Miroslav Krleža, Zagorka, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Brešan, Pavao Pavličić, Miro Gavran, Hrvoje Hitrec, Joža Horvat, Nenad Brixy… među rijetkim su hrvatskim piscima čije su knjige prevedene na češki jezik, a taj respektabilni niz nastavlja Denis Peričić, jer je nakladnička kuća Altenberg iz Jihlave objavila „Až na krev“, češki prijevod njegove prve zbirke priča „Krvavo“, koju je zagrebački Disput (s uredničkim potpisom pokojnog akademika Miroslava Šicela) izvorno objavio 2004. godine.

Prevoditelj na češki je Josef Kodet, istaknuti češki kroatist i slovenist, a korektorsku superviziju obavio je dr. Karel Jirásek, profesor na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu.

U planu su i češki prijevodi ostalih knjiga varaždinskoga književnika. Štoviše, i prijevod zbirke „Krvavo“ već je upotpunjen „Tijelom od snova“, naslovnom pričom četvrte, najnovije Peričićeve zbirke, nedavno predstavljene u varaždinskoj Knjižnici, a koju je književni kritičar „Novog lista“ Davor Šišović proglasio remek-djelom. Ta priča govori o čovjeku rođenom 21. kolovoza 1968., na dan kad je sovjetska vojska ugušila praško proljeće, demokratski pokret koji je u konačnici pridonio rušenju komunizma.

Istog je dana rođen i Denis Peričić, a nedavna 50. obljetnica tog događaja (i autorov polustoljetni jubilej) stoga je bila i osobit povod za predstavljanje u Češkoj, i to upravo 5. listopada, na 82. obljetnicu rođenja Václava Havela, proslavljenog pisca i prvog predsjednika demokratske Čehoslovačke, a potom i samostalne Češke Republike.

Srednja Europa

Prijevod Peričićeve zbirke priča je višekratno – samostalnom promocijom, polusatnim potpisivanjem knjiga te raznim susretima – predstavljen u Havličkůvu Brodu, glavnom gradu istoimenog okruga, na 28. Jesenskom velesajmu knjiga (28. Podzimní knižní veletrh), najstarijem i (nakon praškoga) najvećem knjižnom sajmu u Češkoj, koji je u samo dva dana razgledalo oko 17.000 posjetitelja. Moto ovogodišnjeg Velesajma bio je „Sto godina samoće – sto godina od raspada Austro-Ugarske“.

Stoga su, uz brojne češke pisce, od kojih je najslavniji Michal Viewegh („Odgoj djevojaka u Češkoj“), na Velesajam posebno pozvani istaknuti srednjoeuropski književnici, kao što su Viktor Horváth iz Mađarske (u Hrvatskoj mu je preveden roman „Tursko zrcalo“), Josef Haslinger iz Austrije (u nas mu je preveden „Bal u operi“), zatim Sabine Dittrich iz Njemačke, Mariusz Surosz iz Poljske i Mircea Dan Duta iz Rumunjske, a iz Hrvatske Pavao Pavličić i Denis Peričić. Za njih je Jana Fischerová, zamjenica hejtmana (župana) Visočkoga kraja (županije), priredila i svečani ručak.

Kao zanimljiv kuriozitet izdvajamo podatak da su tijekom Velesajma u Češkoj održani i izbori, na kojima je Peričićev prevoditelj Josef Kodet postao gradski vijećnik Jihlave, glavnoga grada Visočkoga kraja!
Uspješna češka „mini-turneja“ Denisa Peričića završena je upravo u Jihlavi, gdje je na radnim susretima bilo riječi o mogućnostima prijevoda njegovih knjiga i na druge jezike.

Još dvije nagrade u samo četiri dana!

Dok je boravio u Češkoj, Denis Peričić je u domovini ovjenčan još dvjema književnim nagradama. U subotu, 6. listopada, u Loboru su održani 12. Dani Franje Horvata Kiša, gdje su suorganizatori iz Kajkavskog spravišča i časopisa „Kaj“ objavili rezultate 12. Natječaja za hrvatski književni putopis. Ocjenjivačko povjerenstvo (dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i pjesnik Darko Raškaj) odlučilo je da jedna od četiriju ravnopravnih prvih nagrada za najbolji ovogodišnji hrvatski književni putopis pripadne Denisu Peričiću za putopis „Najveće praško čudo“. Zanimljivo je da je i taj putopis vezan uz Češku, ali i uz varaždinski uršulinski samostan, gdje se čuva replika skulpture Praškoga Malog Isusa.

Također, 3. listopada objavljeno je da je za priču „Kava, prva jutarnja“ Denis Peričić dobio prvu nagradu na Natječaju za kratku priču do 1000 riječi koji je organizirao književni časopis „Kvaka“. To su već peta i šesta Peričićeva ovogodišnja književna nagrada, a ukupno ih je u dosad dobio – 78.