Grad V. Toplice i ove godine financira nabavku radnih bilježnica i dodatnog obrazovnog materijala
Odlične vijesti stižu za sve roditelje osnovnoškolaca iz Grada Varaždinskih Toplica. Naime, Grad i ove školske godine financira nabavku radnih...
Voljeni otac
Varaždinski župnik i dekan preč. Stjepan Najman čestitao je svojem ocu Bolti 100. rođendan na proslavi koja je održana u utorak, 3. siječnja, u Cirkovljanu, u međimurskom mjestu u kojem je i rođen.
Bolto Najman rođen je 3. siječnja 1917. godine. U vrijeme Drugog svjetskog rata mobiliziran je i poslan na radne zadatke u Njemačku, a poslije prevrata odsluživao je vojsku u Zagrebu. Oženio se s Katarinom 1949. godine te su 5. siječnja 1951. dobili prvog sina Ivana.
Gospodin Bolto ubrzo je stradao na gradilištu ceste u Zidanom Mostu u Sloveniji kada mu je rudarski vagonet smrskao desnu potkoljenicu. Mučnih osam mjeseci preležao je u bolnici nakon ugrađenih šipki u skvrčenom položaju zbog presađivanja kože.
Nakon oporavka ostao je trajni invalid rada. Koliko je mogao, nastojao je raditi na poljoprivredi s obitelji i starijim bratom uzimajući u zakup tuđe njive za dio uroda.
Sa suprugom Katarinom 10. kolovoza 1955. dobio je sina Stjepana, a 15. srpnja 1957. i kćer Bernardu.
Vrijedni su roditelji svoje troje djece odgajali u vjerničkom duhu. Veliku su žrtvu podnijeli u pripravi mlade mise sina Stjepana kada se slavlje s puno gostiju protegnulo kroz dva dana 9. kolovoza u župi Prelog i 10. kolovoza u Cirkovljanu na dan mjesnog proštenja sv. Lovre.
Bolto je 3. studenog 1992. smrću voljene supruge Katarine postao udovac.
Danas o njemu skrbi kći Bernarda, a vesele ga posjeti unuka Florijane i Ive te praunuke Done sa sinom Ivanom i snahom Emilijom. Još uvijek voli pratiti prijenose nogometnih utakmica i političke emisije žaleći se da zbog oslabljena vida više ne može čitati, a čitav je život rado čitao katolički tisak.
Svoj duhovni život krijepi molitvom, redovitim ispovijedima i čestim primanjem sv. pričesti koju mu donosi sin Stjepan nedjeljama i blagdanima. Nakon što mu je prije godinu dana život visio o niti, oporavio se i potpuno bistre pameti čeka svoj odlazak, kako kaže, tamo “gdje je bolje”.
100. rođendan čestitao mu je i varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Izvor:
Foto: Varaždinska biskupija
Obavještavaju se umirovljenici s područja Općine Petrijanec čija mirovina iznosi manje od 400 eura (3013.8 kuna) da će Općina Petrijanec vršiti isplatu prigodnih novčanih pomoći umirovljenicima, povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.
Iznos potpore iznosit će 30 eura (226.04 kuna).
Uvjeti za isplatu novčane potpore:
– da umirovljenik nije korisnik inozemne mirovine ili neke druge mirovine,
– da je ukupna mirovina umirovljenika manja od eura (3013.8 kuna) (u navedeni iznos računa se i inozemna mirovina).
Upis korisnika koji zadovoljavaju uvjete vršit će se od četvrtak, 7. prosinca, do petka, 15. prosinca, od 9 do 14 sati u prostorijama Općine Petrijanec, Vladimira Nazora 157.
PRILIKOM UPISA KORISNIKA POTREBNO JE PREDOČITI:
– OSOBNU ISKAZNICU,
– POSLJEDNJI ODREZAK MIROVINE,
– OIB I IBAN RAČUN.
Novčane potpore će se isplaćivati 19. prosinca 2023. godine u vremenu od 12 do 14 sati.
– Naši su nam umirovljenici mnogo toga ostavili u nasljeđe, a na nama je da uzvratimo zahvalnošću i brigom. Vaša Općina u koju ste uložili godine truda i ljubavi je Općina koja želi pružiti najbolje i najviše svojim građanima starije dobi. Zadatak zajednice je osigurati dostojno starenje i aktivno sudjelovanje u društvu, kako bi se našim umirovljenicima, kroz podršku, barem u malom dijelu odužili za sve što su učinili za razvoj našeg društva. Ove godine podigli smo cenzus za “božićnice” s 2000 kuna ili 265.45 eura na 3013.8 kuna ili 400 eura, a isto tako povećali smo i iznos jednokratne novčane potpore na 30 eura prilikom isplate novčane pomoći za Uskrs ove godine i na taj način omogućili i razveselili još više umirovljenika iz naše Općine. Pozivam umirovljenike da se prijave – naglasio je Željko Posavec, načelnik Općine Petrijanec.
U sklopu projekta Lori Ludbreg učitelji su stekli nova praktična iskustva.
Tijekom boravka u Norveškoj posjetili su Teknismuseum Oslo, odnosno The Norwegian Museum of Science and Tehnology.
Stručno osposobljeni učitelji i drugi odgojno obrazovni radnici na ovaj način ojačavaju kapacitete u podučavanju u području STEM-a, IKT-a i poduzetništva čime se stvara podloga za razvoj individualiziranih programa temeljenih na potrebama učenika.
Naglasak ovog studijskog putovanja bio je upravo na razmjeni dobre prakse u povezivanju muzejske djelatnosti u redovni školski kurikulum. U muzeju djeca mogu dobiti informacije na drugačiji način od onoga u udžbenicima te time nadograditi postojeće teorijsko znanje uz mogućnost primjene istog na praktičnom nivou.
Cilj je povezati buduću ustanovu Lori sa školama te prilagoditi module postojećem kurikulumu kako bi bili komplementarni i time omogućili istovremenu konzumaciju oba načina podučavanja – formalnog u školama i neformalnog u Newton učionicama. Muzeji su prepoznati kao mjesta učenja i drugačijeg iskustva učenja. Potiču kritičko razmišljanje i individualnost što je cilj i Newton soba.
Kroz praktične radionice održane u norveškom muzeju učitelji su doznali više o povijesti norveške medicine, proizvodnji nafte i plina i glazbenim strojevima, dobili energetski poticaj na izložbi hidroelektrana, i saznali više o fascinantnoj norveškoj povijesti industrije.
Sada jedva čekaju prijenos znanja učenicim u Regionalnom znanstvenom centru za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području – Lori koji će svoja vrata otvoriti na proljeće.
– Kako nam je jedan od pokretača i najvažnijih motiva u svakodnevnom upravljanju gradom mijenjati Ludbreg na bolje željeli smo i obrazovanje, od najranijih vrtićkih dana pa do srednje škole, u Ludbregu učiniti još boljim. Kako samo posredno možemo utjecati na obrazovni proces s obzirom da nismo osnivači ni osnovne ni srednje škole, pojavila se prilika da kroz europske projekte osnujemo mali znanstveno obrazovni centar kojim bismo prije svega našoj djeci omogućili dodatnu izobrazbu u inženjerskim, tzv. stem područjima, s obzirom da je Ludbreg poznato industrijsko središte. Na jednome od putovanja upoznali smo se s ovim stem konceptom izvanškolskog obrazovanja koje se provodi u Norveškoj i krenuli smo razvijati ovaj projekt pod nazivom Lori. Danas provodimo ovaj vrlo važan projekt za našu djecu, ali i djecu iz cijele Hrvatske koja će u Ludbregu moći osjetiti kako izgleda praktično stem obrazovanje – objašnjava gradonačelnik Dubravko Bilić.
Projekt je vrijedan gotovo tri milijuna eura, 85% financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok se preostali iznos osigurava iz državnog proračuna.