NAŠA POSLA

Majur obitelji Feštetić u Štrukovcu, zgrada Dragutina Scheiera u Čakovcu, stara sportska dvorana u Murskom Središću smještena pokraj graničnog prijelaza, u kojoj policija trenutno arhivira svoju dokumentaciju, ili pak Sruštveni dom u Slemenicama koji već 15 godina nije stavljen u funkciju, samo su neki od petnaestak zapuštenih i neiskorištenih prostora u Međimurju koji do danas nisu privedeni svrsi, upozorava Sebastijan Brumec, vanjski suradnik Platforme za društveni centar Čakovec.

Kako bi ih locirao i evidentirao, Brumec je mnogo vremena potrošio na pretraživanje novinskih članaka, zapisa u katastru te internetskih stranica gradova, općina i Županije. – Nažalost, često se događa da podaci iz katastra i zemljišnih knjiga nisu podudarni te ne sadržavaju precizne informacije nužne za mapiranje. Još gore, nijedan grad u Međimurju nema točan popis svoje javne imovine. Od Čakovca još uvijek čekam odgovor na poslani upit, koji ih je zapravo potaknuo da ga napokon ažuriraju – ističe Brumec.

Takva situacija nesumnjivo je jedan od brojnih razloga da zgrade, od kojih su neke i kulturno dobro, zjape prazne i nezaustavljivo propadaju. Kao drastičan primjer naveo je zgradu stare škole u Hlapičini kod Murskog Središća.

– Riječ je zapravo o upravnoj zgradi majura grofa Feštetića koja je godinama stajala napuštena iako je zavedena kao kulturno dobro u Registru baštine Ministarstva kulture. Tek 2015. godine javila se inicijativa za njezinu rekonstrukciju – rekao je Brumec, dodavši da je u međuvremenu u Hlapičini došlo do izglasavanja odluke o njezinu rušenju.

Prelog je iznimka

Svoju su odluku lokalni čelnici obrazložili argumentom da je riječ o ruglu koje ničemu ne služi!
– No, javio se arhitekt Tibor Horvat te u suradnji s gradonačelnikom Srpakom i županom Posavcem 2015. završena je dokumentacija o renoviranju i sanaciji zgrada. Nadležni su shvatili da bi rušenjem nepovratno uništili kulturno dobro. Inače, samo za sanaciju obližnje žitnice treba osigurati 2,3 milijuna kuna – napominje Brumec, od kojeg doznajemo da je dosad temeljem odluke o žurnoj sanaciji popravljeno krovište zgrade, čime je barem djelomično zaštićena od oborinskih voda.

Srećom, u gradu na Muri je spašena zgrada starog kina Rudar, izgrađena 1958. godine, a zatvorena 2003. Tada je izgledala kao ruglo i tek 2010. poduzeti su prvi koraci za njezinu revitalizaciju. Dio novog Centra za kulturu je otvoren za javnost prošle godine nakon obnove u šest faza.

Zgradu stare škole u Hlapičini predložili za rušenje iako je zaštićeno kulturno dobro

– Investitori su i tu imali veliki problem zbog neriješenog vlasništva. To je često slučaj, da se nađe jedan vlasnik ili više njih koji odjednom želi veliki novac za prostor u čije održavanje uopće nije ulagao – kaže naš sugovornik, koji je svojim istraživanjima utvrdio da u Međimurju ipak ima još pozitivnih primjera.
Među njima prednjači Prelog s okolnim naseljima. Naime, na gradskom području nemaju nijednu napuštenu zgradu.

– Sve javne prostore Prelog je stavio u funkciju ili su doživjeli prenamjenu. Uređeni su i svi društveni domovi u okolnim naseljima te nema prostora koji bi zjapio prazan. Primjerice, dok zgrada komunalnog poduzeća Prekom čeka uređenje fasade, unutarnji prostori služe kao uredi – pojasnio je Brumec. Inače, Platforma za društveni centar Čakovec, u kojoj je asistent na nekoliko projekata i voditelj specijalne knjižnice, u subotu je organizirala manifestaciju pod nazivom “Prostoripacija“.

Poslani “na livadu“

– Riječ je o igri riječi – participacija prostora, a manifestacija je provedena s ciljem da javnost upoznamo s problemom. Dosad smo u sklopu istraživanja imali niz tribina za građane o neiskorištenim javnim dobrima i prostorima, o njihovu ispravnom upravljanju i korištenju. To su problemi o kojima bi se trebali osvijestiti i političari – poručuje Brumec.

O problemima s upravljanjem neiskorištenim javnim dobrima i prostorima treba osvjestiti  i političare

Podsjećamo, Platforma je pokrenuta 2014. kao inicijativa i okuplja desetak udruga, arhitekata i različitih stručnjaka koji zagovaraju uređenje Društvenog centra Čakovec.

– Izborili smo se za jednu zemljišnu česticu u kompleksu bivše vojarne. Riječ je o prostoru u vlasništvu Međimurske županije u kojem funkcioniraju Veleučilište, REDEA i TIC. Centar bi odlično objedinio studentski, edukativni, kulturni i poduzetnički dio. Iako je 2015. potpisan tripartitni sporazum, Grad Čakovec i Županija nisu se pridržavali preuzetih obveza. 

Grad je odustao od projekta, a Županija nam je ustupila jednu livadu na kojoj bi o svojem trošku trebali izgraditi novu zgradu, dok u kompleksu postoje objekti koji propadaju – upozorava Brumec na još jedan apsurd s kojim se susreću u svojim aktivnostima. Naime, bilo ih je i prije, primjerice kad je Platforma za društveni centar Čakovec svojim novcem platila izradu programske studije za revitalizaciju jedne zgrade i bivšega kompleksa MTČ-a, ali to je već priča za poseban članak

Trpi društvena scena

Zbog svega će do daljnjeg Platforma, koja okuplja Act grupu, udrugu CeZam i ostale, biti podstanar u Starom hrastu. Krov nad glavom i odgovarajuće prostore čekat će svi koji djeluju na civilnoj društvenoj sceni, poput umjetnika koji nemaju multimedijske dvorane, ateljee…

– Prava je šteta da ni zgrada Scheier nije kroz godinu više iskorištena. Taj prostor ima potencijal za svakodnevno korištenje, a i njezin graditelj ju je zamislio da bude otvorena svim građanima kao društveni prostor. Kao privatno vlasništvo imala je značajniju društvenu funkciju nego danas, kada stoji neiskorištena u vlasništvu Županije. Naime, u uređenim državama EU takvi prostori imaju širi aspekt, jer stvaraju kulturni kapital i jačaju društveno poduzetništvo – zaključio je Brumec

LAKA ZARADA

Kad krene obnova i pojave se investitori, odmah iskrsnu zaboravljeni suvlasnici koji traže veliki novac za prostor u čije održavanje uopće nisu ulagali

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović, Sebastijan Brumec i Milivoj Kuhar