Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska Čistoća: Dobra edukacija djece jamac je većeg postotka selektiranja otpada

Objavljeno:

- dana

GDJE SMO

Varaždinci i najbliži susjedi na kućnom pragu odvajaju 20-ak posto otpada.

Ma koliko se ovaj postotak možda čini mali, područje varaždinske Čistoće i s njim je među najboljima u Hrvatskoj prema primarnom selektiranju otpada.
Činjenica je da se Hrvatska tek uči biti dobar gospodar okoliša, pa se selektiranje tek treba uvriježiti u kulturi stanovništva. U ekološki osviještenijim zemljama, poput, recimo, Norveške, čak 70 posto kućanstava selektira na kućnom pragu, ali to su u Hrvatskoj standardi za budućnost.

Dvosjekli mač

Čistoća je s početkom 2016. godine podijelila vreće za staklo, plastiku i tekstil, za 30-ak tisuća kućanstava u Varaždinu i 13 okolnih općina. Tako su sad korisnici uz dvije kante – za otpad i papir – dobili sve potrebno za selekciju na kućnom pragu. 
Trenutno se čeka još uvođenje i treće kante za bio otpad ali ona ne može stići u kućanstva dok se ne nađe lokacija na koju će se kompost odvoziti. Jer, iako tvrtka Varkom ima kompostanu, tvrtka nema dovoljno kapaciteta. 

Građani su uglavnom zadovoljni s Čistoćom i nemaju prigovora, osim onih koji ionako na sve prigovaraju. Jedino što se nadaju da će se što prije uvesti princip naplate računa prema količini smeća u kućanstvu. Međutim, to bi mogao biti dvosjekli mač. U poduzeću neće to reći, ali Čistoća bi vjerojatno mogla odmah uvesti taj sistem, kad, znajući mentalitet, ne bi bilo straha od kontraefekta. Već je dokazano da je puno onih koji će objeručke zgrabiti priliku za izbjegavanje plaćanja računa, što bi si priskrbili ilegalnim odlaganjem smeća. 
Građani ubuduće ne moraju brinuti kamo s otpadom od manjih građevinskih radova koje obavljaju sami. Do 200 kilograma građevnog otpada mogu odložiti u Reciklažno dvorište. Nije neobično i da, ako renoviraju, recimo, kuponicu, zamole susjeda da on preda višak kilograma, kako bi se izbjegla naplata. To su, nazovimo ih tako, smicalice koje se mogu oprostiti. Ali ono što se ne može je svakodnevno bacanje novih keramičkih pločica, wc-školjki ili umivaonika u okolne šume. 

Klinci „selektori“

Tješi podatak da su mlađe generacije puno svjesnije važnosti selektiranja otpada od svojih roditelja. Čistoća redovito provodi edukaciju po školama i vrtićima o važnosti selekcije. Klincima se na njima razumljiv način prezentira čemu služi koja kanta i zašto je to važno. Odgajanje novih generacija, svjesnih važnosti selektiranja otpada, jedino je dugoročno rješenje. Tad će i Varaždin s okolicom bilježiti veću selekciju otpada na kućnom pragu od današnjih 20 posto.

Tješi podatak da su mlađe generacije puno svjesnije važnosti selektiranja otpada od starijih

Čistoća se svojom suradnjom s tekstilnom tvrtkom Regeneracija iz Zaboka smatra primjerom korisnog upotrebljavanja otpada. Naime, prikupljeni tekstil odvozi se u Regeneraciju, u kojoj se od njega izrađuju  novi materijali. Međutim, vreća s tekstilom, kao i onih s plastikom, često se prvi dokopaju skupljači otpada, jer to mogu unovčiti. U Čistoći još razmišljaju kako doskočiti tom problemu. 

Sve u svemu se može zaključiti da se Varaždinci polako privikavaju na nove metode u kulturi života i stanovanja.
Ali kako se kod nas zapravo vrlo malo toga shvaća ozbiljno dok se ne zaprijeti kaznom, u Čistoći vjeruju da će tek dugoočekivana Uredba Vlade – kojom će se regulirati prava i obveze građana u selekciji otpada  i odrediti penalizacija – donijeti veće, konkretnije rezultate.

Izvor:
Foto: Privatna arhiva

U fokusu

Većina učenika je ispod osnovne razine znanja hrvatskog jezika: ˝To je zbog novih tehnologija˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, komentirao je, među ostalim, rezultate nacionalnog ispita u školama.

Nacionalni ispit iz 2023. pokazao je poražavajući podatak da je u hrvatskom jeziku najviše učenika bilo ispod osnovne razine.

-Djelom je to točno, a to je zato jer se odnosi na pisani zadatak. Zbog suvremenih tehnologija naši učenici se sve lošije pisano izražavaju, ali mi upravo na otme inzistiramo, na učeničkoj pismenosti materinskog jezika. Stvari se neće lako popraviti, na društvenim mrežama učenici, kao i svi mi, komuniciraju skraćenicama i anglizmima – rekao je Filipović u Novom danu na N1 televiziji.

I fizika je imala najgore ocijene.

-To je na državnoj maturi. To je jedan višegodišnji problem jer je ona loše stručno zastupljena u školama zbog tržišta koje je fizičare usmjerilo u neka druga profitabilnija zanimanja. Pitanje je u kojoj je mjeri težina zadataka primjeran usvojenom znanju, a treba uzeti u obzir da je ona izborni predmet i da ju polažu i oni kojima ne polaganje neće donijeti nikakvu štetu, kao što je obveznim predmetima, naveo je.

Filipović kaže da ovi rezultati nemaju nikakav utjecaj na upise u srednje škole, ali da su dobar pokazatelj.

Nastavite čitati

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje