Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska Čistoća: Dobra edukacija djece jamac je većeg postotka selektiranja otpada

Objavljeno:

- dana

GDJE SMO

Varaždinci i najbliži susjedi na kućnom pragu odvajaju 20-ak posto otpada.

Ma koliko se ovaj postotak možda čini mali, područje varaždinske Čistoće i s njim je među najboljima u Hrvatskoj prema primarnom selektiranju otpada.
Činjenica je da se Hrvatska tek uči biti dobar gospodar okoliša, pa se selektiranje tek treba uvriježiti u kulturi stanovništva. U ekološki osviještenijim zemljama, poput, recimo, Norveške, čak 70 posto kućanstava selektira na kućnom pragu, ali to su u Hrvatskoj standardi za budućnost.

Dvosjekli mač

Čistoća je s početkom 2016. godine podijelila vreće za staklo, plastiku i tekstil, za 30-ak tisuća kućanstava u Varaždinu i 13 okolnih općina. Tako su sad korisnici uz dvije kante – za otpad i papir – dobili sve potrebno za selekciju na kućnom pragu. 
Trenutno se čeka još uvođenje i treće kante za bio otpad ali ona ne može stići u kućanstva dok se ne nađe lokacija na koju će se kompost odvoziti. Jer, iako tvrtka Varkom ima kompostanu, tvrtka nema dovoljno kapaciteta. 

Građani su uglavnom zadovoljni s Čistoćom i nemaju prigovora, osim onih koji ionako na sve prigovaraju. Jedino što se nadaju da će se što prije uvesti princip naplate računa prema količini smeća u kućanstvu. Međutim, to bi mogao biti dvosjekli mač. U poduzeću neće to reći, ali Čistoća bi vjerojatno mogla odmah uvesti taj sistem, kad, znajući mentalitet, ne bi bilo straha od kontraefekta. Već je dokazano da je puno onih koji će objeručke zgrabiti priliku za izbjegavanje plaćanja računa, što bi si priskrbili ilegalnim odlaganjem smeća. 
Građani ubuduće ne moraju brinuti kamo s otpadom od manjih građevinskih radova koje obavljaju sami. Do 200 kilograma građevnog otpada mogu odložiti u Reciklažno dvorište. Nije neobično i da, ako renoviraju, recimo, kuponicu, zamole susjeda da on preda višak kilograma, kako bi se izbjegla naplata. To su, nazovimo ih tako, smicalice koje se mogu oprostiti. Ali ono što se ne može je svakodnevno bacanje novih keramičkih pločica, wc-školjki ili umivaonika u okolne šume. 

Klinci „selektori“

Tješi podatak da su mlađe generacije puno svjesnije važnosti selektiranja otpada od svojih roditelja. Čistoća redovito provodi edukaciju po školama i vrtićima o važnosti selekcije. Klincima se na njima razumljiv način prezentira čemu služi koja kanta i zašto je to važno. Odgajanje novih generacija, svjesnih važnosti selektiranja otpada, jedino je dugoročno rješenje. Tad će i Varaždin s okolicom bilježiti veću selekciju otpada na kućnom pragu od današnjih 20 posto.

Tješi podatak da su mlađe generacije puno svjesnije važnosti selektiranja otpada od starijih

Čistoća se svojom suradnjom s tekstilnom tvrtkom Regeneracija iz Zaboka smatra primjerom korisnog upotrebljavanja otpada. Naime, prikupljeni tekstil odvozi se u Regeneraciju, u kojoj se od njega izrađuju  novi materijali. Međutim, vreća s tekstilom, kao i onih s plastikom, često se prvi dokopaju skupljači otpada, jer to mogu unovčiti. U Čistoći još razmišljaju kako doskočiti tom problemu. 

Sve u svemu se može zaključiti da se Varaždinci polako privikavaju na nove metode u kulturi života i stanovanja.
Ali kako se kod nas zapravo vrlo malo toga shvaća ozbiljno dok se ne zaprijeti kaznom, u Čistoći vjeruju da će tek dugoočekivana Uredba Vlade – kojom će se regulirati prava i obveze građana u selekciji otpada  i odrediti penalizacija – donijeti veće, konkretnije rezultate.

Izvor:
Foto: Privatna arhiva

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje