Međimurje je odnedavno bogatije za još jednu doktoricu znanosti: to je 34-godišnja Maja Žvorc iz Čakovca, mnogim ljubiteljima umjetnosti poznata s otvorenja raznih izložbi u čakovečkome Centru za kulturu.
S otvorenja izložbe zavičajnih autora povodom 40 godina Centra za kulturu u Čakovcu
Ova povjesničarka umjetnosti i anglistica u prosincu je doktorirala s temom “Nadgrobni spomenici na području povijesne Zagrebačke biskupije od 15. do 18. stoljeća” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prethodno diplomiravši na istoj ustanovi. Na temelju svoga diplomskog rada, koji je dobio nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske “Radovan Ivančević”, kasnije je napisala prvu knjigu u biblioteci “Studije Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske” pod nazivom “Portretna poprsja iz Muzeja Međimurja u Čakovcu”.
Znanost i kultura
– Moj doktorski rad obuhvaća razdoblje gotike, renesanse, manirizma i baroka. Veličina područja koje je Zagrebačka biskupija obuhvaćala jako je varirala tijekom stoljeća, no možemo reći da se uglavnom radi o kontinentalnoj Hrvatskoj. Temu sam zapravo odabrala na prijedlog mentorice dr. sc. Sanje Cvetnić. U diplomskom radu više sam bila usmjerena na svjetovnu skulpturu, no kako sam s mentoricom uspostavila dobar odnos, a kao “friško” diplomirana povjesničarka umjetnosti imala ograničen pregled nad građom, odlučila sam je poslušati.
Naime, svidio mi se znanstveni rad, a navedena tema nije skroz neistražena, ali nije bila ni sustavno obrađena. Ipak, bez mentoričina usmjeravanja teško bih sve odradila – kaže Maja, inače zaposlena kao nastavnica engleskog jezika u Srednjoj školi Čakovec. S Centrom za kulturu surađuje kao kustosica i, povremeno, kao moderatorica.
– Na tom angažmanu prvenstveno moram zahvaliti Marini Kukolić, voditeljici filmske i izložbene djelatnosti Centra za kulturu, na čiji sam se poziv odazvala kao vanjska suradnica. Osim mene, u “timu” suradnica još su i Marta Horvat te Tanja Karas, obje povjesničarke umjetnosti. Djelujemo kao Likovni savjet Centra.
Priprema za izložbu izgleda, primjerice, tako da se najprije sastanemo s umjetnikom i odaberemo radove koje će predstaviti. Nakon toga razrađujemo postav, to jest djela usklađujemo s dostupnim prostorom. Osim toga, pišemo tekst za katalog. Kad je katalog završen, slijede sam postav izložbe i na kraju otvorenje – objašnjava Maja, koja je kustosica i nedavno otvorene izložbe “System Error” zagrebačkoga fotografa Damira Širole, odnedavno s varaždinskom adresom.
Centar za istraživanje Međimurja
Navodi da je radeći u školi zavoljela nastavnički posao koji je u početku smatrala privremenim rješenjem. Unatoč tomu, nedostaje joj znanstvenoistraživački rad: trenutačno predaje samo engleski jezik, no “doziva” je povijest umjetnosti. Svoju prirodnu znatiželju djelomično uspijeva zadovoljiti i djelovanjem u Centru za istraživanje Međimurja, u kojem je zamjenica predsjednika.
– Centar je osnovan početkom 2020. godine na inicijativu sadašnjeg predsjednika, povjesničara Zorana Turka, inače ravnatelja Centra za kulturu “Rudar” u Murskome Središću, i etnologinje Janje Kovač, kustosice u Muzeju Međimurja. Bavi se multidisciplinarnim istraživanjem Međimurja, organizacijom međunarodnih znanstvenih skupova, provedbom velikih istraživačkih projekata, organizacijom stručnih i popularnih predavanja, izdavanjem zbornika i drugim aktivnostima.
Članovi i članice Centra za istraživanje Međimurja znanstvenici su različitih profila
Trenutačno radimo na zborniku u kojem će se skupiti stručni i znanstveni radovi na temu različitih kriza, bilo društvenih, političkih, gospodarskih ili nekih drugih. U planu je napraviti i zbornik posvećen sv. Jeronimu, što bismo htjeli ostvariti na ljeto ili najesen. Željeli bismo organizirati i izlaganja na kojima će se predstavljati radovi koje su pojedini autori objavili u zborniku, kako bi javnost dobila uvid u ono čime se bavimo.
Centar doista okuplja stručnjake iz različitih područja: od povjesničara, povjesničara umjetnosti i arheologa do ekologa, sve one koji imaju afinitete prema istraživačkom radu povezanom s prostorom između Mure i Drave – ističe povjesničarka umjetnosti, kojoj podršku u svemu što radi pružaju otac Marijan, majka Jovanka i sestra Iva.
Crtež i ulje
Likovna crta “kola” u obitelji: Majin pradjed Petar Žvorc bio je samouki slikar, a njezin otac, inače poznati čakovečki kirurg u mirovini, također se amaterski bavi likovnom umjetnošću.
– I sama slikam i crtam, no ne baš pretjerano često zbog nedostatka vremena. Dvije sam godine s ocem pohađala Školu crtanja i slikanja “Paleta”, koju je vodio slikar Ivan Lovreković. Na fakultetu su nas, naime, podučavali kako dekonstruirati umjetničko djelo, analizirati ga i raščlaniti, dok je na ovome tečaju zanimljivo bilo saznati kako “složiti” sliku.
Od tehnika mi se najviše dopada običan crtež, odnosno olovka, što me najviše opušta. Sviđa mi se i tehnika ulja na platnu, jer je spora – možeš na njemu raditi koliko god želiš, može se prepravljati i zaista uzeti vremena – naglašava Maja.
Dodaje da je njezin otac početkom 2019. godine izlagao na 12. bijenalnoj izložbi Likovnog udruženja Čakovec u Centru za kulturu. U istoj ustanovi do kraja veljače možete razgledati već spomenutu izložbu Damira Širole.
Umjetnost u krvi
Stjepan Leiner
Zanimljiva je i “tajna veza” koju Majino obiteljsko stablo krije s obitelji Leiner.
Brat Majine bake bio je, naime, Stjepan Leiner, prvi fotograf i preparator čakovečkoga Muzeja, u kojem je i sama dvije godine radila.
Stjepanov nećak pak je poznati bubnjar Azre i Vještica Boris Leiner, koji je ujedno akademski kipar. Umjetnička crta očito je duboko usječena u genetski kod ovih dvaju čakovečkih rodova.
Čakovčanin Boris Leiner, poznati bubnjar Azre i nekih drugih bendova, ujedno je akademski kipar
Proteklog tjedna, u Europskom kulturnom centru u palači Palazzo Mora u Veneciji, paralelno s otvorenjem 60. Venecijanskog bijenala, otvorena je izložba “Personal Structures – Beyond Boundaries” u sklopu koje izlaže i varaždinski kipar Nikola Vudrag.
Vudragove skulpture Prometheusa i Atlasa postavljene na samom ulazu u palaču moći će vidjeti tisuće ljudi iz cijelog svijeta koji dolaze posjetiti 60. Venecijanski bijenale, ali i brojne komplementarne izložbe koje će do 24. studenog biti održane u Veneciji.
Izložba Europskog kulturnog centra (ECC) najstarija je takva izložba suvremene umjetnosti koja se održava tijekom Venecijanskog bijenala, a iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Prema riječima glavne organizatorice izložbe, Sare Danielli, do kraja studenog izložbu će posjetiti oko pola milijuna ljudi.
– Tema ovogodišnje izložbe ECC-a nastoji izraziti složenost izazova globalnih migracija i zamršene mreže nacionalnih identiteta, ali i činjenice kako je svatko od nas pod utjecajem određenih okolnosti i granica koje mora nadići. Rad Nikole Vudraga “Prometheus i Atlas” postavljen na samom ulazu u Palazzo Mora simbolično je i ulaz na putovanje kompletnom temom izložbe koja problematizira suočavanje s granicama koje su nam nametnute. Prometheus i Atlas predstavljaju pobunu protiv nepravde u mitološkom kontekstu i te dvije skulpture, visoke tri metra, na ulazu u Palazzo Mora artikuliraju glavnu poruku izložbe, a to je kako je moguće nadići svoje osobne granice, bez obzira na vanjske pritiske i izazove – istaknula je glavna organizatorica izložbe Sara Danielli.
Vudrag u Veneciji izlaže pod produkcijom Metamorphosis Art Projects s londonskom adresom, a podršku varaždinskom kiparu u Veneciji su pružili i predstavnici Grada Varaždina, gradonačelnik Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.
– Izuzetno smo ponosni što smo mogli doći u znak podrške izložbi kipara Nikole Vudraga tijekom prestižnog Venecijanskog bijenala. Varaždin je grad koji cijeni kulturu, kreativnost i inovativnost, a imati umjetnika koji je prepoznat na međunarodnoj razini učvršćuje našu predanost razvoju umjetničkih nastojanja Nikole Vudraga, ali i drugih varaždinskih umjetnika. Ovakve izložbe, ne samo da povećavaju ugled našeg grada, već također potiču veze i suradnje koje mogu doprinijeti prepoznatljivosti Varaždina na inozemnoj karti kulture u godinama koje dolaze – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj nakon svečanog otvorenja izložbe.
Dvor Trakošćan s velikim zadovoljstvom poziva sve zainteresirane na službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Otvorenje će se održati u dvorcu, 24. travnja, u srijedu, s početkom u 19 sati, a izložba će sve prisutne provesti kroz bogatu tematsku priču koja istražuje složene dinamike braka.
Osim službenog otvorenja izložbe, posjetitelje očekuje bogat glazbeni program, impresivan light show te prilika za druženje s muzealcima, što će upotpuniti ovo posebno događanje.
„Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
