Povežite se s nama

U fokusu

Dokumenti ne lažu: Habuš već tri godine obmanjuje

Objavljeno:

- dana

Bale će još mjesecima trunuti u Brezju

Četiri godine varaždinski gradonačelnik Goran Habuš tvrdi da će zbrinuti bale smeća. Iako se u to već dugo sumnja, prošli tjedan je postalo jasno da od toga neće biti ništa: bale će još mjesecima ostati u Brezju, a Varaždinci bi mogli biti oštećeni za više od 100 milijuna kuna. Odgovornost za to leži upravo na Habušu i njegovim suradnicima.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša Sven Müller i ministar Mihael Zmajlović prošli su tjedan napokon javno iznijeli ono o čemu su (pre)dugo šutjeli: Gradu Varaždinu ne mogu odobriti 70 milijuna kuna za zbrinjavanje bala na temelju koncesije iz ožujka 2013. godine, jer predviđa da se otpad iz Varaždina samo “preseli” na drugo odlagalište u Davoru.

O tome je Fond obavijestio Grad još u studenome 2013. godine!

”Mulja”, a optužuje

Od tada pa do prošlog tjedna Habuš pred Gradsko vijeće nije uputio prijedlog o poništavanju koncesije. Umjesto toga, Fondu je prije 20-ak dana uputio zahtjev za sufinanciranje koji se i dalje temelji na koncesiji dodijeljenoj Cezaru, Eko-Flor Plusu i Komunalcu Davor. Razlika je u tome što je Grad ovaj put dostavio i Plan zbrinjavanja baliranog otpada, koji – kao što smo upozoravali – nije u skladu s dodijeljenom koncesijom. Odlaganje se predviđa za trećinu bala, dok se za čak dvije trećine otpada predviđa mehaničko-biološka obrada. Fond je prvo 29. rujna, pa ponovno prošli tjedan, 14. listopada, upozorio da su ionako spornu koncesiju sada uspjeli i izmijeniti, što zakonom također nije dopušteno!

Iz tog dopisa su Habuš i njegovi suradnici očito shvatili da Fond i Ministarstvo ni uoči izbora neće prihvatiti nezakonita rješenja. Dan kasnije, u četvrtak, Habuš se u društvu članova HNS-a, djelatnika gradske uprave i tvrtki te nekoliko građana uputio na prosvjed u Zagreb. Tamo je poručio da ih „Ministarstvo i Fond zavlače već pune dvije i pol godine“. U petak je otišao korak dalje.

– Ministar Zmajlović i direktor Fonda Müller godinama su nas i javnost obmanjivali svojim izjavama. Ako će biti potrebno, krenut ćemo u pravnu bitku da se dokaže tko je u pravu – istaknuo je i ustvrdio da Zmajlović ne može tvrditi da je „koncesija nezakonita“.

Bez dozvola

Tko obmanjuje javnost? Prouči li se prepiska između Grada, Fonda i Ministarstva od 2013. godine do prošlog tjedna, dolazi se do samo jednog zaključka: Habuš je taj koji već tri godine obmanjuje javnost. I ne samo to. Očitovanja koja je Grad dobivao od Fonda i Ministarstva nisu dana na uvid gradskim vijećnicima. Nisu dobili čak ni važan dokument od 20. svibnja 2014. godine upućen predsjedniku Gradskog vijeća. Riječ je o očitovanju Ministarstva o koncesiji, za koje je Habuš prošli tjedan izjavio da ga nisu dobili.

U očitovanju je navedeno da Cezar, Eko-Flor Plus i Komunalac Davor ne raspolažu potrebnim dozvolama za gospodarenje otpadom, a nemaju ni potrebne kapacitete da bi zbrinuli bale. „Mišljenja smo da se u navedenom slučaju nije niti mogla dodijeliti koncesija s obzirom da se ne radi o komunalnoj djelatnosti (…), već je u pitanju izvršenje inspekcijskog rješenja (…) kojim je naloženo uklanjanje predmetnih bala s lokacije Brezje te se isto treba izvršiti putem treće osobe“, piše u očitovanju Samostalne službe za pravne poslove.

Istaknuli su da su mišljenja da se koncesijski ugovor niti ne može sklopiti, jer su protekli svi rokovi. Međutim, vijećnici o tome nikada nisu raspravljali.
Kao da to nije bilo dovoljno, Grad je prošli mjesec, 30. rujna, zatražio mišljenje Ministarstva financija o tome mogu li izmijeniti Ugovor o koncesiji koji još nije ni potpisan!

Ako je suditi po tome što je napisao, ministar financija Boris Lalovac je bio šokiran Habuševim navodima. Gradonačelnik se, naime, požalio da Grad koncesijski ugovor nije potpisao „poradi financijskih pitanja i nedovoljno osiguranih sredstava u proračunu“.

„Prije svega naglašavamo kako je Grad Varaždin prije same dodjele koncesije, odnosno pripremnih radnji za dodjelu, nužno trebao osigurati sredstva u proračunu Grada“, jasan je bio Lalovac u očitovanju od 5. listopada.

Habuš je pojasnio da bi znatno proširili opseg koncesije (bale se ne bi samo odlagale, nego i prethodno obradile) zbog „usklađenja koncesionara s novim zakonskim propisima“, pa ga je zanimalo bi li to bila bitna izmjena nesklopljenog ugovora. „Ugovor o koncesiji mora biti sastavljen u skladu s dokumentacijom za nadmetanje (…), odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Sukladno tome, davatelj koncesije je dužan odredbama sklopljenog ugovora pratiti ono što je određeno kroz postupak koncesije“, odgovorio je ministar financija.

Nije htio ni obećati

Habuša je uputio i na Državno odvjetništvo! „Iz svega navedenoga i činjenice da do danas nije sklopljen ugovor, Ministarstvu financija nije posve razvidno kako se navedeni slučaj – koji ima jasne ekonomske implikacije u svezi javne usluge – nije proveo unatoč proteku od gotovo tri godine. Stoga upućujemo Grad Varaždin da pažljivo sagleda sva buduća činjenja i postupanja s nadležnim resornim ministarstvom, te po potrebi s Državnim odvjetništvom, a poradi pravne sigurnosti primjene posebnog zakona u odnosu na krovni Zakon o koncesijama“, poručio je Lalovac.

Habuš nije odustao od koncesije ni nakon toga, pa čak niti nakon prošlotjedne „primamljive“ ponude iz Fonda. – Gradonačelniku smo 14. listopada poslali prijedlog Upravnog odbora Fonda o načinu financiranja i uputili ga da podnese novi zahtjev u kojemu će barem obećati da će provesti novi javni postupak. Znači, ne da ga sada provede, nego da samo navede da će provesti i stornirati odluku o odabiru koncesionara – otkrio je direktor Fonda Müller prošli tjedan u Ludbregu.

I dok su dokumenti napokon otkrili što se uistinu događalo protekle tri godine, ostaje pitanje: zašto Habuš uporno inzistira na koncesiji? Je li riječ pogodovanju, štiti li nekoga ili ne želi konačnu potvrdu da je bivši gradonačelnik Ivan Čehok, koji je zbog smeća bio i u pritvoru, imao rješenje za bale?

“Prokockao” milijune 

Ne samo da aktualni gradonačelnik Habuš nije uspio osigurati 70 milijuna kuna za zbrinjavanje baliranog otpada, nego je uspio „prokockati“ novac osiguran 2010. godine. Bivši gradonačelnik Čehok je te godine potpisao ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i njime osigurao 34,6 milijuna kuna za zbrinjavanje 70.000 tona baliranog otpada mehaničko-biološkom obradom. Danas je u Brezju oko 130.000 tona bala, za sanaciju je potrebno više od 100 milijuna kuna, Fond je raskinuo ugovor iz 2010. i sada nije osigurana ni kuna sufinanciranja.

Podsjetimo, otpad se u Brezju počeo balirati 2005. godine, a inspekcija je 2007. donijela rješenje da se hitno ukloni. Godinu dana kasnije su Varkom i tadašnji T7 Vis sklopili Ugovor o interventnom odvozu i zbrinjavanju otpada. Kao što je poznato, Čehok je sredinom 2011. uhićen, a na vlast je krajem te godine došao Habuš. Početkom 2012. s probnim radom je počela MBO tvornica, koja je tada bila u vlasništvu T7 Visa, ali je Habuš odbio postupiti po interventnom ugovoru tvrdeći da ne može jer je predmet kaznenog postupka. Te godine je raspisao koncesijski natječaj za zbrinjavanje bala koji se pokazao kao fatalan: nije se tražila obrada otpada, nego odlaganje ili spaljivanje, što je niži rang gospodarenja otpadom. Na natječaj se javio i T7 Vis, ali su uvjeti natječaja bili tako postavljeni da nije mogao konkurirati mehaničko-biološkom obradom, jer je skuplja od „običnog“ odlaganja otpada. Prošli mjesec Habuš se u Planu zbrinjavanja bala „vratio“ MBO-u koji je 2012. odbacio. Je li uvjet o prethodnoj obradi otpada iz koncesijskog natječaja bio izostavljen slučajno ili namjerno?

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje