Povežite se s nama

U fokusu

Domagoj Kolonić projektom ukazao na neiskorišten potencijal varaždinskog autobusnog kolodvora

Objavljeno:

- dana

Zahvaljujući mladom varaždinskom studentu arhitekture Domagoju Koloniću i njegovom kolegi Josipu Fabijancu iz Velike Gorice, poginuli pripadnici PU varaždinske dobili su velebnu spomeničku instalaciju u Milčetićevoj ulici, ali Kolonić nije mirovao i u diplomskom radu pozabavio se autobusnim kolodvorom.

Niz nelogičnosti

Naime, kao student na zagrebačkom fakultetu, često je koristio autobusni prijevoz. Ideja projektiranja varaždinskog autobusnog kolodvora započela je već oko 2019. godine, nedugo nakon obnove samog kolodvora.

– Iako je kolodvor bio “friško” obnovljen, smatrao sam da je novo rješenje rezultiralo uvođenjem novih problema i nelogičnosti. Informacija koja me posebno inspirirala bila je vezana uz povijest samog prostora. Naime, prije autobusnog kolodvora na tom prostoru bio je vrt crkvenog reda Kapucina. Daljnjim istraživanjima dolazio sam sve više do zaključka kako novi kolodvor i nije baš “novi”, nije funkcionalan niti u skladu s potrebama grada. Sve više sam osjećao želju da napravim svoju viziju tog prostora i ukažem na njegov neiskorišteni potencijal. Tako sam došao do ideje da to napravim putem završnog, diplomskog rada. Kao i svi studentski projekti, htio sam da i ovaj, zadnji projekt nastao na fakultetu, pomiče granice mogućeg. Pa iako se to može činiti nedostižnim – da projekt popravi stanje u prostoru i time da arhitekturi, na možda osobni način, novu ulogu u definiranju urbanih kvaliteta Varaždina – objasnio je Kolonić.

Koncept osebujnog autobusnog kolodvora kombinacija je kolodvora i gradskog parka, usmjerena k želji vraćanja oduzetog gradu, ali i zadržavanja trenutne namjene.

– Temelji se na prethodnoj namjeni mjesta – kapucinski vrt koji je sada vraćen u obliku javnog parka. Kolodvor kao mjesto konstantnog prometa, dolaska i odlaska, na ovaj način postaje i mjesto zadržavanja, druženja i opuštanja. Krov, kao jedan od glavnih elemenata autobusnih kolodvora, postaje iskoristiv. Osim svoje osnovne namjene natkrivanja perona i zaštite korisnika od padalina, postaje i prostor za čekanje, odmor, sportske aktivnosti, kulturne događaje ili samo bezbrižnu šetnju parkom – ističe naš sugovornik koji se osvrnuo i na program projekta koji je kombinacija građevine namijenjene za transport putnika, autobusnog kolodvora, i gradskog parka koji se proteže kroz cijeli objekt.

– Program sam podijelio na tri etaže. Podzemna etaža obuhvaća automobilski promet (kratko zadržavanje, parkiranje, taxi…), tehničke prostorije, ali i radne prostore (urede) zaposlenika kolodvora, sanitarije za korisnike, prostor za prtljagu i čekaonice te ujedno pothodnikom povezuje kolodvor s prostorom preko prometno intenzivne Ulice Zrinskih i Frankopana. Prizemlje sadrži natkriveni prostor 20 perona za autobuse, čekaonice, info pult i prodaju karata, kiosk, ugibališta za gradski/prigradski bus te na obodu prostore namijenjene parkiranju bicikala. Na krovu se u zatvorenom dijelu nalaze pekara i caffe bar, a u vanjskom je najveći dio gradskog parka s dodatnim sadržajima poput teatra, igrališta, terasa kafića, teretana te prostora za odmor i višenamjenski trg (aerobik i drugo) – govori Kolonić kojem je kvalitetno prometno rješenje bilo primarni zadatak.

Manje perona

Bolji protok prometa postignut je odvajanjem automobilskog i autobusnog prometa na različite etaže te postavljanjem ugibališta za autobuse uz obje strane Ulice Zrinskih i Frankopana.

– Na taj način dobar dio autobusnog prometa može se odvijati upravo uz cestu, bez potrebe ulaska u zonu kolodvora i prekidanja automobilskog prometa. Također, smanjuje se broj autobusnih perona s 35 na 20, s obzirom na to da je trenutno nepotrebno velik broj (noviji kolodvori u Hrvatskoj imaju i dvostruko manje perona). U svojem rješenju predlažem da se za parkiranje autobusa na duže vrijeme koristi i tehnički kolodvor u Gospodarskoj ulici. Ulazi za automobile omogućeni su pomoću rampa s manjim ugibalištima kako bi se što manje prekidao promet. Postavljeni su obodno kako se ne bi kosilo kretanje automobila s autobusima. Pothodnikom je pojačana pješačka veza zapad-istok ispod Ulice Zrinskih i Frankopana. Na taj način smatram da se “oživljava” javni prostor kod zgrade Zabe i prostor Ulice Tome Blažeka. Pješačke veze omogućene su u obodnom prostoru cijelog kolodvora, s posebnim dijelovima za parkiranje bicikla/romobila. Jedan od ciljeva bio mi je vratiti zelenilo gradu – nekadašnji kapucinski vrt vraćen je u obliku javnog gradskog parka koji se proteže kroz cijeli kolodvor. Glavna zona parka nalazi se na krovu, gdje se, osim raskošnog zelenila, nalaze i razni sadržaji za korisnike kolodvora/građane svih dobnih skupina, pa tako i vanjski teatar – ističe Kolonić koji smatra da trenutni, novi kolodvor, ne zadovoljava današnje standarde i potrebe grada.

Mediji u zabludi

– Trenutna lokacija dosta je specifična za autobusni kolodvor, nalazi se na samoj granici povijesne jezgre i smatram da ima ogroman, ali neiskorišten potencijal. Ujedno sam fasciniran izjavom u medijima kako je ovo “prvi zeleni kolodvor u Hrvatskoj”. Govorimo o par četvornih metara zelenog, i to neprohodnog krova… Jedan od ciljeva mojeg diplomskog rada bio je upravo to – ukazati na neiskorišteni potencijal varaždinskog autobusnog kolodvora. Jer nalazi se na lokaciji prevelike vrijednosti za grad i građane – zaključuje Domagoj Kolonić.

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje