Povežite se s nama

Međimurje

Diljem Međimurja propada petnaestak zgrada, među njima su i kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

NAŠA POSLA

Majur obitelji Feštetić u Štrukovcu, zgrada Dragutina Scheiera u Čakovcu, stara sportska dvorana u Murskom Središću smještena pokraj graničnog prijelaza, u kojoj policija trenutno arhivira svoju dokumentaciju, ili pak Sruštveni dom u Slemenicama koji već 15 godina nije stavljen u funkciju, samo su neki od petnaestak zapuštenih i neiskorištenih prostora u Međimurju koji do danas nisu privedeni svrsi, upozorava Sebastijan Brumec, vanjski suradnik Platforme za društveni centar Čakovec.

Kako bi ih locirao i evidentirao, Brumec je mnogo vremena potrošio na pretraživanje novinskih članaka, zapisa u katastru te internetskih stranica gradova, općina i Županije. – Nažalost, često se događa da podaci iz katastra i zemljišnih knjiga nisu podudarni te ne sadržavaju precizne informacije nužne za mapiranje. Još gore, nijedan grad u Međimurju nema točan popis svoje javne imovine. Od Čakovca još uvijek čekam odgovor na poslani upit, koji ih je zapravo potaknuo da ga napokon ažuriraju – ističe Brumec.

Takva situacija nesumnjivo je jedan od brojnih razloga da zgrade, od kojih su neke i kulturno dobro, zjape prazne i nezaustavljivo propadaju. Kao drastičan primjer naveo je zgradu stare škole u Hlapičini kod Murskog Središća.

– Riječ je zapravo o upravnoj zgradi majura grofa Feštetića koja je godinama stajala napuštena iako je zavedena kao kulturno dobro u Registru baštine Ministarstva kulture. Tek 2015. godine javila se inicijativa za njezinu rekonstrukciju – rekao je Brumec, dodavši da je u međuvremenu u Hlapičini došlo do izglasavanja odluke o njezinu rušenju.

Prelog je iznimka

Svoju su odluku lokalni čelnici obrazložili argumentom da je riječ o ruglu koje ničemu ne služi!
– No, javio se arhitekt Tibor Horvat te u suradnji s gradonačelnikom Srpakom i županom Posavcem 2015. završena je dokumentacija o renoviranju i sanaciji zgrada. Nadležni su shvatili da bi rušenjem nepovratno uništili kulturno dobro. Inače, samo za sanaciju obližnje žitnice treba osigurati 2,3 milijuna kuna – napominje Brumec, od kojeg doznajemo da je dosad temeljem odluke o žurnoj sanaciji popravljeno krovište zgrade, čime je barem djelomično zaštićena od oborinskih voda.

Srećom, u gradu na Muri je spašena zgrada starog kina Rudar, izgrađena 1958. godine, a zatvorena 2003. Tada je izgledala kao ruglo i tek 2010. poduzeti su prvi koraci za njezinu revitalizaciju. Dio novog Centra za kulturu je otvoren za javnost prošle godine nakon obnove u šest faza.

Zgradu stare škole u Hlapičini predložili za rušenje iako je zaštićeno kulturno dobro

– Investitori su i tu imali veliki problem zbog neriješenog vlasništva. To je često slučaj, da se nađe jedan vlasnik ili više njih koji odjednom želi veliki novac za prostor u čije održavanje uopće nije ulagao – kaže naš sugovornik, koji je svojim istraživanjima utvrdio da u Međimurju ipak ima još pozitivnih primjera.
Među njima prednjači Prelog s okolnim naseljima. Naime, na gradskom području nemaju nijednu napuštenu zgradu.

– Sve javne prostore Prelog je stavio u funkciju ili su doživjeli prenamjenu. Uređeni su i svi društveni domovi u okolnim naseljima te nema prostora koji bi zjapio prazan. Primjerice, dok zgrada komunalnog poduzeća Prekom čeka uređenje fasade, unutarnji prostori služe kao uredi – pojasnio je Brumec. Inače, Platforma za društveni centar Čakovec, u kojoj je asistent na nekoliko projekata i voditelj specijalne knjižnice, u subotu je organizirala manifestaciju pod nazivom “Prostoripacija“.

Poslani “na livadu“

– Riječ je o igri riječi – participacija prostora, a manifestacija je provedena s ciljem da javnost upoznamo s problemom. Dosad smo u sklopu istraživanja imali niz tribina za građane o neiskorištenim javnim dobrima i prostorima, o njihovu ispravnom upravljanju i korištenju. To su problemi o kojima bi se trebali osvijestiti i političari – poručuje Brumec.

O problemima s upravljanjem neiskorištenim javnim dobrima i prostorima treba osvjestiti  i političare

Podsjećamo, Platforma je pokrenuta 2014. kao inicijativa i okuplja desetak udruga, arhitekata i različitih stručnjaka koji zagovaraju uređenje Društvenog centra Čakovec.

– Izborili smo se za jednu zemljišnu česticu u kompleksu bivše vojarne. Riječ je o prostoru u vlasništvu Međimurske županije u kojem funkcioniraju Veleučilište, REDEA i TIC. Centar bi odlično objedinio studentski, edukativni, kulturni i poduzetnički dio. Iako je 2015. potpisan tripartitni sporazum, Grad Čakovec i Županija nisu se pridržavali preuzetih obveza. 

Grad je odustao od projekta, a Županija nam je ustupila jednu livadu na kojoj bi o svojem trošku trebali izgraditi novu zgradu, dok u kompleksu postoje objekti koji propadaju – upozorava Brumec na još jedan apsurd s kojim se susreću u svojim aktivnostima. Naime, bilo ih je i prije, primjerice kad je Platforma za društveni centar Čakovec svojim novcem platila izradu programske studije za revitalizaciju jedne zgrade i bivšega kompleksa MTČ-a, ali to je već priča za poseban članak

Trpi društvena scena

Zbog svega će do daljnjeg Platforma, koja okuplja Act grupu, udrugu CeZam i ostale, biti podstanar u Starom hrastu. Krov nad glavom i odgovarajuće prostore čekat će svi koji djeluju na civilnoj društvenoj sceni, poput umjetnika koji nemaju multimedijske dvorane, ateljee…

– Prava je šteta da ni zgrada Scheier nije kroz godinu više iskorištena. Taj prostor ima potencijal za svakodnevno korištenje, a i njezin graditelj ju je zamislio da bude otvorena svim građanima kao društveni prostor. Kao privatno vlasništvo imala je značajniju društvenu funkciju nego danas, kada stoji neiskorištena u vlasništvu Županije. Naime, u uređenim državama EU takvi prostori imaju širi aspekt, jer stvaraju kulturni kapital i jačaju društveno poduzetništvo – zaključio je Brumec

LAKA ZARADA

Kad krene obnova i pojave se investitori, odmah iskrsnu zaboravljeni suvlasnici koji traže veliki novac za prostor u čije održavanje uopće nisu ulagali

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović, Sebastijan Brumec i Milivoj Kuhar

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje