Povežite se s nama

U fokusu

Državni tajnik Mario Šiljeg: “Ekipa u Varaždinu mora riješiti bale kako god zna“

Objavljeno:

- dana

Mještani varaždinskog Brezja, na čijem je području već 13 godina odložen balirani komunalni otpad, danas su imali priliku osobno upoznati državnog tajnika Marija Šiljega iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Državni tajnik je nakon dolaska u prostore mjesnog odbora Brezje u pratnji HDZ-ovog saborskog zastupnika Anđelka Stričaka i Damira Habijana, predsjednika Gradskog vijeća, tijekom radnog posjeta Varaždinu obišao i Črnec Biškupečki.

Podsjećamo, dr. sc. Mario Šiljeg je ranijih godina kao predavač na varaždinskom Geotehničkom fakultetu svoje studente znao dovesti do smrdljivog, ilegalnog deponija u Brezju, kako bi im ukazao na sramotan način na koji se nipošto ne smije postupati s otpadom.

Štoviše, ovaj bivši zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, Slavena Dobrovića, je sredinom 2016. godine obećavao Varaždincima da je sve spremno da se brzo riješi cjelokupni problem bala u Brezju.

Sada pak, tvrdi da će se spomenuti problem riješiti još brže.

– Ministarstvo ozbiljno pristupa problemu bala u Varaždinu te je za 2019. u proračunu osiguralo 20 milijuna kuna, koje čekaju lokalnu zajednicu da ih počne trošiti. U projekcijama za iduću godinu osigurali smo još 12 milijuna kuna, te ako počnu radovi na sanaciji Brezja, onakvi kakve mi u Ministarstvu želimo, rebalansom će se osigurati dodatna sredstva – rekao je Šiljeg i dodao da Grad Varaždin po njemu ipak radi nešto na rješavanju problema.

Spomenuo je doneseni Plan sanacije lokacije Brezje za kojeg je rekao da ga je Ministarstvo prihvatilo u dijelu koji se odnosi na mjere zaštite okoliša. Ujedno je apelirao na Grad Varaždin da „krene dalje u proceduru kako bi se što prije došlo do javne nabave i odabira izvođača radova“.

Na pitanje novinara može li se balirani komunalni otpad odložiti na odlagalište neopasnog otpada ili ga treba „provući“ kroz MBO, odgovorio je neodređeno.

“Ne bih govorio o metodi“

– Sanacijskim programom je utvrđeno da je otpad dugo uskladišten u Brezju i njegovim stupnjem razgradivosti je u Sanacijskom programu definirano kako ga treba zbrinuti. Ja ovdje ne bih govorio o nekoj isključivoj metodi, otpad treba zbrinuti po ekološki prihvatljivoj metodi bez negativnih utjecaja na okoliš – izjavio je Šiljeg.

Osvrnuo se i na činjenicu da Grad Zagreb svaka 3-4 mjeseca zbrine količinu otpada ekvivalentnu onoj koja leži balirana u Brezju, a Varaždin svoj problem ne rješava već 13 godina.

– Došlo je krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi. „Ekipa“ je u Varaždinu shvatila da svatko mora odraditi svoj dio posla da bismo ga što prije završili. Pod ekipom mislim na lokalnu vlast i na HDZ-ove saborske zastupnike koji su pomogli da dođemo do ove faze – poručio je Šiljeg.

Što „ekipa“ namjerava dalje poduzeti, nakon što su prošli mjeseci otkako je najavljeno presjecanje Gordijskog čvora, otkrio je predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan.

– Gradsko vijeće stavilo je van snage odluku o odabiru najboljeg ponuditelja za zbrinjavanje bala. No, glavni ugovor, o interventnom zbrinjavanju otpada zaključilo je gradsko Trgovačko društvo Varkom i ono ga mora raskinuti. Dakle ne treba ga raskidati Grad ili Gradsko vijeće, već Varkom – rekao je Habijan.

Dodao je i da Grad Varaždin ne može nekome naložiti da raskine taj ugovor te da samo ako se raskine glavni ugovor, više ne vrijede njegovi aneksi i dodaci koje je Grad svojevremeno sklopio.

– Loptica je po mojem mišljenju na Varkomu i njih se treba pitati zašto ga ne raskinu. Znam da se rade nove analize baliranog otpada i čekaju se rezultati, nakon čega bi direktor Varkoma trebao raskinuti ugovor – zaključio je Habijan.

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje