Povežite se s nama

U fokusu

Država za neisplatu plaća poslodavcima ispostavlja račun – 200 kuna po radniku

Objavljeno:

- dana

NOVA PRAVILA

Velik broj poslodavaca iz Varaždinske županije ostao je šokiran kad su prošli mjesec iz Financijske agencije (Fina) dobili račune za “naplaćenu naknadu za provedbu ovrhe“. Riječ je o poslodavcima koji svojim radnicima do zadnjeg dana listopada nisu isplatili plaće za rujan, pa im je Fina blokirala račun na temelju rješenja inspektora rada.

– Ostao sam bez riječi kad sam prošli mjesec dobio račun iz kojeg je vidljivo da je Fina svoje usluge uredno naplatila. Obračunavaju i kamate, i to sedam kuna po danu kašnjenja plaće, a tu su i druge usluge: 65 kuna po radniku se naplaćuje “osnova za plaćanje/rješenje o namirenju“, 15 kuna po radniku stoji “nalog – izvršenje u banci“, a 95 kuna po radniku se naplaćuje “nalog – izvršenje u uvjetima blokade“. Po jednom radniku trošak je oko 200 kuna! Znači, ako poslodavac zapošljava 15 ljudi, Fina mu naplati oko 3.000 kuna, što je trošak minimalne bruto plaće za jednog radnika – vlasnik tvrtke (podaci poznati redakciji) iz Varaždinske županije.

 

Neisplata plaća je prioritet inspektora rada, koji ne izlaze u nadzor, nego postupaju po službenim podacima

Nije mu jasno zašto je Fina uključena u cijeli postupak.
– Ne bi li sve dobro funkcioniralo i u slučaju da inspektori rada rješenja o pljenidbi šalju direktno u banku? – pita se poslodavac koji zapošljava desetak radnika.
S isplatom plaća kasnio je 40-ak dana.

– Radnici su s tim bili upoznati, baš kao i s činjenicom da su razlog kašnjenja veliki problemi s naplatom potraživanja, među kojima i onih Ministarstva financija. Ministarstvo, naime, vraća PDV s kašnjenjem od 50 do 60 dana, pri čemu više ni ne isplaćuju sredstva, nego ih prebijaju za doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje – objasnio je.

 

Poslodavac: Zar ne bi sve funkcioniralo i da se rješenja o pljenidbi šalju direktno u banku?

Međutim, novi Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, koji je na snagu stupio 1. rujna, vrlo je jasan: neisplata plaća, ali ni minimalno kašnjenje više se ne toleriraju. Svaki poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću za prethodni mjesec mora se sam prijaviti Fini i zatražiti provedbu ovrhe. Konkretno, već prvog sljedećeg radnog dana poslodavac Fini mora dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu, kojim traži provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima i to prema obračunu neisplaćene plaće.

Iznenađen

Naš čitatelj to nije učinio, pa se neugodno iznenadio kad je shvatio da je račun njegove tvrtke blokiran.
– Nitko nije bio u tvrtki i provodio nadzor, niti nas je kontaktirao, tako da je rješenjem bilo naloženo da se minimalna plaća isplati i radnicima koji su, primjerice, prijavljeni na četiri sata tjedno. Rješenja su bila izdana i obrtnicima koji sami sebi nisu isplatili plaće – rekao je.

Iz Inspektorata rada pojašnjavanju da donošenju mjere ne prethodi inspekcijski nadzor. Zakonom je, naime, utvrđena obveza neposrednog rješavanja predmeta i to na temelju službenih podataka Ministarstva financija i Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca i ti postupci imaju prioritet.

Isplatili plaće

Inspektorat rada je sukladno zakonskim odredbama za plaće od rujna 2015. i nadalje počeo postupati nakon 1. studenoga. Budući da plaće nisu isplatili na vrijeme, a nisu dostavili ni zahtjev za prisilnu naplatu, inspektori rada su za 310 poslodavaca, kod kojih je zaposleno 1.460 radnika, u studenome izdali rješenja o osiguranju naplate pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima na bilo kojem računu kod banke.

Naš čitatelj jedan je od 74 poslodavca koji su nakon inspekcijskog rješenja i blokade računa radnicima odmah u studenome isplatili plaće za rujan.

– Od 310 rješenja njih ukupno 124 je ukinuto, od čega 44 zato jer je poslodavac Fini podnio zahtjev za prisilnu naplatu, 74 jer je poslodavac dostavio inspektoru dokaz da je radnicima isplatio plaću za rujan 2015. godine, dok je 6 rješenja oglašeno ništavim u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku – izvijestio je Ilija Tadić, ravnatelj Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Pet kaznenih prijava poslodavcima

Gotovo 1.700 radnika iz Varaždinske županije je prošle godine uredno radilo, ali plaće nisu primili. Inspektori rada su utvrdili da 106 poslodavaca od siječnja do početka prosinca 2015. tim radnicima nije isplatilo niti minimalnu plaću, izvijestili su iz Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. – Zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela neisplate plaće propisanog odredbama članka 132. Kaznenog zakona, nadležnim državnim odvjetništvima podnijeli su pet kaznenih prijava – naveo je Ilija Tadić, ravnatelj Inspektorata rada. Tijekom 2015. je utvrđeno da 78 poslodavaca nije u propisanom roku dostavilo obračune dugovane, a neisplaćene plaće. Inspektori su donijeli 48 rješenja.

Minimalne plaće isplaćuje Agencija

Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, čije su izmjene na snagu stupile 1. rujna, na novi način je uređena isplata plaća u slučaju blokade računa poslodavca. Ako prisilna naplata nije moguća, tada radnici imaju pravo na isplatu plaća iz sredstava Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. – Ovo pravo radnici mogu ostvariti za neisplaćene plaće, odnosno naknade plaća nakon 1. rujna 2015. Zbog nemogućnosti prisilne naplate ostvaruju pravo na isplatu: do tri neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće u visini do iznosa minimalne plaće, te do tri neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju – pojasnio je Ilija Tadić, ravnatelj Inspektorata rada.

Navodi da je u slučaju blokade računa zbog neizvršene osnove za plaćanje poslodavac dužan odmah, a najkasnije u roku od tri dana Agenciji podnijeti zbirni zahtjev za isplatu plaće u visini minimalne plaće za sve radnike na obrascu propisanom Pravilnikom. Primanja radnika su izuzeta od ovrhe. U slučaju blokade, oni imaju pravo na isplatu minimalne plaće iz sredstava Agencije, pri čemu je poslodavac i dalje obvezan isplatiti preostali dio plaće.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Zabilježeno oko 140 slučajeva gripe u Hrvatskoj, cijepljenje u studenom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Zbog pandemije covida gripa nije nestala i zato je važno cijepiti se i protiv gripe, koja može uzrokovati teže oblike bolesti, rečeno je na predstavljanju javnozdravstvenog projekta “Ove sezone nosi se zdravlje”, kojim se naglašava važnost edukacije o cijepljenju protiv gripe.

Cijepljenje protiv gripe svake godine počinje u studenom, a za ovu je sezonu naručeno 650.000 doza četverovalentnog cjepiva. U Hrvatsku je ovih dana stiglo prvih 260.000 doza, čija je distribucija započela, javlja HRT.

Osim kod obiteljskih liječnika cijepiti se može i u ljekarnama, gdje je naručeno od 15 do 20 tisuća doza, što je znatno manje u odnosu na lanjskih 150 tisuća doza.

Do sada je već zabilježeno oko 140 slučajeva gripe. Simptomi se gotovo i ne razlikuju od simptoma covida.

– Za gripu je možda malo karakterističniji taj nagli skok temperature, a za covid je potpuno karakterističan gubitak osjeta i okusa – objasnio je dr. Tiljak.

Svi koji nemaju pravo na besplatno cjepivo moći će ga kupiti po cijeni od 96 kuna.

Nastavite čitati

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje