FOTOarhiva
POU

Na primjeru Varaždinaca vidi se da većina hrvatskih građana, koja nije stranački opredijeljena, u pravilu ne izlazi na izbore, pa svoje političke stavove, umjesto na biralištu, najčešće izražavaju na društvenim mrežama. Taj dio apstinenata za izlazak na izbore možda bi se moglo motivirati uvođenjem sustava kakav je, primjerice, u Belgiji, u kojoj svi moraju izaći na izbore.

Tek što su prošli jedni izbori, za vijeća mjesnih odbora, s katastrofalno malom izlaznošću građana, Varaždince čekaju novi, oni za Europarlament. Na njima se ponovno očekuje sramotno mala izlaznost na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Strah za sinekure

Podsjećamo, na izborima za EU parlament 2014. godine izlaznost u RH je bila jedva 24 %, a posebno su apstinirali mladi od 18 do 24 godine, kojih je na birališta izašlo manje od 13 %. Ovakva situacija pokazala je da su hrvatski građani jednostavno nezainteresirani za europske teme. No, potvrdilo se da na takve izbore, baš kao i na lokalne i parlamentarne, uvijek rado izlazi stranačka vojska, prije svih privržena HDZ-u i SDP-u.

Supernova

Jasno je da strankama koje obnašaju izvršnu vlast u Hrvatskoj pogoduje mala izlaznost, radi očuvanja postojećih struktura, koje u egzistencijalnoj ovisnosti drže državne službenike. Analitičari tvrde da u javnom sektoru radi oko 300.000 osoba koje, zajedno s članovima svojih obitelji, izlaze na izbore radi očuvanja vlastite egzistencije. Pritom glasaju protivno svojim uvjerenjima. No, reći će sve glasniji kritičari – zašto se žalimo kad neizlaskom na birališta pomažemo one koje ne zanimaju tema izbora niti programi stranaka, već osobna korist? I na primjeru Varaždinaca se vidi da većina hrvatskih građana, koja nije stranački opredijeljena, u pravilu ne izlazi na izbore. Svoje političke stavove, umjesto na biralištu, najčešće izražavaju na društvenim mrežama. Ove bi apstinente na biralište moglo motivirati tek uvođenje sustava kakav je, primjerice, u Belgiji – obvezan izlazak na izbore.

Pojedine članice EU-a višekratnim apstinentima onemogućavaju zaposlenje u državnoj službi

Neopravdani izostanak Belgijanci skupo plaćaju već 125 godina. Glasanje je obvezno i u njima susjednom Luksemburgu, Bugarska je obvezu propisala 2016., a milosti prema glasačima nemaju ni Lihtenštajn, Cipar, Grčka, Australija, Argentina, Peru i još neke države. Oni nezadovoljni (pre)slabim izlaskom Hrvata na birališta sve su glasniji u želji da se jednaka praksa obveznog izlaska na izbore uvede i u Hrvatskoj. Ako ni zbog čega, održavanje izbora je iznimno skupo. No, prvo bi trebalo ispuniti preduvjete, od kojih je najvažnija promjena Ustava, koji u 45. članku između ostaloga definira koji građani smiju birati i mogu biti birani, a tek potom to uređuje zakonodavac. U cijeloj proceduri je posebno osjetljivo sankcioniranje građana, bez čega nema učinaka na izlaznost. Primjerice, u nekim državama EU-a se višekratnim apstinentima koji ne žele glasati onemogućava zaposlenje u državnim službama. To im je dobar „recept“ za prisilu, ali u hrvatskim zakonima sada jasno stoji da je zapošljavanje u javnoj upravi omogućeno svim građanima, i to pod jednakim uvjetima. Dakle, puno toga treba promijeniti kako bi zakonski okvir omogućio hrvatskim građanima da izlazak na izbore bude ne samo pravo već i obveza.

Strankama koje obnašaju izvršnu vlast iznimno pogoduje mala izlaznost, radi očuvanja
privilegija

Obveznih se izbora najviše boje varaždinskoj javnosti dobro poznati lokalni čelnici HDZ-a i SDP-a. Šef županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Anđelko Stričak podsjeća da je izlazak na izbore i volja birača komu će povjeriti svoje povjerenje njihov osobni izbor.
– Veselilo bi me da je izlaznost građana na izbore veća, ali nametanje takve obveze ili sankcija neće donijeti ništa bolje. Birač se može pojaviti na glasačkome mjestu, uzeti i prekrižiti listić i time ništa ne dobivamo. Ima i drugih načina da se birači animiraju za izlazak na izbore – ističe Stričak.

Teška odluka

Od predsjednice SDP-a Varaždinske županije i kandidatkinje na listi za Europski parlament Barbare Antolić Vupore doznajemo kako i ova stranka smatra da represivnim mjerama ne treba utjecati na izlaznost.

– Građane jednostavno treba bolje informirati o segmentima svakog pojedinog izbora. Brexit je primjer što se dogodi kad građani nemaju prave informacije, već čitaju lažne vijesti. No, osobno smatram da bi uskrata nekih prava za apstinente, poput onih u Belgiji, imala efekt na izlaznost – rekla je Antolić Vupora.

Za razliku od naših prethodnih sugovornika, predsjednik županijskog HNS-a Alen Leverić osobno podržava propisivanje obveznog glasanja.
– Hrvatska bi, poput još nekoliko članica EU-a, trebala obvezno krenuti u smjeru propisivanja obveznog izlaska na izbore. No, treba ozbiljno razmisliti kakve ćemo sankcije primijeniti na apstinente – naglasio je Leverić.

Akademici šute

Osim od lokalnih političara, pokušali smo i od hrvatskih akademika doznati kakav je njihov stav o obvezujućem izlasku na izbore. No iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nismo dobili odgovor na to pitanje jer ona „ne komentira aktualna politička zbivanja“. Uskratio nam ga je i prof. dr. sc. Goran Čular, izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti, uz objašnjenje da je „trenutno član Etičkog povjerenstva za EU izbore“.

– Mi smo se u Etičkom povjerenstvu dogovorili da ne bi bilo primjereno da tijekom naše dužnosti komentiramo izbore i sudionike izbora. To je jedini razlog zašto vam ne odgovaram – napominje prof. Čular.

Do zaključenja broja nismo dobili ni odgovor njegova kolege prof. dr. sc. Berte Šalaja.

Građani oduševljeni novim referendumom

Samo dan nakon što su sindikalisti uspjeli prikupiti više od 600.000 potpisa građana za referendum inicijative „67 je previše“, diljem Hrvatske, pa tako i na području Varaždinske županije, počelo je prikupljanje potpisa za novi referendum. Pokrenula ga je u nedjelju građanska inicijativa “Uzmimo novac strankama“, a Varaždinci ga masovno podupiru.

– To je ono pravo. Nisam nikad dosad potpisao za referendume, ali ću sada stajati u redu na kiši ako treba – napisao je jedan od komentatora oduševljenih idejom da se ukine financiranje političkih stranaka iz državnog proračuna te proračuna općina i gradova.

– Političari moraju snositi odgovornost za loše odluke. Imamo situaciju gdje se nema novaca za bolesnu djecu, a političkim strankama istovremeno na račun sjeda stotine milijuna kuna. Političari trebaju biti zadnji kad se radi o raspodjeli proračunskih novaca, a stranke bi se trebale financirati isključivo od članarina i donacija. Upravo su političari ti koji su najodgovorniji za stanje u zemlji, dok sebi izglasavaju cijela bogatstva za financiranje. Hrvatska ne smije biti zemlja uhljeba i nitko ne smije biti iznad naroda. Političke stranke stvorile su parazitsku mrežu koja služi vlastodršcima kao biračka mašinerija, taj njihov sustav mora pasti ako želimo živjeti u uređenom i razvijenom društvu. Ne smije se više gubiti vrijeme, idemo ostvariti promjene – navode iz inicijative.

 

Komentari

Komentara