Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. travnja 2021. godine uputila Hrvatskom saboru na drugo čitanje konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, a koji osigurava dosljedno ispunjavanje zadaće usklađivanja s europskim pravnim okvirom te daljnje uređivanje poslovnog ponašanja i suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi.

Konačnim prijedlogom zakona prihvaćeni su prijedlozi izneseni na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora održanoj 25. veljače 2021. godine i  prijedlozi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Tako se novim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi proširuje obuhvat proizvoda, pojedini pojmovi se usklađuju i ujednačavaju s Direktivom, promjenom praga ukupnog godišnjeg prihoda proširuje se obuhvat adresata te svi kupci i s njima povezana društva s ukupnim godišnjim prihodom iznad 15 milijuna kuna ulaze u obuhvat zakona.

Također se preciznije uređuje obveza postojanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača te pravila i odgovornosti vezana za izdavanje računa i otkupnog bloka, proširuje se obuhvat pojava nepoštenih trgovačkih praksi s prijašnjih 33 na 43, a kao novost uvode se i nenajavljene pretrage te zaštita identiteta stranke, uslijed čega se očekuje veći broj prijava potencijalnih nepoštenih trgovačkih praksi. 

– U cilju zaštite proizvođača, definiraju se proizvodno i tržišno osjetljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji su od vitalnog značenja za održivost poljoprivrede kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, svježe goveđe/teleće, svinjsko i meso peradi, jaja, svježe voće i povrće, brašno i kruh, šećer, biljna ulja u prehrani, a na rok primjene od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona uvode se nepoštene trgovačke prakse prodaje tih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene, kao i prodaje po prodajnoj cijeni koja je za krajnjeg potrošača niža za više od 34 % od krajnje prodajne cijene.

Moglo bi Vas zanimati:

Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj uskoro bi mogao biti stranac

Uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, u Hrvatskoj će do 2030. biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika, pa bi...

Konačnim prijedlogom zakona krajnjom prodajnom cijenom se smatra ona cijena po kojoj trgovac prodaje proizvod u maloprodaji krajnjem potrošaču, a formira se na način da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10. 

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi je doveo do sigurnije i jasnije pozicije domaćih proizvođača u lancu opskrbe hranom te označio početak uvođenja novih mjerila i praksi u trgovini hrane te su učinkovito i jasno artikulirana prava i obveze svih dionika u lancu opskrbe hranom – smatraju iz Ministarstva poljoprivrede.