Povežite se s nama

Kultura

Docenti Sveučilišta Sjever Robert Geček i Mario Periša održali performans na Korčuli

Performans Korčula1

Objavljeno:

- dana

Multimedijski performans ”Početak”, autora Roberta Gečeka i Marija Periše, docenata na Sveučilištu Sjever, održan je 27. lipnja u arheološkom nalazištu Vela spila nedaleko od Vele Luke u organizaciji MATRIBA i Centra za kulturu Vela Luka.

Riječ je o složenom multimedijskom projektu u kojem kroz dekonstrukciju fotografske slike, različitim grafičkim metodama i fotografskim praksama, segmentiramo ključna povijesna obilježja tehničko-tehnološkog razvoja fotografije, vraćajući kotač povijesti unatrag do samih početaka, preko prve trajno fiksirane fotografije do „praslike“ u špiljama – istaknuli su autori.

– Projekcija reforestiranih konja snimljenih na pustopoljinama livanjskog kraja, na fantastičnoj pozadini milenijima izbrazdane stijene Vele spile, prapovijesnog arheološkog lokaliteta pored Vele Luke, rezultirala je nevjerojatnim amalgamom prošlog i sadašnjeg, novim poimanjem arhetipske snage livanjskih konja prožetih s onim pleistocenskim ‘arhiviranih’ nekoliko metara niže u nekom od depozita prapovijesnog nalazišta. I površnom gledatelju nametala se je impresija izranjanja konja iz same stijene, iz značenja vremena kojeg je ta plemenita životinja imala u ljudskoj povijesti, a sada, kao da se, utisnuta u špiljski kamen nastoji otrgnuti zaboravu ili barem za trenutak ponukati nas na prisjećanje njihove iskonske sile koja je ljudskom rodu po prvi put otvorila pogled na slobodu nesputanog kretanja. Nizovi likova dostojnih jasnoće Lascauxa i Altamire volumenom stijene dobivali su i treću dimenziju, postajući stvarni, gotovo opipljivi. U Velu spilu autori su prenijeli i presliku iz špilje Vindije nastale na njihovome prvom performansu 2017. godine i time naglasili neupitnu važnost oba prapovijesna arheološka lokaliteta – kažu autori.

Prirodne (snažne) boje naglašenih obrisa vraćale su projiciranim fotografijama izvornost svjetlopisa, što je posebno zanimljivo u vremenu kontaminiranom beskrajnom plimom vizualnih napada. Izvornost tehnike nastanka fotografija (gotovo zaboravljene u protekla dva stoljeća) u špilji je dodatno pojačavao rezak miris rastopljenog bitumena korištenog za prigodno (gotovo ”prapovijesno”) osvjetljavanje emulzije i njene petrifikacije u equumorfnoj formi. Naravno, uz vrlo ograničen preljev tonova, jer bitumen se neda uspoređivati s digitalnom fotografijom, on je jednostavno prvi, nesofisticiran, trajan.

Kako bi užitak bio cjelovit i sva osjetila bila ispunjena pobrinuo se autor glazbe Predrag Krobot. Nije ni potrebno napomenuti produhovljenu elementarnost, koja je u akustičnom špiljskom recipijentu rezultirala jedva čujnim suzvučjima rezonantnog prožimanja ambijenta i gledatelja. Neočekivan, jedinstven i nestvaran doživljaj!

Na špiljskom ”ekranu” promicali su nizovi životinja u njihovoj punoj snazi, u prirodnom okruženju u kojem su odbačeni od ljudi i prepušteni hirovima prirodnih sila. I umjesto da se doimaju napuštenima, da postanu hrana divljim zvijerima, nestanu kako to priliči reliktu davnog vremena, livanjski konji u njima pripadajućem pejzažu pokazuju punu ljepotu prilagodbe. Gledajući ih snažne i neovisne stječe se utisak da budućnost pripada njima, a ne nama“. Dr. sc. Dinko Radić.

Performans Korčula2

Kultura

Noć knjige 23. travnja i u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 23. travnja, održat će se jubilarna, deseta Noć knjige.

Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (na isti dan) te Dan hrvatske knjige (22. travnja), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade RH. U nastojanju da odgovore na aktualni trenutak, organizatori Noći knjige odlučili su je ove godine tematski posvetiti ljekovitoj moći knjiga u razdobljima društvenih i intimnih kriza.

Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i ove godine organizira manifestaciju Noć knjige. S posebnim veseljem predstavljaju ovogodišnji program koji realiziraju s ICARUS-om Hrvatska. Pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže u proslavi, a zauzvrat možete pronaći teme i aktivnosti koji bi mogle biti korisne za sve ustanove i zanimanja.

Program, koji će se održati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga, započet će u 18 sati. Izložbu “Priče iz arhiva” otvorit će predsjednica ICARUS-a Hrvatska, dr. sc. Vlatka Lemić. Članica ICARUS-a dr. sc. Tamara Štefanac predstavit će priručnik za razvoj publike u projektu CHEARCH, a glazbena gošća večeri je Lea Šprajc.

S obzirom na epidemiološke mjere, broj gostiju u dvorani je ograničen, a potvrda dolaska je obavezna. Prijaviti se možete putem poveznice na obrazac.

Nastavite čitati

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati