Dječji vrtić u rujnu besplatan za svu djecu s područja Murskog Središća
Grad Mursko Središće provodi niz socijalnih i demografskih mjera za vrtićku i osnovnoškolsku djecu, srednjoškolce, studente i mlade obitelji, od...
Međimurje
Diljem Međimurja propada petnaestak zgrada, među njima su i kulturna dobra
NAŠA POSLA
Majur obitelji Feštetić u Štrukovcu, zgrada Dragutina Scheiera u Čakovcu, stara sportska dvorana u Murskom Središću smještena pokraj graničnog prijelaza, u kojoj policija trenutno arhivira svoju dokumentaciju, ili pak Sruštveni dom u Slemenicama koji već 15 godina nije stavljen u funkciju, samo su neki od petnaestak zapuštenih i neiskorištenih prostora u Međimurju koji do danas nisu privedeni svrsi, upozorava Sebastijan Brumec, vanjski suradnik Platforme za društveni centar Čakovec.
Kako bi ih locirao i evidentirao, Brumec je mnogo vremena potrošio na pretraživanje novinskih članaka, zapisa u katastru te internetskih stranica gradova, općina i Županije. – Nažalost, često se događa da podaci iz katastra i zemljišnih knjiga nisu podudarni te ne sadržavaju precizne informacije nužne za mapiranje. Još gore, nijedan grad u Međimurju nema točan popis svoje javne imovine. Od Čakovca još uvijek čekam odgovor na poslani upit, koji ih je zapravo potaknuo da ga napokon ažuriraju – ističe Brumec.
Takva situacija nesumnjivo je jedan od brojnih razloga da zgrade, od kojih su neke i kulturno dobro, zjape prazne i nezaustavljivo propadaju. Kao drastičan primjer naveo je zgradu stare škole u Hlapičini kod Murskog Središća.
– Riječ je zapravo o upravnoj zgradi majura grofa Feštetića koja je godinama stajala napuštena iako je zavedena kao kulturno dobro u Registru baštine Ministarstva kulture. Tek 2015. godine javila se inicijativa za njezinu rekonstrukciju – rekao je Brumec, dodavši da je u međuvremenu u Hlapičini došlo do izglasavanja odluke o njezinu rušenju.
Prelog je iznimka
Svoju su odluku lokalni čelnici obrazložili argumentom da je riječ o ruglu koje ničemu ne služi!
– No, javio se arhitekt Tibor Horvat te u suradnji s gradonačelnikom Srpakom i županom Posavcem 2015. završena je dokumentacija o renoviranju i sanaciji zgrada. Nadležni su shvatili da bi rušenjem nepovratno uništili kulturno dobro. Inače, samo za sanaciju obližnje žitnice treba osigurati 2,3 milijuna kuna – napominje Brumec, od kojeg doznajemo da je dosad temeljem odluke o žurnoj sanaciji popravljeno krovište zgrade, čime je barem djelomično zaštićena od oborinskih voda.
Srećom, u gradu na Muri je spašena zgrada starog kina Rudar, izgrađena 1958. godine, a zatvorena 2003. Tada je izgledala kao ruglo i tek 2010. poduzeti su prvi koraci za njezinu revitalizaciju. Dio novog Centra za kulturu je otvoren za javnost prošle godine nakon obnove u šest faza.
Zgradu stare škole u Hlapičini predložili za rušenje iako je zaštićeno kulturno dobro
– Investitori su i tu imali veliki problem zbog neriješenog vlasništva. To je često slučaj, da se nađe jedan vlasnik ili više njih koji odjednom želi veliki novac za prostor u čije održavanje uopće nije ulagao – kaže naš sugovornik, koji je svojim istraživanjima utvrdio da u Međimurju ipak ima još pozitivnih primjera.
Među njima prednjači Prelog s okolnim naseljima. Naime, na gradskom području nemaju nijednu napuštenu zgradu.
– Sve javne prostore Prelog je stavio u funkciju ili su doživjeli prenamjenu. Uređeni su i svi društveni domovi u okolnim naseljima te nema prostora koji bi zjapio prazan. Primjerice, dok zgrada komunalnog poduzeća Prekom čeka uređenje fasade, unutarnji prostori služe kao uredi – pojasnio je Brumec. Inače, Platforma za društveni centar Čakovec, u kojoj je asistent na nekoliko projekata i voditelj specijalne knjižnice, u subotu je organizirala manifestaciju pod nazivom “Prostoripacija“.
Poslani “na livadu“
– Riječ je o igri riječi – participacija prostora, a manifestacija je provedena s ciljem da javnost upoznamo s problemom. Dosad smo u sklopu istraživanja imali niz tribina za građane o neiskorištenim javnim dobrima i prostorima, o njihovu ispravnom upravljanju i korištenju. To su problemi o kojima bi se trebali osvijestiti i političari – poručuje Brumec.
O problemima s upravljanjem neiskorištenim javnim dobrima i prostorima treba osvjestiti i političare
Podsjećamo, Platforma je pokrenuta 2014. kao inicijativa i okuplja desetak udruga, arhitekata i različitih stručnjaka koji zagovaraju uređenje Društvenog centra Čakovec.
– Izborili smo se za jednu zemljišnu česticu u kompleksu bivše vojarne. Riječ je o prostoru u vlasništvu Međimurske županije u kojem funkcioniraju Veleučilište, REDEA i TIC. Centar bi odlično objedinio studentski, edukativni, kulturni i poduzetnički dio. Iako je 2015. potpisan tripartitni sporazum, Grad Čakovec i Županija nisu se pridržavali preuzetih obveza.
Grad je odustao od projekta, a Županija nam je ustupila jednu livadu na kojoj bi o svojem trošku trebali izgraditi novu zgradu, dok u kompleksu postoje objekti koji propadaju – upozorava Brumec na još jedan apsurd s kojim se susreću u svojim aktivnostima. Naime, bilo ih je i prije, primjerice kad je Platforma za društveni centar Čakovec svojim novcem platila izradu programske studije za revitalizaciju jedne zgrade i bivšega kompleksa MTČ-a, ali to je već priča za poseban članak
Trpi društvena scena
Zbog svega će do daljnjeg Platforma, koja okuplja Act grupu, udrugu CeZam i ostale, biti podstanar u Starom hrastu. Krov nad glavom i odgovarajuće prostore čekat će svi koji djeluju na civilnoj društvenoj sceni, poput umjetnika koji nemaju multimedijske dvorane, ateljee…
– Prava je šteta da ni zgrada Scheier nije kroz godinu više iskorištena. Taj prostor ima potencijal za svakodnevno korištenje, a i njezin graditelj ju je zamislio da bude otvorena svim građanima kao društveni prostor. Kao privatno vlasništvo imala je značajniju društvenu funkciju nego danas, kada stoji neiskorištena u vlasništvu Županije. Naime, u uređenim državama EU takvi prostori imaju širi aspekt, jer stvaraju kulturni kapital i jačaju društveno poduzetništvo – zaključio je Brumec
LAKA ZARADA
Kad krene obnova i pojave se investitori, odmah iskrsnu zaboravljeni suvlasnici koji traže veliki novac za prostor u čije održavanje uopće nisu ulagali
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović, Sebastijan Brumec i Milivoj Kuhar
Međimurje
Povodom Dana policije nagrađeni interventni policajci PU međimurske jer su na Pagu na ramenima nosili brodolomce
U novoj konferencijskoj dvorani sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova, uz moto “Zajedno gradimo siguran svijet”, svečano je 29. rujna obilježen Dan hrvatske policije i blagdan njenog zaštitnika sv. Mihovila.
Domaćini svečanosti bili su izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Tijekom današnjesvečane akademije, pojedincima i skupinama koji su se u proteklih godinu dana ostvarili iznimne radne rezultate uručene su nagrade, priznanja i zahvalnice Ministarstva unutarnjih poslova.
Ove godine iz redova međimurskih policajaca zahvalnice su primili policijski službenici Interventne jedinice policije. Zahvalnica se dodjeljuje policijskim službenicima Ministarstva koji su nesebično pomažući ostvarenju prava građana te na sličan način djelujući u njihovu korist, doprinijeli ugledu policije ili na drugi način dali dodatni doprinos policijskom djelovanju u zajednici.
– Krajem lipnja ove godine četvorica policijskih službenika iz Interventne jedinice policije sudjelovali su u spašavanju trojice brodolomaca tijekom pružanja ispomoći kolegama iz Policijske postaje Novalja na otoku Pagu. Radilo se iznimno zahtjevnom pothvatu, pošto su temperature bile vrlo visoke, a teren iznimno nepristupačan. Njemački državljani nakon brodoloma bili su fizički i emocionalno iscrpljeni te se bosi nisu mogli kretati po oštrim stijenama i škarpama. Ujedno, za jednim od brodolomaca morali su dodatno tragati jer se odvojio od ostale dvojice. Kako bi im pomogli i time spasili živote, požrtvovni interventnih policajci nosili su ih, čak i na ramenima, te ih uspješno prenijeli na sigurno – objavila je PU međimurska.
Zahvalnice su iz ruku ministra unutarnjih poslova i glavnog ravnatelja policije primili Nenad Veselko (zapovjednik tima interventne policije), Dalibor Turk (vođa grupe interventne policije), Dragutin Horvat (policijski službenik interventne policije) i Marko Jagić (policijski službenik interventne policije).
Motoristi
Policijaci PU međimurske iskazali su se na još jednom mjestu.
U srijedu, 27. rujna u Puli je održano 13. po redu natjecanje policijskih motorista, koje od 2015. godine nosi naziv Memorijal Šime Buzov. Natjecanje nosi naziv po policijskom službeniku PU splitsko-dalmatinske Šimi Buzovu koji je 26. rujna 2014. godine smrtno stradao u prometnoj nesreći kod Starigrada, putujući službenim motociklom na natjecanje u Pulu.
Natjecanje su organizirali Uprava za javni red i sigurnost, Služba prometne policije i Policijska akademija, uz organizacijsku podršku Policijske uprave istarske, a svoje vještine pokazalo je četrdesetak najboljih policijskih motociklista, po dva iz svake policijske uprave i dva iz Mobilne jedinice prometne policije.
Natjecanje se odvijalo pojedinačno i ekipno, a u konkurenciji pojedinačno, prvo mjesto osvojio je Ivan Ljubas iz PU osječko-baranjske. Drugo mjesto pripalo je Slavku Lijiću, također iz PU osječko-baranjske, dok je treći bio Tomislav Soldo iz PU istarske. U konkurenciji ekipno, najbolja je bila ekipa iz PU osječko-baranjske (Ivan Ljubas i Slavko Lijić). Drugo mjesto osvojila je ekipa PU istarske (Tomislav Soldo i Zvonimir Mijačević), dok su treća mjesto osvojili policijski službenici PU međimurske, Neven Celinger i Branimir Leko iz Postaje prometne policije Čakovec.
Međimurje
FOTO U Čakovcu obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca, u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područni ured Čakovec, Obiteljskim centrom – Područna služba međimurska, Policijskom upravom međimurskom, Domom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ Čakovec i Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Međimurske županije u Čakovcu, obilježilo je 22. rujna, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Uz slogan i nit vodilju obilježavanja „Reci ‘ne nasilju’“, na čakovečkom Trgu republike poslali su poruku nulte stope tolerancije na nasilje, uz simboliku 13 pari cipela za 13 preminulih žena u 2022.
U akciju su se uključili i učenici Srednje škole Čakovec i Gospodarske škole Čakovec koji su na prigodnom štandu učili o važnosti prevencije i edukacije te poslali i osobnu poruku osude nasilja.
Ispred Povjerenstava za ravnopravnost spolova Grada Čakovca i Međimurske županije predsjednica gradskog povjerenstva Franciska Ćetković, ujedno predsjednica Udruge umirovljenika Grada Čakovca, pritom je naglasila da je upravo prevencija najvažnija i da je ključno educirati djecu i mlade kako bi bili socijalno odgovorne osobe.
Kako je pritom napomenuto, rodno uvjetovano nasilje nije privatna stvar pojedinca, već se radi o općem društvenom problemu.
Stoga organizatori obilježavanja ovakvih tipa traže odlučnije postupanje institucija društva u zaštiti žrtava, suzbijanju nasilja u obitelji, kao i bilo kojeg oblika nasilja.
Prema riječima predsjednice povjerenstva, Hrvatska je 3. zemlja u Europi prema broju ubijenih žena, a u posljednjih 20 godina u našoj zemlji život je izgubili gotovo 400 žena.
Niz zakonskih promjena
Pomaka u prevenciji ovakvih nemilih događaja, u smanjenju crne brojke, ali i većim kaznama za prekršitelje ima, pa je tako najavljen niz zakonskih promjena u ingerenciji Vlade RH.
Kako kažu, upravo je to odrađeno dijelom i na inicijativu nevladinih udruga civilnih društva, čemu su doprinijele i akcije ovakvog tipa koje osvješćuju javnost o ovom problemu.
– Vlada RH prije nepunih mjesec dana donijela je niz zakonskih promjena koje se odnose na kazneni i obiteljski zakon, Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji te što je posebno važno uvodi se kazneno djelo femicida, to je ubojstvo žena na posebno okrutan način. Očekuje se da se s novim promjenama ide u javnu raspravu, nakon toga u saborsku proceduru, a uvođenje se očekuje od 1. siječnja 2024. godine. U novom setu zakona, osim uvođenja kaznenog dijela femicida, spolno zlostavljanje iz prekršajnog prelazi u kazneno djelo, a nizom zakonskih obveza intencija je zaštititi žrtvu – objasnila je Ćetković i dodala da se osniva fond pri resornom ministarstvu koji će zaštititi roditelja kojem se za djecu ne plaća alimentacija, što je ujedno jedan vid zlostavljanja i zanemarivanja.
Novina je i mjera približavanja koja će iznositi najmanje 50 metara, a ako se mjera prekrši, zamjenjuje se kaznom istražnog zatvora.
Sportprije 8 sati
Elitna ŽNL: Razvitak upisao prvu pobjedu na krilima Sinanija, Bednja i Polet (T) izjednačeni na vrhu
Crna kronikaprije 9 sati
U Varaždinu iskoristio zaposlenost prodavčice pa joj ukrao mobitel
Život i društvoprije 10 sati
Mimohodom, pjesmom i plesom obilježen Dan starijih osoba u Varaždinskoj županiji
U fokusuprije 11 sati
Ide obnova dvorca Šaulovec – evo koliko će to stajati
Život i društvoprije 13 sati
Zbog ograničavanja primjena mikroplastike šljokice će neće moći koristiti u nizu proizvoda u EU
Sponzoriraniprije 1 dan
VIS Promotex zapošljava računovođu
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Sponzoriraniprije 1 tjedan
Zsa Zsa preuzela sponzorski Hyundai Tucson u suradnji s Hyundai Automobil Lončar iz Varaždina!
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Rast i razvoj poduzeća ISEMA d.o.o. iz Doljana ogleda se u realizaciji EU projekta
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
