Povežite se s nama

Kultura

Dok se čeka novi ravnatelj, “vrije” u varaždinskom gradskome muzeju

Objavljeno:

- dana

Tko proteklih desetak godina (ni)je pridonio stručnom radu i realizaciji programa u Gradskom Muzeju Varaždin, može se iščitati iz dva demantija koja su stigla na adresu Regionalnog tjednika…

Umirovljena djelatnica Gradskog muzeja Varaždin Antica Bregović, dipl. ing. biol., poslala je demanti na članak pod nazivom „Nakon zubara i turističkog radnika, u Muzej dolazi netko bliži kulturi?“, objavljen u Regionalnom tjedniku broj 719 od 27. veljače 2018. godine.

Demanti muzejske savjetnice Antica Bregović prenosimo u cijelosti:

U skladu s čl. 40. Zakona o medijima molim Vas da objavite ispravak informacije objavljene u spomenutome napisu u Vašem tjedniku, i to u dijelu koji se odnosi na rad Ljerke Šimunić, muzejske savjetnice u Kulturnopovijesnom odjelu GMV-a, koja „potvrđuje da će se javiti na natječaj (za ravnatelja) kada bude raspisan“.

Kako je jedan od najjačih argumenata Ljerke Šimunić „unapređenje Entomološkog odjela sa zbirkom kukaca“ napominjem da nikada kao zaposlenica Muzeja (pa ni kao ravnateljica) nije pridonijela stručnom radu niti realizaciji programa. Kroz svu dokumentaciju Muzeja je vidljivo da sam kao voditeljica tog odjela autorica većeg broja tematskih izložbi, a isto tako i autorica idejne koncepcije i scenarija muzejskog postava „Svijet kukaca“, na temelju čega je odobreno financiranje tog programa od strane Grada, Županije i Ministarstva kulture. U svojim mandatima ravnateljice GMV-a Ljerka Šimunić je upregla sve svoje snage i ovlasti opstruirajući programe. Ponašanje je konačno promijenila nakon izgubljenih sudskih sporova s djelatnicama i nakon potpisivanja Promemorije u Uredu gradonačelnika (veljača 1998. godine) kojom je omogućena i realizacija muzejskog postava Entomološkog odjela.

Ravnatelj Branko Spevec je nakon mandata Ljerke Šimunić naišao na zastoj u financiranju obnove palače Herzer

Posebno ističem i kontinuitet muzejsko-edukativnih programa čiji su korisnici učenici različitog uzrasta osnovnih i srednjih škola Varaždina i šire okolice. Dakle, posjećenost Odjela, koja se ističe, je rezultat zaposlenika Muzeja koji su svojim radom vezani neposredno uz Entomološki odjel (kustos, vodič, čistačica) te kolegice u Odjelu zajedničkih službi (voditeljica odnosa s javnošću, službenica za informiranje) i ravnatelja koji su omogućavali, a ne opstruirali našu djelatnost.

Druga tvrdnja da je Ljerka Šimunić ishodila novac za obnovu palače Herzer također ne stoji jer je Branko Spevec, ravnatelj u periodu nakon mandata Ljerke Šimunić, naišao na zastoj u financiranju upravo zbog nepripremljenosti projektne dokumentacije. Palača je uspješno obnavljana u periodu od jeseni 2004. do travnja 2007. uz njegov izniman napor na koordinaciji rada projektanata, dobivanja dozvola i rada izvođača.

Što se tiče tvrdnje da je Ljerka Šimunić iznimna stručnjakinja, željela bih Vas upozoriti na stav stručnog kolegija izražen u pismu upućenom gradonačelniku i Gradskom vijeću 14. lipnja 2012. povodom njezina imenovanja za vršiteljicu dužnosti u prijelaznom razdoblju. Napominjem da su to pismo potpisali svi tada aktivni stručni muzejski djelatnici i da je ubrzo nakon toga smijenjena. Vjerujem da se original dopisa nalazi u dokumentaciji Grada.
Ljerka Šimunić obnašala je dužnost ravnateljice Muzeja od 1991. do 2004. godine. U tom razdoblju zabilježen je niz organizacijskih problema i konfliktnih situacija s većinom muzejskih djelatnika, a neki su sporovi riješeni i sudskim putem, na štetu muzejske ustanove koju je zastupala, a sve je moguće provjeriti kroz pismohranu institucija.

Redakcija Regionalnog tjednika je zaprimila i demanti Ljerke Šimunić, muzejske savjetnice Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin, na članak pod nazivom „Tko (ni)je pridonio stručnom radu i realizaciji programa Muzeja“, objavljen 13. ožujka 2018. godine u rubrici „Reagiranja čitatelja“.

I reagiranje Ljerke Šimunić donosimo u cijelosti:

Sukladno čl. 40. Zakona o medijima molim Vas da objavite moj odgovor na tekst umirovljene djelatnice Gradskog muzeja Varaždin gospođe Antice Bregović: „Tko (ni)je pridonio stručnom radu i realizaciji programa Muzeja“. Razlog moje reakcije na navedeni tekst je obrana i zaštita mog osobnog, obiteljskog i profesionalnog digniteta. Ne razumijem niti odobravam ničiju potrebu za vlastitom promocijom, isticanjem i korištenjem medija na način da se ocrnjuju suradnici i ljudi s kojima se radi. Smatram da svatko od nas treba promovirati rezultate svog stručnog i znanstvenog rada i ustanovu u kojoj radimo, posebno kad je riječ o ustanovi kulture.

Zar je zabranjeno da se osoba koja ispunjava uvjete javi na natječaj za bilo koje radno mjesto, pa i za ravnatelja?

Iskreno mi je žao što se Muzej u kojem radim dugi niz godina našao na stranicama novina u negativnom ozračju i to samo zbog stava gospođe Bregović prema meni. Objavljeni tekst koji negativno i s omalovažavanjem govori o meni i mom profesionalnom radu ne mogu drugačije objasniti već kao izraz njezine nagomilane netrpeljivosti i animoziteta prema meni kao muzejskoj djelatnici i bivšoj ravnateljici Muzeja. Njezinu reakciju izazvao je članak objavljen u prethodnom broju Regionalnog tjednika u kojem se spominje petero mogućih kandidata za budućeg ravnatelja/icu varaždinskog muzeja.

Lavinu njezine srdžbe izazvala je rečenica u kojoj ja potvrđujem novinarki, gospođi Višnji Gotal, da ću se javiti na natječaj za ravnatelja kad on bude raspisan. Pa zar je zabranjeno da se osoba koja ispunjava uvjete javi na natječaj za bilo koje radno mjesto, pa i za ravnatelja? Stalni postav „Svijet kukaca“, obnova Kule stražarnice, uređenje stalnog postava Galerije starih i novih majstora, priprema dokumentacije palače Herzer za obnovu i njezino uvrštenje u financijski program Ministarstva kulture RH u potpunosti su realizirani pod mojim ravnateljstvom, a da pritom nisam nikada prisvajala rezultate tuđeg stručnog rada, pa ni gospođe Bregović.

Događajima iz prošlosti bavim se samo kao povjesničarka i istraživačica povijesti i umjetnosti, te mi ne pada na pamet ponovno razvlačiti, trošiti vrijeme i energiju za eventualne (ne)događaje otprije dvadesetak godina. Ne znam koji to „svi tada aktivni stručni djelatnici“ su (ako su) protiv mene potpisivali peticiju za sprečavanje mog imenovanja za ravnateljicu prije pet godina, niti je gospođa Bregović bilo koga imenovala, ali skrećem pažnju na tajming navodnih potpisa, koji je bio vezan uz moje javljanje na tadašnji natječaj, a budući je sada na sceni isti tajming i isti scenarij i ponovni napad gospođe Bregović na mene u vrijeme otvorenog natječaja za ravnatelja Muzeja kojim ona ponovno želi spriječiti moje eventualno imenovanje.

Što se pak tiče „niza organizacijskih problema i konfliktnih situacija s većinom muzejskih djelatnika“ za koje me optužuje, treba istaknuti da ovu tvrdnju gospođa Bregović baš ničim ne može potkrijepiti, niti je bilo što konkretno navela osim uopćene formulacije koju je sama iskonstruirala.

 

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje