Povežite se s nama

U fokusu

Dr. Robert Grudić: Čakovec ima sve preduvjete da postane regionalni centar za interventnu kardiologiju

Objavljeno:

- dana

Županijska bolnica Čakovec nedavno je svrstana među četiri najuspješnije bolnice u Hrvatskoj, i to na temelju audita koji je u hrvatskim bolnicama provela Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi Ministarstva zdravstva.

Ovakva procjena kvalitete skrbi provedena je prvi put u Hrvatskoj i obuhvatila je 28 bolnica, a čakovečka se bolnica našla na samom vrhu, uz rame s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka, zagrebačkim KBC-om Sestre milosrdnice i Županijskom bolnicom Vukovar.
Što to znači za čakovečku Bolnicu pitali smo njezina ravnatelja dr. Roberta Grudića, koji ističe da će četiri najuspješnije bolnice sad, na teret resornog ministarstva, proći akreditaciju za standardiziranje postupaka liječenja, što će dodatno unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi u bolnicama.

Prvi je put u Hrvatskoj napravljena ovakva procjena kvalitete zdravstvene skrbi, a provedena je u 28 bolnica

– Akreditacija bolnice znači veću sigurnost pacijenta da će se liječiti po određenom protokolu. To je skup i dugotrajan proces standardiziranja zdravstvenog sustava, čime pacijenti dobivaju sigurnost da će u bilo kojem dijelu Hrvatske imati isti postupak, a ne da njihovo liječenje ovisi o tome tko je taj dan dežuran, tko od liječnika ima kakvo iskustvo i način rada – objašnjava ravnatelj što slijedi nakon provedenog audita.

U Bolnici su „jako zadovoljni auditom“ jer obično „svi doktori misle da jako dobro rade, ali jedno je dojam, a drugo stvarno stanje“.

Čakovečka je bolnica često po raznim pokazateljima kvalitete bila među najboljima, ali se dosad rezultati rada bolnica nisu mogli komparirati. Audit Agencije Ministarstva zdravstva konačno je to omogućio, i to temeljem rezultata zbrinjavanja u slučaju infarkta, moždanog udara i antimikrobne profilakse u kirurgiji. Pritom se gledalo niz kriterija, od dolaska pacijenta u bolnicu i njegova zbrinjavanja do otpuštanja iz bolnice.

U tijeku je nabava nove opreme ukupne vrijednosti od oko 20 milijuna kuna. Sredstva su osigurana iz EU fondova te će se tako obnoviti 80 posto zastarjele bolničke opreme

Među važnim kriterijima kod moždanog udara, primjerice, bilo je postavljanje CT dijagnoze u roku od tri sata od dolaska pacijenta u bolnicu, dok se kod srčanog udara gledalo, uz niz drugih parametara, dobivaju li pacijenti nakon izlaska iz bolnice lijek protiv zgrušnjavanja krvi.

Stiže MR

Čakovečka Bolnica za koji mjesec dobiva i magnetsku rezonanciju, što će također unaprijediti zdravstvenu zaštitu pacijenata. Iz Međimurske županije ovih su dana objavili da je MR uređaj u vrijednosti od oko 9 milijuna kuna nabavljen putem javne nabave, a ravnatelj Grudić pojašnjava da će polovicu potrebnih sredstava ipak podmiriti resorno ministarstvo, tako da neće sav trošak nabave pasti na Županiju.

– Magnetska rezonancija danas je postala standardna pretraga za niz malignih bolesti do bolesti mozga, kralježnice i zglobova. Naši pacijenti više neće morati odlaziti na pretrage u Pulu, Požegu, Gospić i druge ustanove, kao što je dosad bio slučaj – napominje te ističe da je paralelno s nabavom uređaja krenula i edukacija za liječnike i inženjere radiološke tehnologije kako bi bili obučeni za rad s tehnološki sofisticiranom opremom, ali će za početak surađivati i s liječnicima s klinika, koji će također očitavati rezultate MR-a.

Velika financijska sredstva ulažu se u informatiku kako bi Županijska bolnica Čakovec mogla postati “bolnica bez papira”

No to nije jedina suradnja o kojoj razmišljaju u Županijskoj bolnici Čakovec. Kako ističe ravnatelj, u Bolnici se planira povećati opseg subspecijalističkog rada i ostvariti suradnja sa susjednim zdravstvenim ustanovama, prvenstveno Općom bolnicom Varaždin, ali i drugim bolnicama na sjeverozapadu Hrvatske.

– Stalno se govori o nekakvom spajanju bolnica, ali smatramo da je budućnost u međusobnom funkcionalnom povezivanju. Naša ideja je da se subspecijalistički postupci rješavaju u našoj, sjeverozapadnoj regiji, tj. da se što manje pacijenata šalje na preglede izvan regije. Tako bi se varaždinska Bolnica mogla specijalizirati za zbrinjavanje neurokirurških pacijenata, dok bismo mi u Čakovcu mogli biti regionalni centar za interventnu kardiologiju. I sad nam na taj odjel dolaze pacijenti iz susjednih županija. Mislim da je u takvom načinu rada budućnost jer nije racionalno da se u jednoj bolnici jedna vrsta postupka radi jednom mjesečno dok netko u regiji to može obaviti sigurnije i s boljom opremom.

Trebamo se početi smatrati suradnicima, a ne konkurentima – kaže naš sugovornik.
Prema podacima o odljevu i dolasku novih liječnika, čini se da čakovečka Bolnica zasad nema problema ni s liječničkim kadrom, jer je u posljednje dvije godine došlo više novih liječnika nego što ih je otišlo.

Prema podacima za 2017. i 2018. godinu u Bolnicu je došlo 20 novih liječnika, a otišlo ih je 16, od čega je četvero umirovljenih, dok su ostali uglavnom svoju sreću potražili u inozemstvu.

Kao jedna od mjera za zadržavanje zdravstvenoga kadra i poboljšanje uvjeta rada svojedobno se spominjala izgradnja dječjeg vrtića u okviru bolničkoga kompleksa.

Dječji vrtić

Zasad je napravljen idejni projekt prema kojem bi zgrada „stare tehničke“, kako je neslužbeno nazivaju, trebala biti preuređena u dječji vrtić. Međutim, treba pronaći financijska sredstva za rekonstrukciju zgrade i dogovoriti tko će biti nositelj djelatnosti predškolskog odgoja, jer to ne može biti Bolnica.

“Stalno se spominje nekakvo spajanje bolnica, ali mislim da je budućnost u funkcionalnom povezivanju.”

– Objekt je pod zaštitom Restauratorskog zavoda i trebalo bi ga prenamijeniti i obnoviti. Vrtić bi bio namijenjen djeci zaposlenika svih zdravstvenih ustanova unutar kruga Bolnice, a to su Zavod za javno zdravstvo, Hitna, Dom zdravlja i Bolnica. Temeljem ankete, za vrtić bismo imali oko 80 djece, a cijena bi bila ista kao kod gradskih vrtića jer je ideja da općine i gradovi zadrže istu stopu sufinanciranja. Pitanje nositelja djelatnosti moglo bi se eventualno riješiti tako da to bude podružnica gradskog vrtića – navodi ravnatelj.

Među projektima koji su u tijeku je izgradnja nove zgrade dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije koja se gradi unutar bolničkoga kompleksa. Zgrada bi trebala biti gotova za nešto više od godinu dana te se tada planira povećati opseg pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama jer je to višestruko isplativo za bolnice. Bolničko je liječenje najskuplje, a liječenje u jednodnevnoj kirurgiji bolnici se više plaća te ujedno nema troška boravka pacijenta u bolnici.

Ravnatelj o budžetu za zdravstvo i novim propisima o stažiranju

Početkom studenoga zakonskim je izmjenama ukinuta obveza pripravničkog stažiranja za mlade liječnike. Tomu se protive studenti medicine, njihovi profesori, ali i Liječnička komora.

Što mislite o toj odredbi?
Mislim da je to loša situacija za liječnike koji ulaze u sustav jer mladi liječnici nemaju dovoljno praktičnog iskustva i najčešće odlaze raditi na najopasnija mjesta, tj. u Zavode za hitnu medicinu, gdje su često presudni iskustvo, donošenje odluke i brzina reagiranja. Tom se odlukom vjerojatno želi ubrzati ulazak novih liječnika u sustav, ali bi to moglo biti kontraproduktivno.

Resor zdravstva jedan je od rijetkih kojem se u sljedećoj godini povećava budžet. Hoće li se time riješiti neki od nagomilanih problema u zdravstvu?
Zdravstvo u svijetu svake je godine za 5 do 10 % skuplje zbog novih tehnologija, lijekova i metoda liječenja, tako da se tim povećanjem samo prati trend povećanja troška zdravstvene skrbi. Trenutačno godišnje za zdravstvo izdvajamo tek 750 eura po stanovniku, što je apsolutno nedovoljno u usporedbi s drugim zdravstvenim sustavima u našoj blizini. U Švicarskoj se, primjerice, toliko izdvaja na mjesečnoj bazi. Stoga, kad se gleda omjer uloženog i dobivenog, bez obzira na učestale kritike, naš je zdravstveni sustav među najboljima u Europi.

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje