Dvanaestoga prosinca obilježena je godišnjica otkako nas je 1976. napustio jedan od Međimuraca najzaslužnijih za pripojenje Hrvatskoj, Vinko Žganec, a 22. siječnja 129. obljetnica njegova rođenja!

Rođen u Vratišincu 22. siječnja 1890., gdje je i proveo djetinjstvo, Žganec se zarana upoznao sa bilom međimurskoga seljačkoga stanovništva, koje će mu velikim dijelom odrediti buduću karijeru.

Međimurje je tada bilo u sastavu mađarske županije Zala. Sustavna se mađarizacija najvećim dijelom ogledala u nastavi koja je u međimurskim pučkim školama održavana na mađarskome jeziku. Takav nastavni program pohađao je i Žganec.

Preporoditelj

Kasnije je školovanje nastavio u Varaždinu pa u Zagrebu, gdje je, nakon završetka Teološkoga fakulteta, kulminaciju akademskoga života doživio obranom doktorske disertacije 1921. na Pravnome fakultetu. Uz studij, Vinko Žganec učio je i glazbu, nauk o harmoniji, kontrapunkt, glazbene oblike i poznavanje glazbala kod profesora Franje Dugana starijeg. Poduku iz glasovira dobivao je od direktora Muzičkoga konzervatorija Vjekoslava Rosenberga-Ružića. Jedno je vrijeme bio i župnik u Dekanovcu.

Do toga je trenutka Vinko Žganec već odigrao jednu od ključnih uloga u dokazivanju hrvatskoga etniciteta u kraju “med Murom i Dravom”. Čuvene “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” (1916.) odigrale su ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Spomenuta je knjižica bila jedan od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja ostatku hrvatskih zemalja.

Pjevački zbor KUD-a “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec
Pjevački zbor KUD-a “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec

Žganca možemo slobodno prozvati jednim od ključnih preporoditelja čiji je rad zadužio Međimurje. Kolika je bila opsežnost njegova rada? O tome najviše svjedoči podatak da je sakupio više od 15.000 napjeva, od kojih je veći broj izgubljen. Hrvatsku povijest zadužio je kao jedan od najvećih zapisivača narodnih pjesama, plesova i običaja. Još kao mladić 1908. godine zapisao je prvu pjesmu, “Megla se kadi”.

Druga Žgančeva knjiga smatra se najvažnijom knjigom u povijesti Međimurja

Za života je objavio niz radova. Radilo se o zbornicima, člancima i studijama. Žitelji Vratišinca se s pravom ponose ovim velikanom, a rodno mjesto odužilo mu se 1995. kada je tamošnja osnovna škola imenovana Žgančevim imenom. U Vratišincu djeluje i Kulturno-umjetničko društvo koje nosi prosvjetiteljevo ime. Njegovo bilježenje pjesama iz puka ima višestruki značaj za hrvatsku kulturnu povijest. Zapisao je preko 30 tisuća narodnih napjeva i tekstova. Nažalost, glavnina tih zapisa ostala je u rukopisima, a manji dio je objavljen.

Čast i sjećanje

Bio je etnomuzikolog, melograf, skladatelj i pisac, ali i odvjetnik, sveučilišni profesor, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Pjesme je prikupljao i izvan Hrvatske – u Mađarskoj, Austriji i Vojvodini. Koliko je Žgančev opus i danas tražen svjedoči podatak da su svi pretisci njegovih knjiga rasprodani. Zašto?

Iz jednostavnog razloga što se pisana riječ općenito smatra zaštitnim znakom hrvatskog kulturnog identiteta. Žgančevi zapisi u vrijeme međimurske potpune nacionalne letargije osobito su važni jer, kako je 1916. godine zapisao: “Ova se pojava dade protumačiti iz temperamenta međimurskih Hrvata. Taj je temperamenat melankoličan, više sklon čuvstvovanju nego energičnom radu i nepokolebljivim odlukama. Međimurac je nadalje osobito raspoložen za erotička čuvstva pa ovakova svoja mekana raspoloženja može izraziti najljepše i najvjernije u sumornoj melodiji mola. To je razlog zašto se nekoj žalobnoj melodiji u nas već poslovično kaže da je – međimurska!”

Evo što povodom obljetnice kažu u Međimurskoj županiji:

– Dr. Vinko Žganec zadužio nas je da njegujemo i prenosimo međimursku riječ, čuvamo tradiciju, kulturu, identitet… Brojne naše udruge s ponosom nose ime ovog akademika i etnomuzikologa. U spomen i sjećanje, u rodnome Žgančevu mjestu Vratišincu njegovo ime danas nose ulica, škola, kulturno-umjetničko društvo i Dom kulture, kao i Međimurska zaklada za obrazovanje, na čijem je čelu župan Međimurske županije Matija Posavec, koja dodjeljuje sredstva za pomoć u školovanju učenicima i studentima Međimurja!

Županijski izaslanici su s čelništvom Općine Vratišinec povodom obilježavanja sto godina oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti na Žgančevu grobu položili vijence i zapalili svijeće. Time su odali počast jednom od najvećih Međimuraca, čiji duh i danas pridonosi jačanju međimurskog identiteta.

Komentari

Komentara