Povežite se s nama

U fokusu

Dijelovima Hrvatske prijeti nestašica vode, evo kakva je situacija na varaždinskom i ivanečkom području

Objavljeno:

- dana

Budući da su vode u kršim područjima ovisnije o količini oborina, ako i dalje ne bude kiše dostupnost pitke vode mogla bi postati problem i na jugu Hrvatske, gdje je zbog turističke sezone povećana potrošnja vode, upozorili su u danas iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Osim rijeka jadranskog sliva, kroz Hrvatsku teku rijeke crnomorskog sliva, gdje je situacija nešto bolja. Tu pripadaju velike rijeke Dunav i Drava, koje manje ovise o lokalnim oborinama, piše N1.

S obzirom da izviru izvan Hrvatske, Dunav i Drava reflektiraju hidrološku situaciju svog slivnog, a ujedno šireg geografskog područja, pojašnjava DHMZ.

Za razliku od Dunava i Drave, sliv rijeke Save značajno ovisi i o lokalnim oborinama, s obzirom da zauzima gotovo polovicu (43 %) teritorija Hrvatske.

Za sada je na tim slivovima manja vjerojatnost pojave hidroloških ekstrema, odnosno minimuma, ocjenjuje DHMZ.

Međutim, DHMZ upozorava na utjecaj hidroelektrana na reguliranje protoka, one bi u uvjetima niskih vodostaja trebale osigurati minimalne potrebne protoke u rijekama.

Varkom smo pitali kakva je situacija s vodom na njihovom području, evo što kažu: U ljetnim mjesecima potrošnja vode u pravilu je značajno povećana, praktički udvostručena. Trenutno vodocrpilišta Bartolovec i Vinokovščak rade pojačanim intenzitetom, uz pričuvu od oko 40 %. Dodatne količine postoje i na našem najstarijem vodocrpilištu u Jurkovićevoj ulici, tako da bojazni od redukcija nema.

Ivkom-vode na svojoj su interntskoj stranici također nedavno objavile informacije o stanju s pitkom vodom. Objavu u nastavku prenosimo.

Obzirom na činjenicu da se u proteklom razdoblju smanjila količina oborina te da su na pojedinim područjima razine podzemnih voda pale, dajemo informaciju o stanju kapaciteta vodocrpilišta sustava javne vodoopskrbe IVKOM-VODE d.o.o.

Važećim vodopravnim dozvolama za potrebe vodoopskrbe koristi se šest izvorišta ukupnog kapaciteta 125 litara u sekundi ili 3,94 milijuna kubičnih metara vode godišnje.

Izvorišta na Ivančici-raspoložive količine (litara/sekunda):

Žgano vino 15 l/s

Bistrica 60 l/s

Beli Zdenci 5 l/s

Šumi 25 l/s

Izvorišta na Ravnoj Gori-raspoložive količine (litara/sekunda):

Sutinska 10 l/s

Ravna Gora 10 l/s

Trenutni rezultati mjerenja količine vode na izvorištima u skladu su s višegodišnjim prosječnim mjerenjima. Izvorišta na Ivančici ne pokazuju sezonsku oscilaciju izdašnosti, dok je kapacitet izvorišta na Ravnoj Gori trenutno smanjen. U sustavu vodoopskrbe IVKOM-VODE d.o.o. sva izvorišta su međusobno povezana u jedinstven sustav, pa se smanjene količine vode na izvorištima Ravne Gore nadopunjuju iz izvorišta na Ivančici.

U fokusu

Dukat po sedmi put podigao otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cijenu mlijeka. Tako će od 1. listopada Dukat za svaku predanu litru mlijeka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno ukupno 95 lipa više od početka godine.

Otkupna cijena mlijeka ovim će povećanjem biti čak 40 posto veća u odnosu na lanjski listopad.

– Za povećanje otkupne cijene mlijeka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milijun kuna kako bismo našim kooperantima barem dijelom kompenzirali strelovit rast ulaznih troškova i cijene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mlijeka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bismo očuvali njihove farme, no industrija ne može samostalno riješiti probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je na koljenima – istaknuo je direktor Dukata Duško Glišić te dodao kako vjeruje da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova putem dodatnih plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama. 

Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U posljednjih deset godina smanjena je za gotovo 30 posto, a posebno je alarmantan podatak da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao zemlja  prehrambeno ovisni o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove godine 12 % više nego lani

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 0,4 %.

U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,3 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3 %, Restorani i hoteli, za 16,8 %, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1 %, Rekreacija i kultura, za 10 %, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7 %, Razna dobra i usluge, za 7 %, te Odjeća i obuća, za 5,5 %.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6 %.

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2 % te Rekreacija i kultura, za 2 % (+0,11 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4 %. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %.

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje