Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Uz domaće zlevanke i pite u hotelu Turist i peciva prema receptima američkih Amiša

Objavljeno:

- dana

TRADICIJSKI PROIZVODI

Svatko tko se u petak našao u varaždinskom hotelu Turist mogao je probati podravsku pogaču s orehi, svetojansku zlevanku, bregovsku pitu i podravsku pogačicu s čvarkima, ali i egzotične varijante poslastica poput zlevanke sa sibirskim borovnicama i peciva američkih Amiša.

Tradicijski pekarski proizvodi iz različitih krajeva sjeverozapadne Hrvatske i novije recepture prezentirane su u sklopu Kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarstva “Hrvatski pekar 2017” koji se 7. travnja održao u hotelu Turist.

Kongres je otvorio ministar poljoprivede Tomislav Tolušić te je na početku organiziran “Doručak s hrvatskih farmi Varaždinske županije” tako da su svi imali priliku degustirati domaća jaja, mliječne i suhomesnate proizvode varaždinskih proizvođača.

Predstavnici ministarstva, Hrvatske gospodarske komore i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb održali su niz stručnih predavanja vezana za gospodarska kretanja u prehrambenoj industriji, pravilnike o pekarskim proizvodima, zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog porijekla te temama vezanim uz zdravstvenu sigurnost hrane kao što su aditivi i trans-masti u pekarstvu.

Egzotični recepti

Najzanimljiviji dio svakako su bile radionice i degustacije proizvoda. Matea Mandir McConnell predstavila je proizvode napravljene prema receptima američkih Amiša iz Ohia. 

“Ovo su vrlo jednostavna peciva koja sam unaprijed pripremila. U izradi se ne koristi margarin nego mlaćenica koja ostaje nakon izrade maslaca i maslac te se umjesto kvasca koristi kombinacija pecivnog praška i sode bikarbone koja je dobra za organizam jer smanjuje kiselost i time mogućnost za razvoj gljivičnih oboljenja ili karcinoma”, objasnila je Matea pokazujući svoja peciva. Amiši su poznati po tome što u svojim naseljima sami uzgajaju hranu te mnogi Amerikanci dolaze kod njih kupovati ekološki uzgojeno povrće.

Lana Jenčić Bojanić i Saša Purić Debeljuh pokazali su kako napraviti pekarske proizvode bez pšeničnog brašna koje mogu jesti ljudi oboljeli od celijakije i svi koji su osjetljivi na gluten. Izradili su mini peciva od plantana banana i pogače od kasave (manioka, yuka). Kasava je grmolika biljka porijeklom iz Južne Amerike čiji korijen ima dosta škroba pa se od njega radi brašno tapioka koje zamjenjuje pšenično brašno te ga mogu koristiti ljudi alergični na pšenicu. 

Ovom se prezentacijom želi potaknuti pekare da u svoje programe uvrste proizvode koje mogu konzumirati i potrošači s određenim zdravstvenim problemima ili oni koji streme konzumiranju hrane pripremljene od drukčijih namirnica. Izradu i prezentaciju njihovih proizvoda omogućila je tvrtka Šulog iz Donje Bistre, pored Zagreba, poznata kao pionir u uzgoju egzotičnog voća i povrća na našim prostorima te je danas jedan od najvećih proizvođača tog voća na europskom tržištu. 

Najraskošniji i najživopisniji svakako su bili stolovi puni domaćih tradicionalnih proizvoda. Predstavnici Muzeja prehrane “Podravka” iz Koprivnice i članice Društva žena Đurđevac predstavili su podravsku pogaču z orehi i druge ukusne proizvode svoga kraja. Članice Društva žena Koprivnički bregi okupljene su počastile bregovskom pitom, pogačicama s čvarkima i ostalim delicijama, a Društvo žena Sv. Ane pokazale su svoju svetojansku zlevanku te modernu verziju stare recepture u obliku egzotične zlevanke od batata, sibirske borovnice i graviole.

Izvor: Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Najaktivniji u Saboru bio Stričak, a porezne obveznike najviše je stajala Ban Vlahek

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatski sabor redovito objavljuje podatke o svom radu, točnije o tome koliko su zastupnici bili aktivni na sjednicama te koliko je proračunskog novca potrošeno na njihov rad.

Posljednja takva izvješća objavljena su početkom siječnja za 10. saziv Sabora, razdoblje od 22. srpnja do 18. prosinca 2020. godine.

Provjerili smo navedene podatke za saborske zastupnike III. izborne jedinice s područja Varaždinske i Međimurske županije, a radi se o deset ljudi.

Rekorder

Zastupnik Miro Bulj (Most) apsolutni je rekorder aktualnoga saborskog saziva jer je do 4. siječnja bio aktivan 519 puta.

HDZ-ov saborski zastupnik iz Varaždinske županije Anđelko Stričak dosad je bio najaktivniji te je prema službenoj statistici aktivan bio 111 puta, od čega je odgovor na repliku davao 48 puta, a repliku 46 puta. Po aktivnosti ga slijedi stranački kolega Damir Habijan, koji je bio aktivan 82 puta, a na trećem mjestu je reformistica Natalija Martinčević, koja je imala što za reći 39 puta.

Najmanje aktivan u dosadašnjem sazivu Sabora bio je SDP-ov gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač, koji je bio aktivan samo jednom, i to kada je replicirao. Dva puta je bio aktivan u Saboru HDZ-ov gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, a na trećem mjestu po slaboj aktivnosti je HNS-ov Predrag Štromar, koji je bio aktivan 11 puta, i to najčešće kao predstavnik Kluba zastupnika.

Trošilo se…

Hrvatski sabor također redovno, dva puta godišnje, objavljuje polugodišnje troškove rada zastupnika nastale u sklopu obavljanja njihovih službenih dužnosti i u skladu s nadležnim propisima. Kako je 10. saziv Hrvatskog sabora konstituiran 22. srpnja 2020., pregled objavljenih troškova daje uvid u troškove nastale u razdoblju od tog datuma do 18. prosinca 2020. godine, kada je zaključeno ovogodišnje zasjedanje.

Sumirano gledano, porezne obveznike najviše je stajala Boška Ban Vlahek, a najmanje Predrag Štromar. Ali sami pogledajte troškove. Troškove donosimo abecednim redom.

Na SDP-ovu zastupnicu iz Varaždinske županije Barbaru Antolić Vuporu u navedenom je razdoblju potrošeno ukupno 21.810 kuna, a najviše na stanarinu (11.483 kune) i troškove auta (5288 kuna).

Umjesto Matije Posavca u Sabor je otišla SDP-ova Boška Ban Vlahek, a na njezine troškove u manje od šest mjeseci otišlo je 23.759 kuna. I ovdje najviše na stanarinu, 11.100 kuna, te na auto 5556 kuna.

Na HDZ-ovog predsjednika Gradskog vijeća Varaždina Damira Habijana potrošene su 11.572 kune, a većina iznosa za troškove automobila. Na njegova stranačkog kolegu i gradonačelnika Novog Marofa Sinišu Jenkača potrošene su 12.842 kune, a najviše na stanarinu, 9303 kune.

Ljubomir Kolarek porezne je obveznike za svoj rad u Saboru, bez plaće, stajao 8032 kune, a najviše je otišlo na stanarinu, malo manje od 5500 kuna.

Ukupni troškovi za Stjepana Kovača u navedenom razdoblju iznosili su 14.439 kuna, a najveći trošak je stanarina od 11.906 kuna.

Stanarina i auto najveći su troškovi i za međimursku SDP-ovku Andreju Marić, a ukupno je na nju potrošeno 21.885 kuna. Na Nataliju Martinčević potrošena je otprilike petina iznosa SDP-ovke, odnosno ukupno 4875 kuna, najveći dio toga na auto.

Anđelko Stričak “potrošio” je 12.319 kuna, sve na auto i cestarinu. Na bivšeg župana i ministra Štromara proteklog su polugodišta potrošene 2033 kune, od čega 1900 kuna na auto.

Svi nabrojeni saborski zastupnici dobili su i 2533,30 kuna za odvojeni život, osim Habijana, Martinčević, Stričaka i Štromara.

Nastavite čitati

U fokusu

Poslovanje u pandemiji: 1085 tvrtki nije tražilo državne mjere, među njima 72 poduzeća iz Varaždina i Međimurja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Financijske agencije (FINA) pokazala je da u Hrvatskoj 1251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede. Razred A dijeli se na tri podrazreda, a uključuje poduzetnike sa zanemarivom vjerojatnosti zastoja u plaćanju (A1), poduzetnike s najnižom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A2) i poduzetnike s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A3).

S druge strane skale nalaze se poduzetnici svrstani u razred D, a u koji spadaju oni koji se nalaze u blokadi, nad kojima je pokrenut stečajni postupak ili su pak u procesu likvidacije.

Od ukupnog broja poduzetnika s minimalnim rizikom u poslovanju njih 1085 nije apliciralo na mjere Vlade Republike Hrvatske za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije koronavirusa.

– Upravo time su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima – poručuju iz Fine.

Metodologija Fine za izračun kreditnog rejtinga poduzetnika temelji se na procjeni vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza kao osnovnog faktora rizika i usklađena je s Basel III smjernicama. Ocjena kreditnog rejtinga Fine usporediva je s rejting ocjenama svjetskih bonitetnih kuća Moody’s i S&P, a izračunava se na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja, podataka o stanju blokade te statusu stečaja, predstečaja i likvidacije.

Najstabilniji su srednji poduzetnici i prerađivačka industrija

Od spomenutih 1085 poduzetnika, najviše njih posluje u prerađivačkoj industriji (263) i u trgovini na veliko i malo (259). Promatra li se veličina poduzeća, najstabilniji su srednji poduzetnici (715), a slijede veliki (183), mikro (181) i mali (6).

Očekivano, najviše tvrtki ima sjedište u Gradu Zagrebu (487), nakon kojeg slijede Zagrebačka županija (81), Istarska (65) i Splitsko-dalmatinska (64). U Varaždinskoj županiji nalaze se 42 najstabilnije hrvatske tvrtke, u Međimurskoj županiji njih 30, dok ih je u Koprivničko-križevačkoj 16.

Varaždinske tvrtke koje su se našle na popisu su: Koka, Knauf Insulation, Gumiimpex, TP Varaždin, Colas Hrvatska, Press Glass, Termolin, WE – KR, Calzedonia Croatia, Comprom plus, Comet, Ivančica, Varkom, Drvodjelac, Vis promotex, Wam product, Lim-mont, PZC Varaždin, Derma, Mipcro, Stolarija – pilana Antun Pečenec, ZTB gradnja, Kaming, Inoxmont-VS, Metal Obad, Ciglana Cerje Tužno, Vodogradnja, Jedinstvo kartonaža, Vis konfekcija, Parkovi, Centar Kovačić, Soing, Sta-kon, Solar tim, Invest, ETCH, Esto, Eco plan, Avus, Didim, Visio build i Castro.

Tvrtke sa sjedištem u Međimurju su: LPT, Metss, Perutnina Ptuj – Pipo, Muraplast, Hilding Anders, Eko Međimurje, Međimurje-plin, Haix obuća, Tvornica stočne hrane, Đurkin, Toni, Ferro-Preis, Midi, Promming, TMT, Komet, Tegra, Vlado, Čateks, Pib extra, Bat, Šestan-Busch, Međimurka BS, Izgradnja Domašinec, Bioinstitut, Neores, Strojarstvo Branilović, Kontus, Geodet No. 1 i Tehit-K.

Nastavite čitati