Hodanje je kao fizička aktivnost idealno za sve dobne skupine i preporučuje se svima, stoga ne vidimo razlog zbog kojeg se danas u podnevnim satima ne biste prošetali oko svoje kuće ili kvarta, najbliže rijeke ili pak dvorca u blizini.

Osim što pomaže u regulaciji tjelesne mase, poboljšava čovjekovo opće zdravstveno stanje, navodi mag. cin. Jelena Čvrljak iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar“.

Pješačenje i hodanje je jednostavno i nema nekih prepreka koje se javljaju kod nekih drugih rekreacijskih aktivnosti (nedostatak vremena, novca, vještina i sl.).

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti su brojni, a neki od njih su: smanjenje rizika oboljenja od kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa II, maligne bolesti…), smanjenje rizika od nastanka osteoporoze, poboljšanje ukupnog fizičkog, mentalnog i socijalnog zdravlja, pomaže lakšem održavanju tjelesne mase.

Tjelesna je neaktivnost, na temelju znanstvenih dokaza, prepoznata kao jedan od vodećih uzroka navedenih bolesti, kao i jedan od glavnih uzroka smrti i izgubljenih zdravih godina života.

Rekreacijsko hodanje mora biti dovoljno brzo kako bi se rad srca i ritam disanja ubrzali, a idealno bi bilo da traje barem 30 minuta dnevno.

Šetnja u zimskim uvjetima potiče tijelo da troši više energije, čini organizam otpornijim, potiče cirkulaciju i poboljšava koncentraciju.

Opće preporuke za rekreacijsko hodanje u zimskim uvjetima su sljedeće:

• Adekvatno se obući (slojevito, no ipak ne pretoplo. Bolje da odjeća nije preuska i da je od prirodnih materijala. Najbolje da vanjski sloj bude nepropustan na vjetar i vlagu).
• Obuti adekvatnu obuću (udobnu sportsku, paziti da je primjerena u uvjetima snijega i vlage, najbolje nepropusnu).
• Obući kapu i rukavice (kako ne bi gubili toplinu tijela).
• Hodajte očišćenim i poznatim stazama.
• Gledajte ispred sebe.
• Ne raditi duge korake, već više kratkih koraka kako bi spriječili proklizavanje.
• Paziti na tehniku hodanja, težinu prebacivati s peta na prste.
• Ne hodati po zaleđenim površinama zbog prevencije ozljeda i padova.
• Ponijeti vodu sa sobom.
• Izbjegavati izlazak po ekstremnim hladnoćama.

Niske temperature donose i rizik od ozljeđivanja i padova, a u najvećoj opasnosti su djeca i starija populacija.

Provjerite savjete za ponašanje u zimskim uvjetima i ne izlazite tijekom vremenskih uvjeta u kojima bi najlakše moglo doći do ozljede. Također, jedna od opasnosti tipična za hladnoću je hipotermija ili pothlađenost. Kako bi spriječili hipotermiju nosite slojevitu i toplu odjeću, adekvatnu obuću, kapu, rukavice i šal.

Prehlade su uzrokovane bakterijama ili virusima i zimi su češće jer više boravimo u zatvorenim i neprozračenim prostorima pa se lakše zarazimo tim mikroorganizmima. Često imamo kriva uvjerenja da ćemo se prehladiti ako odemo u šetnju po hladnoći, no baš suprotno, boravak na svježem zraku ima pozitivne učinke na zdravlje.