Povežite se s nama

Život i društvo

Djeca i mladi danas više vremena provode pred ekranima nego u razdoblju prije korone

Objavljeno:

- dana

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu objavio je izvješće naziva „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i Tiktoka: perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija“.

Izvješće je nastalo temeljem rezultata znanstvenoistraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane COVID-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj (EWAchange)“.

Bavi se rijetko predstavljenim perspektivama djece i mladih o obrascima korištenja i utjecaju digitalnih tehnologija na njihove živote, društvo i gospodarstvo. Poseban naglasak stavljen je na analizu povezanosti čestine korištenja digitalnih uređaja i dobrobiti djece i mladih.

Opsežno nacionalno istraživanje provedeno je u razdoblju od svibnja do kolovoza 2022. godine. U njemu su sudjelovala 17.472 učenika (5. i 7. razred osnovnih i 3. razred srednjih škola) te 3634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Republici Hrvatskoj, što ga čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.

Istraživanje je pokazalo da, u odnosu na razdoblje prije pandemije COVID-a-19, djeca i mladi u Hrvatskoj više vremena provode ispred digitalnih ekrana, što je dominantna aktivnost u slobodnom vremenu, a istodobno je smanjeno vrijeme za izvršavanje obveza.

Čak 61 posto učenika 3. razreda srednjih škola odgovara da više ili znatno više vremena provode ispred ekrana mobitela, računala, televizora u odnosu na razdoblje prije pandemije. To se posebice odnosi na djevojke. Više od 50 posto učenika 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana (ne računajući rad na školskim obvezama).

Manje posvećeni školskim obavezama i sportu

Rezultati govore o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obveza i bavljenja sportom i rekreacijom, gdje 14,6 posto srednjoškolaca ne provede niti minutu u radu za školu, a 28,5 posto ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu niti individualno.

Također, u izvješću stoji da učenici svih generacija, koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje, skloniji su svoja psihološka stanja procjenjivati manje pozitivnima. Djeca i mladi, koji provode više od četiri sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja, daju negativnije iskaze psihološkog stanja.

Čak 69,5 posto učenika 7. razreda smatra značajnim problemom količinu vremena koju mladi provode online, a 62,1 posto problemom smatra zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju. Zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izraženim problemom smatra 49 posto sedmaša, pri čemu 56,4 posto djevojaka te 42,1 posto mladića.

Rezultati pokazuju da 75,3 posto učenika sedmog razreda smatra da više uživaju u druženju s drugima uživo u usporedbi s online okružjem, 71,7 posto uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 65,7 posto odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih.

Život i društvo

U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.

Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.

Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.

Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.

U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.

Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?

– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.

Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva

Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.

Tijek bolesti i liječenje

– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“,  kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.

– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.

Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?

Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9

Nastavite čitati

Život i društvo

Svi umirovljenici s područja Općine Gornji Kneginec dobit će uskrsnicu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći  („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.

Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.

Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.

Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.

Isplata nezaposlenim osobama moguća  je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.

Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.

Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:

Utorak, 04. travnja

  • 9:30-14:30 sati, prostorija u prizemlju KNEKOM-a Gornji Kneginec
  • cijelo naselje Kneginec Gornji, dio naselja Varaždinbreg – ulice Mostečka i Mozdernjak

Srijeda, 05. travnja

  • od 9:30-11:30 sati, prostorije društvenog doma Kneginec Donji
  • cijelo naselje Kneginec Donji
  • od 12:30-14:30 sati, prostorije vatrogasnog doma na Haliću
  • dio naselja Varaždinbreg- ulice Halić i Banjščina

Četvrtak, 6. travnja

  • od 9:30-12:00 sati, prostorije društvenog doma Turčin
  • cijelo naselje Turčin,dio naselja Varaždinbreg-ulice Dugi Vrh i Mali Vrh
  • od 13:00-14:30 sati, prostorije društvenog doma Lužan Biškupečki
  • cijelo naselje Lužan Biškupečki, dio naselja Varaždinbreg-ulice – ulice Koradovica i Glavić

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje