Nakon što je u srijedu nezapamćena oluja uzrokovala štete u čak pet hrvatskih županija, a najviše je stradao dio Varaždinske i Međimurske, opet se u javnosti potaknulo pitanje protugradne obrane.

Podsjetimo da je u općinama Veliki i Mali Bukovec padala tuča veličine teniskih loptica. U svega nekoliko minuta oštećene su kuće, automobili, gospodarski objekti, a tuča je potpuno uništila staklenike, plastenike i nasade. Primjerice, šteta na jednom OPG-u je znatno veća od cijelog iznosa općinskog proračuna.

FOTO I ministricu poljoprivrede šokirale posljedice tuče u Velikom Bukovcu, najavila hitnu pomoć putem posebnih mjera

Grmljavinsko nevrijeme pogodilo je sjever Hrvatske i jučer, a zbog jakog vjetra srušena su drveća, a nekim građanima voda je ušla u kuće.

I dok s vrha države poručuju da protugradna obrana nije ni isplativa, te da je većina europskih zemalja od toga odustala, neki podaci govore drugačije.

– To je najjednostavnije opisati prošlogodišnjom tučom. U Republici Srpskoj djelovali su na oblačni sustav 25. 6. sa 81 raketom i nisu imali nikakvih šteta. Taj isti oblačni sustav prešao je preko Save do Požeštine i tamo je napravio štetu oko 174 milijuna kuna prema Ministarstvu financija. Mi nismo djelovali ni sa jednom raketom kao ni s generatorima jer obrana od tuče prošle godine nije radila – rekao je ovih dana za N1 televiziju Zorislav Šubarić, umirovljeni stručnjak za protugradnu obranu.

Mještani područja koje je prije tri dana najviše stradalo od tuče složni su da kad je bilo protugradne obrane nije bilo ni ovakve tuče.

Iz DHMZ-a pak tvrde drugačije i za ovakve vremenske ekstreme krive klimatske promjene. Kažu da su proveli analizu koja ne ide u prilog nekadašnjoj protugradnoj obrani.

Dio priopćenja DHMZ-a donosimo u nastavku:

Provedena analiza nedvosmisleno pokazuje da operativna obrana od tuče na sadašnjoj tehnološkoj i stručnoj razini nije opravdana, osobito ne na razini financiranja iz Državnog proračuna i u operativnoj nadležnosti DHMZ pri čemu ističemo osobito:

Ne postoji niti jedan znanstveno utemeljen dokaz da je operativna obrana od tuče kakva se provodi u Hrvatskoj po sadašnjoj tehnologiji učinkovita i gospodarstveno isplativa te da ostvaruje uštede. Svjetska znanstvena i stručna zajednica ne podržava operativnu obranu od tuče, osobito ne na razini nacionalnih meteoroloških službi. Tome u prilog ide i mišljenje Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja jasno navodi da operativna obrana od tuče nema opravdano uporište u znanosti i struci i ne postoje direktni i jasni dokazi o njezinoj učinkovitosti i isplativosti.

Obrana od tuče je problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša, jer se tijekom zasijavanja bez ekološke kontrole ispušta reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu pri tlu (generatorima) i po visini (rakete).

Obrana od tuče ni eksplicitno niti implicitno ne postoji u EU legislativi. Obrana od tuče sporadično se radi u organizaciji pojedinih lokalnih zajednica i nije financirana iz državnog proračuna.

Pitanje obrane od tuče ne dotiče se samo poljoprivrede već cijele zajednice, jer država izdvaja financijska sredstva svih poreznih obveznika na aktivnosti koje nemaju znanstvene temelje u recenziranoj i međunarodnoj znanstvenoj literaturi, nisu uspjele dokazati uspješnost i isplativost te bez kontrole djeluju na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim dugoročnim učincima na okoliš.

Također treba naglasiti da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda, a da štete u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd.

Slijedom svega navedenog smatramo da bi dostupna sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave trebalo usmjeriti u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža, kao jedinog učinkovitog načina smanjivanja štete od tuče, te da treba osnažiti sustav osiguranja čime bi se osiguralo realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije u narednim desetljećima i na koje se moramo prilagoditi.

DHMZ je otvoren za sve upite građana i ostalih zainteresiranih strana, a sve u cilju točnog informiranja i sprječavanja širenja netočnosti i dezinformacija koje se ovih dana pojavljuju u medijima.