Povežite se s nama

U fokusu

Državni tajnik Mario Šiljeg: “Ekipa u Varaždinu mora riješiti bale kako god zna“

Objavljeno:

- dana

Mještani varaždinskog Brezja, na čijem je području već 13 godina odložen balirani komunalni otpad, danas su imali priliku osobno upoznati državnog tajnika Marija Šiljega iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Državni tajnik je nakon dolaska u prostore mjesnog odbora Brezje u pratnji HDZ-ovog saborskog zastupnika Anđelka Stričaka i Damira Habijana, predsjednika Gradskog vijeća, tijekom radnog posjeta Varaždinu obišao i Črnec Biškupečki.

Podsjećamo, dr. sc. Mario Šiljeg je ranijih godina kao predavač na varaždinskom Geotehničkom fakultetu svoje studente znao dovesti do smrdljivog, ilegalnog deponija u Brezju, kako bi im ukazao na sramotan način na koji se nipošto ne smije postupati s otpadom.

Štoviše, ovaj bivši zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, Slavena Dobrovića, je sredinom 2016. godine obećavao Varaždincima da je sve spremno da se brzo riješi cjelokupni problem bala u Brezju.

Sada pak, tvrdi da će se spomenuti problem riješiti još brže.

– Ministarstvo ozbiljno pristupa problemu bala u Varaždinu te je za 2019. u proračunu osiguralo 20 milijuna kuna, koje čekaju lokalnu zajednicu da ih počne trošiti. U projekcijama za iduću godinu osigurali smo još 12 milijuna kuna, te ako počnu radovi na sanaciji Brezja, onakvi kakve mi u Ministarstvu želimo, rebalansom će se osigurati dodatna sredstva – rekao je Šiljeg i dodao da Grad Varaždin po njemu ipak radi nešto na rješavanju problema.

Spomenuo je doneseni Plan sanacije lokacije Brezje za kojeg je rekao da ga je Ministarstvo prihvatilo u dijelu koji se odnosi na mjere zaštite okoliša. Ujedno je apelirao na Grad Varaždin da „krene dalje u proceduru kako bi se što prije došlo do javne nabave i odabira izvođača radova“.

Na pitanje novinara može li se balirani komunalni otpad odložiti na odlagalište neopasnog otpada ili ga treba „provući“ kroz MBO, odgovorio je neodređeno.

“Ne bih govorio o metodi“

– Sanacijskim programom je utvrđeno da je otpad dugo uskladišten u Brezju i njegovim stupnjem razgradivosti je u Sanacijskom programu definirano kako ga treba zbrinuti. Ja ovdje ne bih govorio o nekoj isključivoj metodi, otpad treba zbrinuti po ekološki prihvatljivoj metodi bez negativnih utjecaja na okoliš – izjavio je Šiljeg.

Osvrnuo se i na činjenicu da Grad Zagreb svaka 3-4 mjeseca zbrine količinu otpada ekvivalentnu onoj koja leži balirana u Brezju, a Varaždin svoj problem ne rješava već 13 godina.

– Došlo je krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi. „Ekipa“ je u Varaždinu shvatila da svatko mora odraditi svoj dio posla da bismo ga što prije završili. Pod ekipom mislim na lokalnu vlast i na HDZ-ove saborske zastupnike koji su pomogli da dođemo do ove faze – poručio je Šiljeg.

Što „ekipa“ namjerava dalje poduzeti, nakon što su prošli mjeseci otkako je najavljeno presjecanje Gordijskog čvora, otkrio je predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan.

– Gradsko vijeće stavilo je van snage odluku o odabiru najboljeg ponuditelja za zbrinjavanje bala. No, glavni ugovor, o interventnom zbrinjavanju otpada zaključilo je gradsko Trgovačko društvo Varkom i ono ga mora raskinuti. Dakle ne treba ga raskidati Grad ili Gradsko vijeće, već Varkom – rekao je Habijan.

Dodao je i da Grad Varaždin ne može nekome naložiti da raskine taj ugovor te da samo ako se raskine glavni ugovor, više ne vrijede njegovi aneksi i dodaci koje je Grad svojevremeno sklopio.

– Loptica je po mojem mišljenju na Varkomu i njih se treba pitati zašto ga ne raskinu. Znam da se rade nove analize baliranog otpada i čekaju se rezultati, nakon čega bi direktor Varkoma trebao raskinuti ugovor – zaključio je Habijan.

U fokusu

VIDEO Patafta: To nije budimo grad, to je budimo Petrići

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarstvenik i kandidat za gradonačelnika Davor Patafta osvrnuo se na platformu Budimo grad, koju ne vode aktivisti, već njome upravljaju bogati odvjetnici Petrić.

Petrići su godinama živjeli na račun građana Varaždina, lijepo zarađivali na besmislenim procesima i izmišljenim aferama koje je pokretao Grad, a trenutno vuku novce iz varaždinske bolnice.

– Svi me pitaju što mislim o drugim kandidatima, pa i o gospođi Novak iz platforme Budimo grad. Ja vam mogu reći samo istinu, to nije grupa budimo grad, to je grupa budimo Petrići – rekao je Davor Patafta.

Naglasio je da iza te kandidature stoje članovi Odvjetničkog društva Petrić, Hrvoje i Ana te Marijan Petrić, te da su u slučaju sudskih procesa zbog baliranog otpada krivi barem za pola iznosa od 700 milijuna kuna koliko je grad oštećen.

– Kada je Habuš bio gradonačelnik, uzeli su 3-4 milijuna kuna, iz gradskog proračuna za sporove koje uopće nije trebalo voditi. Radi se o odvjetnicima koji su tužili sve koje god mogu tužiti, koji pišu samo kaznene prijave – rekao je Patafta.

Nastavite čitati

U fokusu

Čačić ostao dužan državi za kredit HBOR-a 78,425 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Propali poduzetnik Radimir Čačić unazad tri desetljeća skuplja dugovanja prema državi, HBOR-u, poslovnim partnerima i radnicima, kasnije vjerovnicima.

Nakon što je upropastio brojne kooperante, radnike i njihove obitelji zbog svoje gramzivosti, bahatosti, ali i poslovne nesposobnosti, još uvijek je na političkoj sceni, a sad ponovno želi biti župan.

Bez imalo kočnica, taj 72-godišnjak, umjesto da ode u mirovinu, javno ucjenjuje Vladu zbog jedne ruke u Saboru – ruke Natalije Martinčević.

S druge strane, taj isti Čačić nije čak podmirio ni kredit prema HBOR-u, razvojnoj banci koja je u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Nakupljao dugove

Prema podacima koje imamo, Čačićev Coning je s 31. 12. 2018. godine ostao dužan 78,425 milijuna kuna HBOR-u. Čačićeve tvrtke završile su u stečaju, imovina na rasprodaji, a dugovanja prema državi su ostala.

Coning d.d. u stečaju prvi je kredit uzeo 2006. godine za rekonstrukciju Hotela Pagus u gradu Pagu, i to u iznosu od 31,4 milijuna kuna. Za taj je kredit stavio založno pravo na Hotel Pagus, naselje Zelena Punta na Kukljici, zemljište u Stinici, kao i na dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu.

Tri godine poslije uzima novih 35 milijuna kuna, ovog puta za rekonstrukciju i dogradnju Hotela Coning u Trakošćanu. Za taj kredit stavlja založno pravo također na zemljište i kompleks Zelena Punta, na dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu, zemljište u Stinici i na Hotel Trakošćan.

Godinu dana potom zadužuje se za novih 8,8 milijuna kuna, a radi se o trajnim obrtnim sredstvima. Za taj kredit založio je Hotel Trakošćan, koji je ovih dana prodan za 29 milijuna kuna, odnosno za manje novca nego što iznosi samo dugovanje za spomenuti kredit.

Dio kredita za Pagus je vraćen, pa je s 31. 12. 2018. ostalo dugovanje od 24,7 milijuna kuna, dok su iznosi ostalih dvaju dugovanja uvećani za kamate. Tako je za Trakošćan Čačićev Coning ostao dužan 41,7 milijuna kuna kredita, a za obrtna sredstva 12 milijuna kuna. I tako dolazimo do ukupne cifre od 78,425 milijuna kuna.

Čačić spomenut u međunarodnoj aferi pranja novca

Šefovi država, političari, slavne osobe i kriminalci upetljani su u ogroman skandal u kojem je procurio golem broj dokumenata koji prokazuju i dokazuju kako su se tijekom gotovo 40 godina zlorabile offshore tvrtke u cilju pranja i skrivanja novca. Radi se od međunarodnoj aferi „Panama Papers“, a prema povjerljivim izvorima, Hrvatska banka za obnovu i razvitak sumnjala je te provodila internu istragu o umiješanosti Čačića u tu aferu.

Fiktivna poduzeća

U ožujku 2013. godine završen je proces kojim su društva Coning Turizam d.d. i Congama d.d., Coning Ecogradnja d.d., Coning Inženjering d.d. i Velebit d.d. pripojena društvu Coning d.d., koje je preuzelo njihove obveze kredita. Većinski vlasnik društva Coning d.d. je pak društvo Coning Alfa d.o.o. u stečaju, dok je krajnji vlasnik društva Coning Alfa d.o.o. do otvaranja stečaja bio Stylianos Stylianou, putem društva Rossonero Holding LTD iz Cipra. Ime Stylianosa Stylianoua procurilo je u javnost u aferi „Panama Papers“, a sve je upućivalo na to da se radi o osobi koja pruža usluge osnivanja i upravljanja fiktivnim poduzećima u svrhu prikrivanja stvarnog vlasnika. Dalo bi se naslutiti da je Rossonero Holding LTD fiktivno društvo osnovano s ciljem da se na njega prebacuju vlasnički udjeli a da vlasnici pritom ostanu nepoznati. Također, može se izraziti sumnja da postoji povezanost stvarnih vlasnika društva Zelena Punta Resort i društva Rossonero Holding LTD.

Od protuzakonitog preuzimanja do potpunog uništenja Coninga

O svim poslovnim neuspjesima Radimira Čačića, kao i dugovanjima i uništavanju tvrtki, radnika i kooperanata, moglo bi se napisati nekoliko knjiga. Donosimo tek skraćenu kronologiju njegovih poslovnih neuspjeha.

Povijest poduzetničkih poteza Radimira Čačića seže još iz osamdesetih. Izvješće Državnog ureda za reviziju iz 2003. godine ocijenilo je da pretvorba Coninga nije provedena u potpunosti u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća. Vrijednost tvrtke krivo je procijenjena i u privatizacijsku masu nije ušla pozajmica od 15 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, koliko je tvrtka prije privatizacije posudila slovenskom Elanu.

Uspio prevariti i Izraelce

Čačićeva je tvrtka početkom devedesetih u Izraelu trebala izgraditi gotovo 1300 stanova. No suradnja se godinu dana poslije naprasno prekida te dugovi ostaju, i to 8,5 milijuna dolara izraelskim partnerima i 176,5 milijuna kuna tvrtki Zagorje, izvođaču radova.

Još 1992., kada su dugovi nastali, Čačić je osnovao četiri tvrtke kćeri Coning Holdinga – Coning Inženjering, Coning Turizam, Coning Ekologiju i Coning Informatiku. Sam Coning Holding preimenovao je u Ingprojekt kako bi onemogućio naplatu dugovanja jer je imovina prebačena na nove tvrtke.

Još je jedna zanimljivost koja govori u prilog tomu da je Čačić svoje političke pozicije koristio za osobne interese.

Čačić ministar dao posao Čačiću poduzetniku

Čačić i njegova supruga Marija bili su, naime, suvlasnici i Aurum osiguranja, koje je u vrijeme izgradnje autoceste Zagreb – Split dobilo poslove osiguranja radova i imovine. Tada je resorni ministar bio upravo Radimir Čačić.

Upropastio sve tvrtke

Čačiću sve to nije pomoglo da mu opstane barem jedna tvrtka. Nekad veliko Coningovo carstvo je propalo, tvrtke su završile u stečaju, imovina je rasprodana na javnim dražbama.

Okosnica nekadašnjega Čačićeva građevinsko-turističkoga poslovnog carstva, tvrtka Coning d.d., završila je u blokadi i predstečajnom postupku, a prema podacima FINA-e dugovala je 191 milijun kuna. U redu za naplatu stajalo je čak 695 tvrtki kojima je dugovala.

Kamo je nestao pročistač vrijedan 1,7 milijuna koji su Čačiću platili Varaždinci?

Jedna od brojnih Čačićevih afera je i ona vezana za Varkom, o kojoj se pisalo devedesetih godina. Prilikom privatizacije Varkoma 1995. godine, za što je elaborat radio Coning, pokrenulo se pitanje pročistača koji je nestao iz Ljevaonice. Varkom je, naime, od Coninga naručio pročistač i platio ga 1,7 milijuna tadašnjih maraka. Prema službenim dopisima koji su kružili varaždinskim Gradskim vijećem, kao i dopisima iz Varkoma, pročistač je izrađen, stajao je u Ljevaonici, a zatim nestao.

Tako su Varaždinci ostali bez 1,7 milijuna maraka i pročistača, a Čačićev Coning novac nikad nije vratio.

Čačićeva pohlepa: Vašim novcem kupio dvorac i uređuje vinske podrume

Upravo je Čačić, zajedno s Čehokom, a kasnije sa svojim poslušnicima Habušem, Natalijom Martinčević i ostalim pijunima, odgovoran što sada na ulazu u Varaždin umjesto tvornica i radnih mjesta imamo bale. Bez imalo moralne i političke odgovornosti, otpad više od 15 godina stoji na vodozaštitnom području, što je prouzročilo i štetu od 700 milijuna kuna.

Sa svojim propalim Coningom upravo je on zacrtao tu sramotu, da bi kasnije bio glavni kreator prijava i izmišljene afere, što je dovelo do sudskog procesa čijim epilogom sad nije zadovoljan.

Varaždinci zbog Čačićeve pohlepe i neutažive gladi za novcem sad plaćaju preskupe vrtiće i režije, oduzima im se od ionako premalih plaća i mirovina.

Zadnji mandat župana Čačić je okrunio kupnjom dvorca i uređivanjem vinskih podruma, a sve je to plaćeno novcem građana Varaždina i cijele Varaždinske županije.

Čačićeva tvrtka ostala dužna 45 milijuna kuna za neizgrađenu školu

Tek jedna crtica iz Čačićevih propalih projekata, u kojima je pokupio novac a posao nije odradio, je i primjer škole u Zadru. Radimir Čačić i Coning ostali su, naime, dužni čak 45 milijuna kuna za neizgrađenu školu u Zadru. Trgovački sud u Varaždinu je još 2011. donio presudu po kojoj tvrtka Ingprojekt, nastala iz Coning Holdinga, mora platiti 45 milijuna kuna.

Tehnička škola u Zadru plaćena je dva puta, i to javnim novcem. Prvi put plaćena je početkom 90-ih, a zatim je gradnju odgodio rat. No, tvrtka Coning Holding, koja je novac dobila, radove nije obavila do kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!