Povežite se s nama

U fokusu

Dok Martinčević i Habuš svojataju zasluge za sveučilište, Avara zanima gdje su penezi

Objavljeno:

- dana

SVEUČILIŠTE SJEVER

Hoće li se već u 2015. osigurati novci za Sveučilšte Sjever?

Pitala je to saborska zastupnica reformista i razvlaštena varaždinska dogradonačelnica na zadnjoj, izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća grada Varaždina na kojoj je donesena odluka o prijenosu osnivačkih prava Sveučilšta Sjever s tvrtke Media uni na Grad Varaždin i to sam dan nakon što su to isto, ali za Grad Koprivnicu, donijeli koprivnički gradski vijećnici.

Moja ili tvoja zasluga?

Martinčević je navela kako se nada da Odluka o preuzimanju osnivačkih prava u Sveučilištu Sjever nije donesena prekasno jer u proračunu za 2015. nije osigurana stavka za Sveučilište Sjever.

– Očekujem da će se sredstva za sveučilište ipak na neki način osigurati – ustvrdila je Martinčević koja je također bila na izvanrednoj sjednici i nije propustila prozvati gradsku vlast po pitanju najmlađe hrvatske sveučilišne institucije.

– Tko je što učinio u zadnje tri godine da sveučilište postane javno? Nakon što sam ja na konferenciji za novinare u listopadu najavila da ću u saborsku proceduru uputiti zakonski prijedlog o promjeni statusa Sveučilišta Sjever, što sam i učinila u studenom, oglasio se premijer, predsjednik države, čak je i naš župan čuo da imamo sveučilište – rekla je Martinčević.

Gradonačelnik Goran Habuš poručio joj je kako je na projektu javnog sveučilišta radio tim od najmanje deset ljudi i to intenzivno u zadnje dvije godine.

– Nije točno da je sve krenulo s inicijativom reformista. Što god mislili o sebi odluke se ipak ne donose tako brzo – nije ostao dužan gradonačelnik svojoj zamjenici.

Vijećnik HRAST-a Ladislav Ilčić poručio je HNS-ovcima i reformistima neka sami rasprave o tome čije su zasluge za sveučilište, a i nezavisni vijećnik Robert Podolnjak smatra da nema razloga za polemiziranje. Puno je važnije za ovu regiju te sve sadašnje i buduće studente što će sada dobiti priliku da studiraju pod istim uvjetima kao i svi ostali studenti u Hrvatskoj. S tim se složio i nezavisni vijećnik Zlatan Avar. Ipak, njega muči poslovanje tvrtke Velv d.o.o. preko koje je Grad Varaždin imao 50 % u tvrtki Media uni, koliko je bio i udio Grada Koprivnice u toj tvrtci koja je osnivač sveučilišta.

Umjesto 700.000 kuna, na računu 10.000 kuna?

– Velv d.o.o. je imalo temeljni kapital od 100.000 kuna. Dokapitaliziralo ga je Veleučilište u Varaždinu koje je u vlasništvu Grada Varaždina, s 1,6 milijuna kuna. Znači, od 1,7 milijuna kuna 925.000 kuna je utrošeno za kupovinu udjela u Sveučilištu Sjever, odnosno u tvrtki Media uni. Znači, na računu je trebalo ostati 700.000, 800.000 kuna, no koliko ja znam, na računu je svega 10.000 ili 20.000 tisuća kuna. Postoje naznake da su se s tog računa isplaćivali i nekakvi honorari, pa me zanima gdje su nestali penezi? – pitao se Avar koji smatra da financijske dubioze oko Velva d.o.o. ne treba pustiti.

Zatražio je financijsko izvješće poslovanja tvrtke Velv d.o.o., što mu je varaždinski gradonačelnik obećao da će dobiti na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak, 15. prosinca.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo rekao nam je da su se radovi intenzivirali i maksimalno se koriste povoljni vremenski uvjeti. Radi se i po 12 sati dnevno, svaki dan, uključujući subote i nedjelje.

Radnici s bagerima, kamionima i ostalim radnim strojevima na jezeru u Trakošćanu nisu bili samo u dane uskrsnih blagdana i na Cvjetnu nedjelju.

Radovi na jezeru traju više od 30 dana, a nataloženi sediment koji se prikuplja odvozi se na dva i pol kilometra udaljenu deponiju. Bez obzira na blagdane, praznike i vremenske uvjete izvađen je sav sediment iz prvog dijela jezera. Prema sadašnjem planu voda bi se mogla puštati u taj prvi dio jezera već s prvim danima svibnja, otkriva nam Milan Rezo.

– Do današnjeg dana izvađeno je približno 60 tisuća kubika sedimenta, što bi značilo da se dnevno iskopa i odveze oko dvije tisuće kubika. Paralelno s vađenjem sedimenta pokrenuli smo i projekt i odabrali najpovoljnijeg projektanta za projektiranje i sanaciju erozija. Na lijevoj obali će se obaviti sanacija u dužini od 120 metara i taj dio ćemo urediti kamenim oblogom s kamenim nabačajem. Na desnoj obali, gdje je bilo takozvano bivše kupalište, uredit ćemo 100 metara uz potporni zid pomoću gabionskih zidova na visinu od metar i pol – objašnjava nam Milan Rezo.

Nakon završetka vađenja sedimenta na prvom jezeru, servisni, odnosno gradilišni putevi povlače se dalje, na druge dijelove jezera, a po potrebi će se ugraditi i kameni materijal.

– Kada povučemo sve servisne, odnosno gradilišne puteve, i to očekujemo oko 1. svibnja, onda krećemo s puštanjem vode unutar tog prvog dijela i paralelno s prestankom ispumpavanja, što bi značilo da će voda slobodno kroz temeljni ispust istjecati u rijeku Bednju – kaže Rezo.

Podsjetimo da su Hrvatske vode nakon završetka pripremnih radova uređenja deponije i gradilišnih puteva, 26. veljače krenule s nastavkom čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta. Podsjetimo i da je i nedavna obilna kiša zakomplicirala tijek radova, ali sve se uspjelo nadoknaditi..

Prema potpisanom ugovoru Hidroing d.d. se obvezao da će radove završiti do kraja lipnja uz povoljno vremenske uvjete. Nakon završetka radova vađenja sedimenta iz jezera, Hrvatske vode su se odvezale urediti obalu uz samo jezero. U međuvremenu će se obaviti sanacija erozija i klizišta.

Za sanaciju erozija Hrvatske vode osigurale su dodatna sredstva.

– Vrijednost investicija uređenja ovih pokosa koji su nastali erozijom je 500 tisuća eura i taj iznos se ne odnosi na onaj iznos koji je ugovoren za čišćenje jezera. Sanaciju Hrvatske vode financiraju kroz svoje preventivne, redovne i izvanredne mjere održavanja od poplava – objasnio nam je Rezo.

Što se tiče kompletnih radova i puštanja vode u jezero, s obzirom na sušni period u srpnju i kolovozu, za očekivati je da će se jezero do kraja popuniti u jesenskim i zimskim mjesecima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje