Povežite se s nama

Međimurje

Dr. Vinko Žganec – čovjek čiji je rad zadužio Međimurje!

vinko žganec

Objavljeno:

- dana

Dvanaestoga prosinca obilježena je godišnjica otkako nas je 1976. napustio jedan od Međimuraca najzaslužnijih za pripojenje Hrvatskoj, Vinko Žganec, a 22. siječnja 129. obljetnica njegova rođenja!

Rođen u Vratišincu 22. siječnja 1890., gdje je i proveo djetinjstvo, Žganec se zarana upoznao sa bilom međimurskoga seljačkoga stanovništva, koje će mu velikim dijelom odrediti buduću karijeru.

Međimurje je tada bilo u sastavu mađarske županije Zala. Sustavna se mađarizacija najvećim dijelom ogledala u nastavi koja je u međimurskim pučkim školama održavana na mađarskome jeziku. Takav nastavni program pohađao je i Žganec.

Preporoditelj

Kasnije je školovanje nastavio u Varaždinu pa u Zagrebu, gdje je, nakon završetka Teološkoga fakulteta, kulminaciju akademskoga života doživio obranom doktorske disertacije 1921. na Pravnome fakultetu. Uz studij, Vinko Žganec učio je i glazbu, nauk o harmoniji, kontrapunkt, glazbene oblike i poznavanje glazbala kod profesora Franje Dugana starijeg. Poduku iz glasovira dobivao je od direktora Muzičkoga konzervatorija Vjekoslava Rosenberga-Ružića. Jedno je vrijeme bio i župnik u Dekanovcu.

Do toga je trenutka Vinko Žganec već odigrao jednu od ključnih uloga u dokazivanju hrvatskoga etniciteta u kraju “med Murom i Dravom”. Čuvene “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” (1916.) odigrale su ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Spomenuta je knjižica bila jedan od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja ostatku hrvatskih zemalja.

Pjevački zbor KUD-a “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec

Pjevački zbor KUD-a “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec

Žganca možemo slobodno prozvati jednim od ključnih preporoditelja čiji je rad zadužio Međimurje. Kolika je bila opsežnost njegova rada? O tome najviše svjedoči podatak da je sakupio više od 15.000 napjeva, od kojih je veći broj izgubljen. Hrvatsku povijest zadužio je kao jedan od najvećih zapisivača narodnih pjesama, plesova i običaja. Još kao mladić 1908. godine zapisao je prvu pjesmu, “Megla se kadi”.

Druga Žgančeva knjiga smatra se najvažnijom knjigom u povijesti Međimurja

Za života je objavio niz radova. Radilo se o zbornicima, člancima i studijama. Žitelji Vratišinca se s pravom ponose ovim velikanom, a rodno mjesto odužilo mu se 1995. kada je tamošnja osnovna škola imenovana Žgančevim imenom. U Vratišincu djeluje i Kulturno-umjetničko društvo koje nosi prosvjetiteljevo ime. Njegovo bilježenje pjesama iz puka ima višestruki značaj za hrvatsku kulturnu povijest. Zapisao je preko 30 tisuća narodnih napjeva i tekstova. Nažalost, glavnina tih zapisa ostala je u rukopisima, a manji dio je objavljen.

Čast i sjećanje

Bio je etnomuzikolog, melograf, skladatelj i pisac, ali i odvjetnik, sveučilišni profesor, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Pjesme je prikupljao i izvan Hrvatske – u Mađarskoj, Austriji i Vojvodini. Koliko je Žgančev opus i danas tražen svjedoči podatak da su svi pretisci njegovih knjiga rasprodani. Zašto?

Iz jednostavnog razloga što se pisana riječ općenito smatra zaštitnim znakom hrvatskog kulturnog identiteta. Žgančevi zapisi u vrijeme međimurske potpune nacionalne letargije osobito su važni jer, kako je 1916. godine zapisao: “Ova se pojava dade protumačiti iz temperamenta međimurskih Hrvata. Taj je temperamenat melankoličan, više sklon čuvstvovanju nego energičnom radu i nepokolebljivim odlukama. Međimurac je nadalje osobito raspoložen za erotička čuvstva pa ovakova svoja mekana raspoloženja može izraziti najljepše i najvjernije u sumornoj melodiji mola. To je razlog zašto se nekoj žalobnoj melodiji u nas već poslovično kaže da je – međimurska!”

Evo što povodom obljetnice kažu u Međimurskoj županiji:

– Dr. Vinko Žganec zadužio nas je da njegujemo i prenosimo međimursku riječ, čuvamo tradiciju, kulturu, identitet… Brojne naše udruge s ponosom nose ime ovog akademika i etnomuzikologa. U spomen i sjećanje, u rodnome Žgančevu mjestu Vratišincu njegovo ime danas nose ulica, škola, kulturno-umjetničko društvo i Dom kulture, kao i Međimurska zaklada za obrazovanje, na čijem je čelu župan Međimurske županije Matija Posavec, koja dodjeljuje sredstva za pomoć u školovanju učenicima i studentima Međimurja!

Županijski izaslanici su s čelništvom Općine Vratišinec povodom obilježavanja sto godina oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti na Žgančevu grobu položili vijence i zapalili svijeće. Time su odali počast jednom od najvećih Međimuraca, čiji duh i danas pridonosi jačanju međimurskog identiteta.

Međimurje

FOTO U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ maske mudrih sova spremne su za početak fašničkog veselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: DV "Cvrčak" Čakovec

Djeca starije vrtićke skupine Fijolice iz Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Čakovec sa svojim roditeljima i odgojiteljicama započela su s pripremama za nadolazeći fašnik.

Mališani su odabrali masku s likom sove, a zatim su svi zajedno zavrnuli rukave i u veseloj, kreativnoj i radnoj atmosferi spretno krenuli u realizaciju. Međusobno su ravnopravno raspodijelili poslove pa dok su jedni crtali perje na tkaninu, drugi su rezali oblike da bi na kraju zajedno lijepili. Uz druženje i rad vrijeme je brzo prošlo, a maske mudrih sova spremno čekaju Dječji fašnik u Čakovcu.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolegij načelnika i gradonačelnika: svim školama osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 6. sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika na kojoj je župan Matija Posavec pozvao je okupljene da prate otvaranje javnih poziva te da se na njih javljaju. Župan Posavec istaknuo je da cjelokupno društvo očekuje dinamična i turbulentni godina pa stoga svaku mogućnost vanjskog (su)financiranja programa i projekata treba iskoristiti.

– Pripremamo se za niz natječaja i nadamo se najboljemu. U cilju efikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove godine ćemo pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola da bismo svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Nastavljamo i s projektima u zdravstvu, a razvijanjem mreže Ekomuzeja „Međimurje malo“ težimo disperziji turističkih i kulturnih sadržaja diljem našega kraja i to uređenjem objekata poput Feštetićevog dvorca u Pribislavcu i Centra sv. Jeronima u Štrigovi, kao i niza drugih prezentacijskih centara – poručio je Posavec u svojem govori naglasivši da sve jedinice lokalne samouprave i dalje mogu računati na pomoć i podršku MENEA-e i REDEA-e.

Voditeljica Skloništa za životinje „Prijatelji“ Aleksandra Hampamer sudionicima Kolegija ponudila je opcije i alate iskoristive u prevenciji napuštanja životinja te kontrole njihova broja, dok je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač otvorila temu angažiranosti općina na stjecanju statusa „Općina – prijatelja djece“.

– Međimurska županija već godinama sudjeluje u projektu te smo i dalje spremni pomoći našim jedinicama lokalne samouprave koje su odlučile poći putem priznanja statusa – naglasila je pročelnica Tošić Grlač.

O detaljima koji mogu pomoći u dosezanju statusa „Općina – prijatelj djece“ govorila je liječnica Marija Hegeduš Jungvirth. Pedijatrica Hegeduš Jungvirth smatra da je šteta ne pokazati Hrvatskoj koliko je Međimurje ostvarilo potencijala kada je riječ o brizi za djecu i ostvarenju njihovih prava.

– Naša tri grada te općine Belica, Mala Subotica, Dekanovec i Strahoninec imaju status prijatelja djece, a odluku za ostvarivanje donijeli su u općinama Štrigova, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Orehovica i Selnica. I Općinsko vijeće Donjeg Vidovca pozitivno se izjasnilo o prijavi svoje kandidature – istaknula je Hegeduš Jungvirth.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini pozvala je kolege da se u razumnom roku od mjesec dana očituju o potencijalnom prenošenju vlasništva nad zgradom koju koristi Zajednica tehničke kulture na Grad Čakovec. Taj je korak preduvjet da bi Grad Čakovec mogao kandidirati projekt obnove zgrade putem europskih fondova. Vlasništvo nad zgradom u Ulici Aleksandra Schulteissa 2 B dijele Grad Čakovec i 17 općina.

Okupljenima se obratio i načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, ujedno i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja „Međimurec“, govoreći pritom o financijskim aspektima i preduvjetima za očuvanje ove autohtone pasmine konja, dok ga je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija pozvala da program Udruge kandidira svim međimurskim općinama i gradovima te na taj način namakne veći dio potrebne svote za očuvanje pasmine.

U završnom dijelu Kolegija je Miodrag Novosel, pomoćnik pročelnika HGSS-a Stanice Čakovec, prezentirao dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne.

– Na korak smo do važnog preduvjeta za rad, vlastitog prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine.

Novosel je otkrio da su članovi Stanice lani odradili čak 7085 volonterskih sati i pritom iznio prijedlog budućeg financiranja. Predložio je otprilike 2000 eura sufinanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije.

– Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovakvu vrstu angažmana jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba – dodao je Miodrag Novosel.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje