim u vezi i osobitu brigu za čitatelja. Sabrane kajkavske priče i druge kratke proze u Techno gostu većinom su već vrijednosno ovjerene brojnim književnim nagradama, ali i antologiziranjem. U njima Peričić – uz neoekspresionističke, ali i metatekstne osobitosti hrvatske prozne postmoderne – afirmira i inovira stilskofunkcionalne osobitosti kajkavskoga jezika u bogatoj mu višestoljetnoj književnoj (i komunikacijskoj) dijakroniji – ponudivši autorski jezični kajkavski standard! Varaždin je i najnovijom kajkavskom prozom Denisa Peričića dobio svojevrsno književno „popločenje“; njegove dnevne, građanske i arhitektonske vizure obogaćene su trajno, neizgubivo u budućnosti – rečeno autorovim izrijekom – književnim „oneobičenjem“.

Izvor:
Foto:

Kultura

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom postavu “Kuće tambure“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio je ovih dana prostor u stalnom izložbenom postavu u osebujnijoj „Kući tambure“ koja je svečano otvorena u petak, 12. travnja, u Slavonskom Brodu.

Odnosno u gradu koji ima najstariju folklornu manifestaciju u Slavoniji „Brodsko kolo“. Tambura je dobila još jedno priznanje na muzejskom prostoru površine gotovo 2500 metara četvornih.

U Tvrđavi Brod svečano je otvoren interpretacijski centar „Kuća tambure – slavonska notna bajka“. Svečanost je otvorio gradonačelnik Mirko Duspara, a svojim je dolaskom istu uveličao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sa svojom pratnjom, a koji je istaknuo kako grad Slavonski Brod može biti iznimno ponosan na realizaciju ovako velikoga projekta.

Jer malo se koji grad u Republici Hrvatskoj a i regiji može pohvaliti impozantnom građevinom, posebice u očuvanom spomeniku nulte kategorije Tvrđavi Brod. Predsjednik Svjetske tamburaške asocijacije i osnivač Tamburica Festa u Novom Sadu Jovan Pejčić također je posjetio Slavonski Brod i novootvorenu Kuću tambure te se pohvalio kako dobra suradnja među tamburaškim orkestrima dviju susjednih zemalja postoji već godinama jer i Hrvati sudjeluju na Tamburica festu.

 Za glazbeni program bili su zaduženi učenici Glazbene škole Slavonski Brod, student Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, članovi Folklornog ansambla Broda i Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ te svjetski poznat duo Hojsak&Novosel. Moderator programa otvorenja bio je Branko Uvodić, dobitnik nagrade za životno djelo od strane Svjetske tamburaške asocijacije.

Obilaskom postava Interpretacijskog centra „Kuća tambure – slavonska notna bajka“ posjetitelji se upoznaju s poviješću toga glazbenog instrumenta, starim i suvremenim sustavima tambure, tamburaškim orkestrima i komornim tamburaškim sastavima, tamburom u školstvu kao i tradicijskom kulturom Slavonije. Osim postava, u Kuću tambure smještena je i majstorska radionica gdje posjetitelji mogu svjedočiti izgradnji tambura.

Također, Kuća tambure sadrži koncertnu dvoranu, ambijentalnu dvoranu, kao i suvremeni tonski studio.
Dodajmo da je varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom izložbenom postavu!

– Velika je čast i privilegija dobiti prostor i vrijeme u stalnom postavu muzeja Nova kuće tambure – “Slavonska notna bajka”. Iznimno mi je drago da sam mogao podijeliti ove dragocjene trenutke otvaranja izložbenog prostora s mojim velikim prijateljem Ivanom Enjingijem. Naime, njemu je ujedno posvećena Vinska Simfonija  za tamburašku filharmoniju, koja je briljantno praizvedena uz  sjajni Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem uglednog maestra Siniše Leopolda. Radujem se skorom izlasku nosača zvuka u nakladi udruge Aulos i Koncertnog ureda Varaždin – ističe Bobić.

“Kuća tambure – slavonska notna bajka“ ne predstavlja samo očuvanje glazbenog stvaralaštva već je i promocija tambure kao simbola regije te potiče stvaralaštvo inovativnih kulturno-umjetničkih, edukativnih i drugih sadržaja. Projekt je trajao 72 mjeseca i financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti 4.296.585,80 eura, uključujući infrastrukturne radove i opremanje novoobnovljenih prostora ukupne površine 2.429,65 metara četvornih.

Iz EU fondova sufinancirano je 3.652.097,85 eura, a iz proračuna Grada Slavonskog Broda osigurano je 644.487,95 eura.

Nastavite čitati

Kultura

Filmovi varaždinske Vanime na međunarodnim festivalima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što su filmovi nastali u produkciji varaždinskog Filmsko kreativnog studija Vanima protekle godine neobično uspješno predstavljali ovaj filmsko kreativni studio i varaždinske animatore kako na festivalima i filmskim smotrama u Hrvatskoj i u njenom širem okruženju, tako i na brojnim europskim i svjetskim festivalima, uspješan put prošlogodišnje produkcije Vaniminih animiranih filmova po svjetskim filmskim festivalima i smotrama nastavlja se i dalje.

Film „Bastet-Božica mačaka“ čije su autorice Vita Dvoržak, Sara Majnarić i Inja Đolonga našao se tako u službenoj selekciji međunarodnog festivala „Smile“ u New Delhiju, a isto tako je odabran za prikazivanje u konkurenciji međunarodnog festivala CMS u Lucknowu u Indiji. Oba festivala održavaju se sredinom travnja.

Dva Vanimina filma našla su se i u službenoj selekciji međunarodnog filmskog festivala Baloss u Milanu u Italiji. Riječ je o filmovima „Što usta zbore to ruke stvore“ koji potpisuju autorice: Lucija Kranjčić, Kala Šmic, Franka Bogović, Vita Dvoržak i Anabela Mlinarić i „Treće oko“ autorice Anabele Mlinarić koji će biti prikazani u sklopu ovog festivala u svibnju u Milanu.

U sklopu internacionalnog, jubilarnog 15. Vafi-Rafi festivala u Varaždinu koncem svibnja i početkom lipnja, u službenoj će konkurenciji biti prikazana četiri Vanimina filma. Bit će to filmovi „Bastet-Božica mačaka“, „Što usta zbore to ruke stvore“, „Oko moje glave“ autora Viga Gulića, Oleksandra Saška Moskalova, Brune Tomašković, Brune Jovan, Kale Šmic, Bernarda Hercega, Klare Nagy i Lovra Ledenka, te film „GPT Meni“, stop animacija koju potpisuju Kala Šmic, Klara Nagy, Franka Bogović, Vita Dvoržak, Sara Majnarić, Anabela Mlinarić i Lucija Kranjčić.

Inače, varaždinski animatori redovno se sastaju nekoliko puta tjedno u svojim prostorima u Preradovićevoj 4 u Varaždinu učeći, zabavljajući se i intenzivno pripremajući nove filmove čije se finaliziranje očekuje do lipnja ove godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje