Povežite se s nama

U fokusu

Dr. med. dent. Anja Subotić: “Hrvatska je popularna destinacija za dentalni turizam, no postoji nesrazmjer cijene i kvalitete”

FOTO: Boris Hlebec

Objavljeno:

- dana

Zdravstveni turizam među najstarijim je oblicima te djelatnosti, a podrazumijeva medicinski turizam, lječilišni turizam te medicinski wellness.

Za Hrvatsku predstavlja velik gospodarski potencijal, s obzirom na činjenicu da pruža visokokvalitetne zahvate, postupke, usluge i slično, dok je cjenovnim rangom puno jeftinija od zapadnoeuropskih i mnogih drugih zemalja.

Jedan je od najpopularnijih oblika medicinskog turizma kod nas dentalni turizam. Poznata je činjenica da, primjerice, u donje Međimurje na razne stomatološke zahvate dolaze naši iseljenici i njihovi potomci, i to ne samo iz Njemačke ili Austrije, već i iz daleke Australije! Navedeno svjedoči o tome koliko je isplativo u odnosu na cijene dentalnih usluga u, na primjer, anglofonim zemljama dolaziti u Hrvatsku.

O pojavi dentalnog turizma i zdravstvenog turizma općenito razgovarali smo s Anjom Subotić, dr. med. dent., nositeljicom tima domašinečke ordinacije Doma zdravlja Čakovec. Kako objašnjava, Hrvatska je izrazito popularna destinacija dentalnog turizma.

Njemačka kvaliteta

– Najpopularnija grana medicinskog turizma kod nas je estetika, kako u medicini, tako i u stomatologiji. Najviše klijenata dolazi iz zemalja Europske unije, osobito iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije, dakle zemalja u kojima živi i radi velik broj ljudi s ovog područja. Dolaze Hrvati koji godinama žive vani, njihove obitelji i prijatelji… dakle, ne samo gastarbajteri, nego i velik broj pripadnika autohtone populacije stanovnika pojedinih zemalja.

Sjever Hrvatske po tom pitanju kaska za, recimo, Zagrebom ili Istrom, ali s obzirom na velik broj ordinacija dentalne medicine u Međimurju, strani pacijenti se mogu odlučiti kod kojega stomatologa žele ostvariti svoje usluge. Sve opet ovisi i o mogućnostima određenih ordinacija dentalne medicine. Kako je velik broj ordinacija u koncesiji, vanjski pacijenti se najčešće odlučuju sanirati usnu šupljinu u potpuno privatnim ordinacijama.

Naša sugovornica Anja Subotić, dr. med. dent., nositeljica je tima u domašinečkoj ordinaciji Doma zdravlja Čakovec.
FOTO: Boris Hlebec

Takvih ordinacija u Međimurju je relativno malo, tako da je konkurencija neupitna, ali bez obzira na tu činjenicu, svaka ordinacija na dnevnoj bazi prima vanjske pacijente – najčešće u vrijeme blagdana i godišnjih odmora, no opet – to je samo kap u moru prema količini konkretnih radova koja naprave velike poliklinike u Zagrebu, Vinici, Rijeci i Istri – objašnjava dr. Subotić, koja smatra i da kod nas postoji velik nesrazmjer između cijene i kvalitete.

Naime, kako naglašava, usluge su kod nas prejeftine s obzirom na kvalitetu.

– Našim ljudima sve to je i dalje preskupo, no, primjerice, isti rad koji dobijete kod nas u Njemačkoj ćete platiti do pet puta više. Materijali i oprema garantirano su isti. Da citiram jednoga starijeg kolegu: “Hrvatske cijene, njemačka kvaliteta.” – kaže.

Gašenje požara

Kakva su pak kretanja cijena usluga i što misli da će se dogoditi ulaskom u Eurozonu?

– Minimalne cijene usluga mijenjale su se u zadnjih par godina nekoliko puta. Svaka ordinacija se mora voditi minimalnim cijenama usluga dentalne medicine, koje propisuje Hrvatska komora dentalne medicine, te se usluge ispod tih minimalnih cijena ne bi smjele ni nuditi. Ulaskom Hrvatske u Eurozonu, cijene će se sigurno promijeniti. Hoće li porasti, još nije službeno potvrđeno, ali smatram da će to ipak biti zanemarivo u odnosu na cijene susjednih zemalja, izuzev Mađarske gdje se nude usluge po gotovo 40 % nižim cijenama.

Prema vlastitom iskustvu, nemam baš riječi hvale za mađarske kolege, jer se tamo radi po principu “samo da se zaradi”, što je velika konkurencija za stomatologe s graničnih područja Međimurske županije, tako da dosta puta moramo “gasiti požare” nakon što se u Mađarskoj završi terapija. Pacijenti se ne žele tamo vratiti – ili im je neugodno ili misle da će opet morati nešto platiti te onda koriste usluge primarnoga zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj – ističe stomatologinja iz Čakovca.

Oporavak nakon pandemije

Što pak o zdravstvenom turizmu u nas kažu iz Hrvatske turističke zajednice? Prije svega, da se smanjenjem utjecaja pandemije na putovanja može očekivati oporavak putovanja motiviranih zdravstvenim razlozima.

– Na povećanu potražnju zdravstvenog turizma zasigurno će utjecati proteklo razdoblje u kojem je značajan broj dijagnostičkih pretraga i medicinskih zahvata, zbog epidemioloških okolnosti, bio odgođen, a povećana je i svijest o važnosti očuvanja i brige za zdravlje te oporavka nakon razdoblja pandemije. S druge strane, gospodarsko-ekonomske nestabilnosti mogle bi usporavati oporavak, ali s obzirom na to da se zdravstveni turizam Hrvatske ističe svojom kvalitetom i atraktivnošću ponude, kojom uspješno konkurira na tržištu i to u okruženju jakih destinacija lječilišnog i zdravstvenog turizma srednje Europe, očekujemo njegov postupan i stabilan oporavak u realnim okvirima sadašnjih, ali i budućih tržišnih trendova.

Vezano za cijene, neovisno o općem rastu cijena i energenata, očekujemo kako će zdravstvene i medicinske usluge u Hrvatskoj i nadalje biti cjenovno konkurentne u odnosu na cijene na zapadnoeuropskim tržištima.

Hrvatska u segmentu zdravstvenog turizma ima jaku resursnu osnovu i bogatu tradiciju. Riječ je o proizvodu koji nije vezan uz sunce i more i koji kao takav snažno utječe na produljenje turističke godine. Zdravstveni turizam bio je jedan od najbrže rastućih dijelova turističke industrije te je godišnje rastao po stopi od 15 do 20 %, a tu su i korisnici zdravstvenih turističkih usluga koji troše od 20 do 30 % više nego ostali prosječni gosti. Hrvatska se strateški fokusira na produljenje sezone u čemu važnu ulogu ima i zdravstveni turizam, koji se i prije pandemije pokazao kao proizvod s velikim potencijalom rasta.

Kao zemlja i destinacija imamo sve komparativne prednosti za daljnji razvoj – dobru reputaciju zdravstvenih usluga, kvalificirano osoblje, prirodne ljepote s bogatstvom termalnih izvora te povoljnu klimu i dugu tradiciju u turizmu – smatraju iz HTZ-a.

Bogata ponuda

Hrvatska turistička zajednica sukladno Godišnjem programu rada provodi niz aktivnosti koje se odnose na promociju i razvoj selektivnih oblika turizma, a među njima je i zdravstveni. Vizija i ciljevi daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj biti će integrirani u Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine (dokument Ministarstva turizma i sporta), kao i u Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma čija je izrada u tijeku.

– Prilagodbom zakonodavnog okvira u 2021. godini, u dijelu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i Zakona u pružanju usluga u turizmu, omogućilo se poticanje ulaganja, kao i obavljanje ugostiteljskih i usluga zdravstvenog turizma bolnicama, lječilištima i specijalnim bolnicama. Navedene izmjene i dopune značajne su i za provedbu investicija koje idu u smjeru regionalne diversifikacije i specijalizacije hrvatskog turizma putem ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti uza stvaranje okvira za ulaganja u zdravstveni turizam u lječilištima i bolnicama.

Ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća kompleksan skup pružatelja usluga wellnessa, lječilišnog i medicinskog turizma te je ona disperzirana diljem zemlje, iako postoji očigledna koncentracija na Kvarneru, u Istri, županijama sjeverne Hrvatske te na području Zagreba.

Što se tiče ponude zdravstvenog turizma na području sjeverne Hrvatske, ona je na zadovoljavajućoj razini te je prepoznata na tržištu. Od Svetog Martina na Muri, koji je omiljeno odredište bogato termalnom vodom, do Varaždinskih Toplica, koje su još u antičko doba bile prepoznate kao kupališna destinacija s termalnom sumpornom vodom pod nazivom Aquae Iasae.

U okolici Varaždina nalazi se i suvremeno opremljeni spa centar s pet tipova sauna, turskom saunom, aromasaunom i klasičnom finskom saunom, panoramskom klasičnom finskom i infracrvenom saunom. Većina poznatih i renomiranih hrvatskih toplica i lječilišta, od kojih se neka po kvaliteti mineralne vode ubrajaju u prvih deset u Europi, nalazi se na ovom području.

Tako po kvaliteti termalne vode toplice u općini Topusko zauzimaju treće, a one u Krapinskim Toplicama šesto mjesto u Europi. Tu su i Tuheljske Toplice s najvećim kupalištem u Hrvatskoj s više od 5000 četvornih metara vodenih površina, a uz Terme Tuhelj valja izdvojiti i grad Zabok, koji postaje sve više prepoznatljiv po centru izvrsnosti za sportsku medicinu.

Također, jedan od pokazatelja potencijala za zdravstveni turizam u Međimurju je i činjenica da je u sklopu programa izbora nacionalnog pobjednika Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) za 2019. godinu upravo Međimurje, odnosno Sv. Martin na Muri, proglašeno najboljom turističkom wellness destinacijom u Hrvatskoj – zaključuju iz Hrvatske turističke zajednice.

U fokusu

U Patačićku seli Gradska vijećnica, a palača Zakmardy udomit će Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin napokon bi mogli dobiti krov nad glavom i idealne uvjete za prezentaciju svojih iznimno značajnih stalnih postava.

Ispostavilo se to na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina na kojoj je vijećnica Silvija Cupar postavila pitanje gradonačelniku Nevenu Bosilju o konzumiranju prava na prvokup Stanoingove palače Zakmardy.

Apsurdna situacija

– Zanima me hoće li Grad Varaždin koristiti pravo prvokupa palače Zakmardy, za što su potrebna sredstva od oko 7 milijuna kuna, a trebat će iznaći još dosta novca za uređenje i obnovu te zgrade. Istovremeno, vijećnici nemaju nikakvih informacija o projektu uređenja Žitnice, niti o razlozima zašto u njoj nisu izloženi eksponati Etnografskog odjela GMV-a. A kad već spominjem palače, zanima me i što Grad namjerava poduzeti s ispražnjenim prostorom palače Patačić na Franjevačkom trgu – rekla je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je kako je već imao nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalne Crkve i varaždinskim biskupom mons. Radošem jer je Varaždinska biskupija izrazila namjeru da kupi palaču Zakmardy.

– Grad ima objekte koje je spreman zamijeniti s Varaždinskom biskupijom jer je, za razliku od palače Patačić, prostor palače Zakmardy iznimno zanimljiv Gradskom muzeju koji ima problema s izložbenim prostorom. Vidjet ćemo kako će završiti postupak prodaje palače Zakmardy jer je kupnja Crkvi osporena, a Gradu Varaždinu nitko nije ponudio pravo prvokupa. Palača Patačić iduće godine bit će privremeno Gradska vijećnica dok ne završe radovi na obnovi postojeće. Nakon toga dat ćemo je u najam zainteresiranima – naglasio je gradonačelnik.

Međutim, gradski vijećnici i kulturna javnost zbog kratkoće “aktualca” ostali su prikraćeni za cijeli niz zanimljivih informacija koje govore o apsurdnoj situaciji u kojoj je GMV već godinama. Primjerice, kao što je Hrvatska vjerojatno među rijetkim europskim državama koja nema stalni postav hrvatske povijesti, tako je i Varaždin zasigurno povijesno najznačajniji hrvatski grad koji nema stalni postav svoje itekako bogate i vrijedne povijesti značajne za hrvatski, ali i širi regionalni kontekst!

Stoga, zamislite situaciju kada bismo baroknog Varaždinca proveli stalnim postavom Starog grada. Taj bi vrlo vjerojatno ostao šokiran i nemalo iznenađen što se najvrjednije gradske insignije: žezlo, gradski pečati, isprave… čuvaju u Starom gradu koji je do druge polovice XIX. stoljeća bio zasebna administrativna jedinica, vrlo često neprijateljski raspoložena prema slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu.

Uostalom, GMV osim spomenutih vrijednosti, čuva namještaj gradonačelnika te tisuće povijesnih dokumenata i predmeta. A osim same institucije Grada, muzealci su dužni ispričati priče o značajnim (i prijelomnim) događajima iz gradske i hrvatske povijesti. Podsjećamo, izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve itekako je “kumovao”, pa čak i presudan bio baš Varaždin.

Tu su i brojne povijesne ličnosti, materijalni artefakti obrta koji svjedoče o kulturnom i umjetničkom dosegu, a da industrijsku baštinu i ne spominjemo. U Muzeju bi se štošta trebalo doznati i o urbanom razvoju Varaždina, školstvu, zdravstvu, crkvenim redovima… No, prostora za prezentaciju eksponata nema pa je sve u svemu stalni postav povijesti Varaždina (i Varaždinske županije) višedesetljetni imperativ ne samo muzejske struke već i šire javnosti.

Izgubljene godine

Pitate li varaždinske muzealce treba li sastavni dio tog budućeg stalnog postava biti i stalni postav Arheološkog odjela GMV-a, odgovorit će vam potvrdno. Jer on pak s nekoliko desetaka tisuća predmeta svjedoči o višetisućljetnom kontinuiranom življenju u našem kraju. Od neandertalaca u špilji Vinidiji, do Haltšatske kulture, Kelta, Jasa, Rimljana, prvih Slavena/Hrvata na ovim područjima, pa sve do srednjevjekovne arheologije.

Možemo pretpostaviti kako palača Zakmardy ima potencijal za smještaj i prezentaciju ovakvih postava. Štoviše, palača je povijesno vezana uz Varaždin, Gimnaziju, a kao zgrada je vrlo vrijedna rano barokna građevina, o čemu smo nedavno pisali na stranicama Regionalnog tjednika. Iz krugova bliskih GMV-u doznali smo da je sam tlocrt palače iznimno pogodan za muzejski postav (stalni, ali i povremene izložbe) jer ima na četiri etaže središnju glavnu dvoranu iz koje se ide u nekoliko manjih prostorija, što omogućava razrade tema.

A potkrovlje je pomalo futurističko i nestandardno, te bi bilo itekako zanimljivo i privlačno za muzejski prostor. Sama lokacija palače je na turističkoj ruti, unutar povijesne jezgre, pokraj ugostiteljskog objekta, relativno dobro sačuvana, dostupna, i najvažnije – s velikim zidnim površinama, a malim prozorskim. Potonje je izrazita mana Patatičke, pa i palače Sermage, jer muzejsko – galerijski prostori ne trebaju mnogo prozora. Uređenjem trga u Habdelićevoj te povijesnog konteksta palače Zakmardy (pa i na simboličnoj razini jer Zakmardy je bio preteča muzealca – prvi hrvatski arhivar) stvorile bi se pretpostavke za novu kulturno-povijesnu točku u Varaždinu.

A “oslobađanjem” pak palače Herzer u prizemlju i podrumu zgrade proširio bi se Svijet kukaca i uredio svojevrsni tematski (zabavni) park s naglaskom i inspiracijom na entomologa Franju Koščeca. Rješavanjem gotovo stoljetnog problema stalnih postava Povijesnog, Arheološkog i Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, koji će uskoro proslaviti 100 godina, učinio bi se izniman iskorak. Ta ustanova napokon bi postala kompleksna, najznačajnija i najveća muzejska institucija u ovom dijelu Europe.

To bi, naravno, utjecalo i na povećani broj posjetitelja, turista, ali i veću konzumaciju kulture od strane domicilnog stanovništva. Nažalost, projekt uređenja Žitnice već četiri godine doslovno “vegetira”.

Novi sadržaji

Zgrada Žitnice nalazi se jugozapadno od Starog grada, unutar unutrašnjeg obrambenog prstena. Tlocrtno je oblika izduženog pravokutnika, položenog u smjeru istok-zapad. Podignuta je na mjestu ranijeg obrambenog bedema grada i jedino sustavno istraživanje zgrade obavljeno je tijekom 1985. godine, kada je obnovljeno pročelje. Svi dijelovi objekta su izgrađeni do 1586. godine, što Žitnicu čini posljednjim neistraženim biserom arhitekture u povijesnoj jezgri!

S obzirom na to da je Državni arhiv u Varaždinu započeo s radom kao dio Gradskog muzeja Varaždin, tako je i namjena Žitnice od 50-ih godina prošlog stoljeća bila čuvanje arhivske građe. Nakon 70 godina, dodjeljivanjem novog objekta Državnom arhivu Varaždin stvorene su nove pretpostavke za prenamjenu Žitnice. Sukladno odluci Gradskog vijeća, Žitnica je trajno dodijeljena na korištenje Gradskom muzeju Varaždin. Nažalost, nakon konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su završila 2017. godine (provodio ih je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba), u nekoliko navrata prijavljivan je projekt na Ministarstvo kulture, ali sredstva nisu odobrena ni jedne godine.

A sad dolazimo i do onoga što je potrebno izraditi. Riječ je o arhitektonskom snimku objekta, idejnom rješenju, izvedbenom rješenju i zidarskim radovima jer majstori moraju otući kompletnu betonsku (neprimjerenu) žbuku. Novaca ima za arhitektonski snimak kako bi se krenulo s izradom dokumentacije, ali su zasad blokirani u neizglasanom gradskom proračunu za 2023. godinu! Na kraju, dodajmo i to da će prema zamislima varaždinskih muzealaca, ako im se to idejnim rješenjem omogući, Žitnica udomiti stalni postav Etnografskog odjela, osigurat će prostor za kustosa, depo i multimedijski prostor. Imat će i mogućnost za uređenje manjeg ugostiteljskog objekta u prizemlju.


Uređenjem ovog objekta napokon bi se završila obnova kompleksa Stari grad, koja je započela davne 1986. godine radovima na Starom gradu. Podsjećamo, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća obnovljena je Kula stražarnica, a uređenjem Žitnice čitav kompleks dobio bi sadržaj i bio otvoren za javnost.

Hoće li se ponovno provesti postupak javne dražbe palače Zakmardy?

Iz Financijske agencije potvrđeno nam je da informacija – kako Grad Varaždin, Varaždinska županija i RH imaju pravo prvokupa na nekretnini – nije dostavljena Fini od strane Općinskog suda u Varaždinu prilikom dostave zahtjeva za prodaju i ostale dokumentacije potrebne za provođenje postupka prodaje palače Zakmardy. Stoga smo Općinski sud pitali zašto im te informacije nisu dostavljene prije javne dražbe koja je provedena elektroničkim putem, te tko je odgovoran za takav propust (ako je riječ o propustu). Odnosno zanimalo nas je i je li u konačnici prodaja spomenute nekretnine obavljena sukladno Zakonu, s obzirom na to da ne postoje izjave o odricanju svih koji imaju prava prvokupa palače koja je kulturno dobro. Evo što su na to odgovorili:

– Kod ovog suda u tijeku je ovršni postupak u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AA d.o.o. protiv ovršenika S d.o.o. (Stanoing), u kojem postupku se provodila ovrha isključivo u odnosu na nekretninu čkbr.1813/1 upisana u zk.ul.13359 k.o. Varaždin. Zahtjev za prodaju navedene nekretnine dostavljen je na mrežne stranice FINE, a na temelju navedenog zahtjeva FINA je provela elektroničku javnu dražbu. Nakon primitka Izvještaja o provedenoj javnoj dražbi, sud je donio rješenje o dosudi koje nije pravomoćno jer je ovršenik podnio žalbu na to rješenje. I u zahtjevu za prodaju nekretnine i u zaključku o prodaji od 28. rujna 2021. navedeno je da predmetna nekretnina ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. Dakle, povodom žalbe ovršenika na rješenje o dosudi, Županijski sud će, sukladno zakonu, ili ukinuti ili potvrditi prvostupanjsku odluku, odnosno ako Županijski sud ukine prvostupanjsku odluku, ponovno će se provesti postupak javne dražbe – piše u odgovoru glasnogovornice Općinskog suda u Varaždinu, Snježane Lukač-Keretić.

Nastavite čitati

U fokusu

Mjesečna neto plaća: Varaždinci i Međimurci zarađuju oko 500 kuna manje od državnog prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio podatke o prosječnim bruto i neto plaćama u Hrvatskoj u trećem tromjesečju ove godine, a podaci su razvrstani po zaposlenima po županijama.

Podaci o prosječnim plaćama po županijama dobiveni su obradom podataka iz obrasca JOPPD i redovito se objavljuju u tromjesečnoj periodici.

Podaci pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla u svim županijama.

Prosječna mjesečna isplaćena neto na razini Hrvatske za razdoblje od srpnja do rujna ove godine iznosila je 7626 kuna. U odnosu na isti period lani rasla je za 7,5 %.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 8968 kuna, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 6577 kuna.

U odnosu na lani najveći porast neto plaća bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 9,2 %, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 6,1 %.

U trećem tromjesečju ove godine radnici u Varaždinskoj županiji imali su prosječnu neto plaću 7129 kuna. Podaci DZS-a pokazuju da im je plaća u odnosu na lani rasla 8,5 %, što je više od državnog prosjeka. Ipak, valja primijetiti da radnici u Varaždinskoj županiji prema ovim podacima imaju 1839 kuna manju neto plaću od radnika u Gradu Zagrebu. Također, manja je 497 kuna od nacionalnog prosjeka.

Radnici u Međimurskoj županiji u istom periodu ove godine imali su prosječnu neto plaću od 7100 kuna. I njima je plaća u odnosu na lani rasla 7,2 %. I međimurski radnici zarađuju manje od nacionalnog prosjeka – 526 kuna manje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje