Povežite se s nama

U fokusu

Dubai od varaždinskog Solvisa naručuje 670 solarnih palmi za dvorišta ekskluzivnih vila!

Objavljeno:

- dana

ODLIČAN POSAO

– Osnovno u biznisu su mi izazov, razvoj i stabilan rast. Krenuo sam s jednom industrijom, mogao sam ostati u njoj i imati konglomerat. Veći izazov mi je napraviti jedan projekt, pa ući u drugi, treći… Kompletno promijeniti industriju. Farmaciju sam već radio lijevom rukom i prestala je biti izazov. Puno je veći izazov ući u tajne drugih industrija. Poslovne zakonitosti u svakoj industriji su otprilike iste. Treba samo upornost, učenje i izgradnja poslovnoga i tehničkog tima – govori Stjepan Talan.

Stjepan Talan voli izazove. Zato je 2009. godine prodao stabilnu farmaceutsku tvrtku, otvorio tvrtku Solvis i posvetio se solarnim panelima. Nije ga spriječila ni činjenica da su ekonomski stručnjaci godinu dana ranije najavili krizu i predvidjeli da slijedi “sedam sušnih godina“. Recesija je došla, zatvorena su mnoga poduzeća, iz zemlje je trbuhom za kruhom potjerala desetke tisuća ljudi i vratila standard građana desetljećima unatrag.

U tih istih sedam godina je tvrtka Solvis sedam puta uvećala svoje prihode i broj zaposlenih. Solvis ovu godinu završava s 300 milijuna kuna prihoda i 167 zaposlenih, a njegov vlasnik Stjepan Talan s titulom Poduzetnika godine 2016.

U početku nije bilo sjajno. Solvis je prvih nekoliko godina poslovanja bio u krizi i na računu imao tri milijuna eura manjka. Stjepan Talan za to ne krivi samo recesiju.

– Nekoliko je razloga. Opća kriza, kriza u Hrvatskoj, u solarnoj industriji, koja je nastupila nakon 2010. godine i četvrto, samokritički priznajem, nedovoljno dobra organizacija u tvrtki. Za mene je to trebao biti samo investicijski projekt u koji bih uložio novac, a posao bi odrađivali struka i menadžment. Međutim, u praksi tako ne ide. Čovjek se mora sam maksimalno uključiti i naučiti sve o poslu. U prve tri godine je Solvis proizveo tri milijuna eura gubitka, ali sve je ubrzo sanirano. Trebale su mi dvije godine, 2013. i 2014., da naučim posao. Uspjelo mi je istovremeno ući najdublje moguće u problematiku industrije, ali i posložiti stvari unutar poduzeća. Trebalo je pronaći tržište, jer hrvatsko tržište je još uvijek samo neiskorišteni potencijal.

Nije vam palo na pamet uštedjeti novac i odustati? Osobito nakon što su u Hrvatskoj druge dvije tvrtke iz branše propale, a i i ste bili u dugu?

– Ni u jednom trenutku. Upravo obrnuto. Imao sam partnera koji je mislio da sve skupa nije vrijedno ni perspektivno, pa sam preuzeo odgovornost za cijelu firmu i nastavio sam. Čvrsto sam vjerovao da će to biti nešto jako dobro. Čovjek mora vjerovati da je na pravom putu. Međutim, krivo sam procijenio faktor vremena, mislio sam da će se sve odvijati puno brže. Solarna industrija se kontinuirano i brzo razvija. U svijetu i Europi, ali ne i u Hrvatskoj. Tržište je objektivno premalo, ali niti se ne radi onoliko koliko bi se moglo.

“Mislio sam samo investirati i da stručnjaci odrađuju posao, ali u praksi to ne ide“

Zašto vam je sve to trebalo kad ste kao farmaceut i imali tvrtku iz svoje branše koja je vrlo uspješno poslovala?

– Osnovno u biznisu su mi  izazov, razvoj i stabilan rast. Krenuo sam s jednom industrijom, mogao sam ostati u njoj i imati konglomerat. Veći izazov mi je napraviti jedan projekt, pa ući u drugi, treći… Kompletno promijeniti industriju. Farmaciju sam već radio lijevom rukom i prestala je biti izazov. Puno je veći izazov ući u tajne drugih industrija. Poslovne zakonitosti u svakoj industriji su otprilike iste. Treba samo upornost, učenje i izgradnja poslovnoga i tehničkog tima.

Bez spektakularnosti

Prepoznaje li Hrvatska dobar posao?
– U Hrvatskoj se stalno govori o četiri nužne stvari – investicijama, zapošljavanju, proizvodnji i izvozu. Kontinuirano smo to radili, ali rijetki su to i prepoznali. Investiramo, proizvodimo, zapošljavamo i 95 posto izvozimo. To je ono što je država i tražila.

Tražila jest, ali je li vas onda i pratila u tome, na bilo koji način olakšala poslovanje?
– Ne očekujem nekakvu spektakularnu pomoć niti neke grantove. Ali konkurenti s kojima se nosimo na stranom tržištu nailaze na puno bolju podršku u svojim zemljama. Imaju puno bolji tretman u nastupu na domaćem tržištu – od brojnih olakšica do certificiranja domaćeg proizvoda.

Gotovo sve što proizvedete izvozite. Rekli ste da je tvrtka otvorena s namjerom poslovanja na hrvatskom tržištu. Izvoz je poželjan, ali rekli ste da 95 posto izvoza nije za vas stvar izbora nego nužnosti. Zašto?
– Krenimo od same ideje. Ako smo odlučili nešto raditi, smatrali smo da je to primjenjivo u Hrvatskoj. Jer ako nije, tvornicu bih izgradio ondje gdje jest. Ona je prije svega rađena za ovo tržište, a da se izveze samo ono što tržište ne apsorbira. Kod nas je obnuti slučaj – gotovo sve izvozimo, a ovdje radimo, zapošljavamo, plaćamo poreze.

Koliko otprilike Solvis uplati u državni proračun?
– To je sigurno nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje.

Solarna će vrlo brzo postati najjeftinija energija

Računate li uopće da će se odnos države prema poduzetnicima promijeniti ili ste odustali?
– Čovjek se s vremenom pomiri s tim i uzda se u se, okrene se sebi i sam rješava probleme. Tržišno sam orijentiran i nisam niti za to da država daje previše poticaja i subvencija, jer se izgubi motivacija. Jednako tako nije dobro ni obrnuto – ne davati ništa. Treba pronaći pravu mjeru. Mi domaći ne očekujemo, niti ne želimo protekciju. Ja sam za tržišnu, konkurentnu utakmicu… to me motivira. Ne mora nam država pomagati, ali nek’ nam niti ne odmaže.

Jeste li po prijedlogu novoga Poreznog zakona dobitnici ili gubitnici? Kritičara je puno.
– U zadnje vrijeme se u zraku osjeća pozitiva. Nešto se promijenilo u hrvatskom društvu. Dosad se osjećala negativna energija u politici, medijima, međusobnim razgovorima… Primjećuje se dolazak optimizma, i to optimizma s podlogom. Jer, ono što govori ministar Marić zvuči dobro. Jako dobro.

Ali svi se bune?
– Možda ću zvučati grubo, ali bune se oni koji neće dobiti, a neće dobiti oni koji ni dosad nisu osjetili porezne škare. To je, nažalost, ta najniža porezna kategorija. Jer olakšice idu logično onima koji su imali veliki porez – to je poanta.

Koju stavku smatrate osobito dobrom za vas?
– Smanjen je porez na dobit. Nije puno, ali je psihološki dobro.

Vratimo se proizvodnji. Ljudi govore da bi drage volje imali solare, ali da su skupi.
– Da, Sunčeva energija je još uvijek skuplja u odnosu na konvencionalne izvore energije. Taj omjer značajno pada, trenutno je od 20 do 30 posto skuplja cijena, ali uskoro će doći do komercijalne isplativosti te do obrnute situacije – struja iz klasičnih izvora će u budućnosti biti skuplja, a solarna najjeftinija od svih vrsta energija.
Ovdje se opet moramo vratiti na državu. Potreban je poticaj, a sve što je u vezi s poticajima, u vezi je s politikom. Čim je tu politika, tu su i razni interesi. Solara nema jer nema političke volje. Nitko od onih koji odlučuju nije se potrudio saznati zašto je cijela Europa sklona solaru ali Hrvatska nije… Ne može se reći da su svi pogriješili i da rade krivo, a samo Hrvatska dobro. Također, direktni lobiji energije na vjetar utječu na Vladu, što nije slučaj sa solarima. Tako je regulatorna agencija odobrila samo 45 megavata kvota za instaliranje. To je sve ispunjeno, ali potencijal je deset puta veći. Mi bismo to s lakoćom proizveli. Solarima se povećava efikasnost, a cijena pada, pa vjerujem da bi uz mali poticaj ljudi drage volje uveli solarnu, u budućnosti jeftiniju energiju.

Solarne palme

Mislite li da će se promjenom vlasti nešto promijeniti?
– Mislim da smo se već naučili snalaziti i bez politike. Jer kako hrvatska vlast (ne)funkcionira, pa svaka Vlada donosi svoja, potpuno oprečna pravila prethodnoj, poduzetnici su se naučili snalaziti u takvim uvjetima.

Dok u Hrvatskoj posla nemate, u svijetu ste traženi. U zadnje vrijeme intenzivno razgovarate s Dubaijem. O čemu konkretno?
– Nositelji smo projekta za solarne palme i solarna stabla. Prva četiri stabla smo isporučili i instalirali u Maroko (Marakeš), gdje je prije desetak dana održana Svjetska konferencija o klimatskim promjenama, na kojoj je sudjelovalo 167 zemalja. Solvis je u suradnji s partnerima projektirao i izradio stabla, a naš tim stručnjaka ih je i instalirao.

Hrvatsko tržište  – još uvijek samo neiskorišteni potencijal i ne vidi se pomak

Po završetku konferencije uslijedile su nove narudžbe, pa tako i iz Dubaija, za 670 komada solarnih palmi. Ideja je da se u naselju novosagrađenih vila, u dvorište svake od njih postavi jedna palma. Ali još je jedna ideja o kojoj razgovaramo s njihovom Regulatornom agencijom. Razmišljaju da bi sve te vile, nazovimo ih tako – bile solarne kuće. Kuće sa solarnim pokrovom, solarnom fasadom, nadstrešnicom i punionicom za električni automobil.

Ima i Hrvatska pokoje solarno stablo, autobusnu nadstrešnicu i solarni panel na krovu. Ali gdje se zapravo nalazimo u svijetu solara u odnosu na Europu?
– Zapadna Europa i Skandinavija imaju dosta solara, ali mi se ne moramo s njima uspoređivati. Daleko smo i iza Bugarske i Rumunjske. Trebali bismo pogledati zemlje u regiji. Solar se puno bolje razvija u BIH, na Kosovu i u Albaniji, a Solvis je dobrodošao partner. Ovih mjeseci sa svima njima razgovaramo o predstojećim projektima.

Znači, svi osim Hrvatske?
– Trenutno uopće nema odaziva. Možda kad se vlast i ekipa stabiliziraju. Treba donijeti energetsku strategiju, zakon o obnovljivim izvorima energije i pravilnike koji će sve to podržavati. Sve se to može pratiti novcem iz EU fondova, koje netko treba odraditi, a to opet može najviše država. Ministarstvo treba povlačiti novce iz fondova i onda ih transferirati. Nadamo se i vjerujemo da će se to i dogoditi.

Sve što čovjek treba

Kažete da vas ne zanima masovna proizvodnja, nego izazovi. Što je trenutni izazov?
– Sad nas zanima razvoj i Solvis u budućnosti vidim kao centar razvoja. Pred potpisivanjem smo pet ugovora za razvojne projekte – s Ruđerom Boškovićem, FER-om, splitskim FESB-om, Tehničkim fakultetom u Rijeci i klasterom Inteligentna energija. Njihovi timovi razvijaju razne projekte i trebaju nas kao partnera koji će ih praktično odraditi.

Planirate li možda ulazak i u treću industriju?
– Volio bih raditi nešto u vezi hrane, u širem smislu. To je vrlo perspektivna industrija. Mislim da su energetika, hrana i lijekovi ono što je krucijalno za život i na što čovjek treba obratiti pažnju u budućnosti.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Nadležnost CZSS-a Varaždin: U pet godina posvojeno samo jedanaestero djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Još je svjež tragičan slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške, koja je podlegnula ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Naime, djevojčicu su roditelji prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Istragom je utvrđeno da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Nakon tog slučaja svi su se digli na noge, a posebno glasna bila je Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“.

Marta je inače posvojena s tri i pol godine, a posebno nam se u pamćenje urezao njezin vapaj da čak 4200 djece u Hrvatskoj nema odgovarajuću roditeljsku skrb.

Brojke

Prema izvješću Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, preklanjska je godina završila s ukupno 117 posvojenja, od kojih je najviše djece, njih 57, bilo u dobi od jedne do pet godina, a novi je dom našlo tek deset klinaca koji su imali od 11 do 18 godina.

Iz Centra za socijalnu skrb Varaždin iste, 2019. godine, posvojeno je troje djece. Isti broj djece u nadležnosti varaždinskog Centra posvojen je i 2018. godine, dok je prošle, 2020. godine posvojeno dvoje djece, kao i 2017. godine. Do 31. ožujka ove godine varaždinski Centar bio je nadležan za jedno posvojenje.

– Propisi su postavljeni na način da se djetetu s ispunjenim pretpostavkama traže potencijalni posvojitelji, i to putem Registra potencijalnih posvojitelja iz cijele Republike Hrvatske, koji je svim centrima za socijalnu skrb dostupan preko Socskrb aplikacije. Ne možemo točno znati koliko je ukupno djece posvojeno od strane posvojitelja koji spadaju u nadležnost Centra za socijalnu skrb Varaždin, budući da su posvojena djeca iz raznih centara ili iz inozemstva – ističe Jasenka Franjčec, v. d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Inače, posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine koja je od posvojenika starija najmanje 18 godina. Važno je reći da nije propisana gornja granica životne dobi posvojitelja. Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta i uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove socijalne skrbi i obitelji. Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi roditelj ili posvojitelj djeteta, zatim jedan bračni drug samostalno uz pristanak drugoga bračnog druga te osoba koja nije u braku – samac.

Propisi

Zakonskim izmjenama osobe koje žele posvojiti dijete najprije se trebaju javiti Centru za socijalnu skrb prema svome mjestu stanovanja. Ondje podnose pisanu prijavu namjere posvojenja i pisani zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Utvrdi li Centar da bračni/izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti za to ispunjava/ju zakonske pretpostavke i procijeni li da su podobni i prikladni, upućuje ih se na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje. Nakon provedene stručne pripreme za posvojenje Centar za socijalnu skrb dat će mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od šest mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva, nakon čega se podaci upisuju u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja.

Osobama zainteresiranima za posvojenje koje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje Centar za socijalnu skrb daje stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, na temelju kojeg ih se upisuje u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj. Tijekom postupka davanja stručnog mišljenja obvezni su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje. Ako je od izrade mišljenja o podobnosti i prikladnosti do postupka zasnivanja posvojenja proteklo više od godinu dana, preispituje se jesu li se okolnosti promijenile.

Što se tiče posvajanja djece iz trećih zemalja, potencijalni posvojitelji moraju se javiti Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U varaždinskom Centru na posvojenje čekaju 22 bračna ili izvanbračna supružnika te dvije odrasle ženske osobe koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici.

Na čekanju

– Isti su upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Socskrb aplikaciji, programu s kojim smo spojeni s resornim ministarstvom. Od ukupno 39 potencijalnih posvojitelja u navedenom registru, upoznati smo da je 15-ero bračnih odnosno izvanbračnih supružnika posvojilo jedno ili više djece koja su bila u nadležnosti drugih centara za socijalnu skrb u RH ili u inozemstvu – ističu iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb.

S druge strane, u Centru za socijalnu skrb Varaždin trenutno je devetero djece s ispunjenim pretpostavkama za posvajanje.

– To su djeca čiji su roditelji umrli ili lišeni roditeljske skrbi te bi mogla biti posvojena. Međutim, navedena djeca su već duže vremena u Registru jer spadaju u teže posvojivu djecu jer su starije životne dobi, odnosno imaju teška oštećenja zdravlja ili iskazane poremećaju u ponašanju. Također, određen broj djece je starije životne dobi te odbija posvojenje jer želi ostati u srodničkoj udomiteljskoj obitelji – zaključuje ravnateljica Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je u ponedjeljak, 26. travnja, Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi.

Krajnji cilj je sveobuhvatna reforma sustava koja treba omogućiti bolju zaštitu korisnika i unaprijediti stručni rad djelatnika u sustavu. Aktivnosti plana podijeljene su na kratkoročna rješenja i srednjoročne strukturalne promjene, što će rezultirati cjelokupnim unapređenjem sustava.

– Implementacija kratkoročnih rješenja za unapređenje sustava planirana je do jeseni. Dotad se očekuje zapošljavanje 200 novih stručnih radnika te povećanje broja upravnih i inspekcijskih nadzora, i to trostruko na godišnjoj razini. Namjera je rasteretiti postojeće djelatnike sustava i olakšati rad socijalnih radnika i drugih stručnih radnika, kako bi krajnji korisnici u konačnici imali bolju uslugu. Planirano je povećanje broja udomiteljskih obitelji do 10 % te smještaj oko 200 djece iz domova kod udomitelja, kao i izmjene Zakona o udomiteljstvu kojima će se fleksibilizirati uvjeti za specijalizirane udomitelje i povećati njihove naknade – ističu iz Ministarstva.

Osniva se i Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika, u čijem će radu sudjelovati predstavnici strukovnih komora, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te organizacija civilnog društva. Vijeće će sudjelovati u praćenju i analizi javnih politika iz područja socijalne zaštite, predlagat će programe mjera i razvoja te davati smjernice za unapređenje sustava. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave, do kraja godine uspostavit će se zasebni obiteljski sudovi, specijalizirani za osjetljivu tematiku obitelji i nasilja u obitelji i čije će izdvajanje omogućiti brže procese i veću senzibiliziranost sustava.

Srednjoročne strukturalne promjene planirane su do kraja 2022. godine, a sadržane su uglavnom u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji u saborsku proceduru ulazi već u lipnju ove godine. Glavne promjene sadržane novim Zakonom su osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu i Obiteljskog centra, osnivanje Akademije, smanjenje broja korisnika u institucijama, osiguravanje regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti usluga te sigurnost i zaštita starijih osoba. Hrvatski zavod za socijalnu zaštitu imat će jedan središnji ured, 21 područnu županijsku službu, 75 područnih ureda i 22 ispostave.

– Cilj je jačanje i unapređenje stručnog rada te osiguranje boljeg stručnog nadzora, ali i administrativno rasterećenje centara za socijalnu skrb. Povjerenstvo za pritužbe korisnika služit će kao drugi stup za pritužbe korisnika na postupanje sustava, a u njemu će biti stručnjaci predloženi od organizacija civilnog društva. Izdvajanje obiteljskih centara iz centara za socijalnu skrb omogućit će njihovo samostalnije djelovanje u prevenciji obiteljskog nasilja te u savjetovanju i terapeutskom djelovanju – zaključuju iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Nastavite čitati

U fokusu

Zavod za zapošljavanje: u Varaždinskoj županiji traži se 60 doktora medicine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

doktor liječnik stetoskop

Krajem travnja 2021. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirana je 2561 nezaposlena osoba.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 5,7 %, a u usporedbi s istim mjesecom 2020. godine broj nezaposlenih manji je za 596 osoba, odnosno 18,9 %.

Tijekom travnja evidentirano je 328 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 226 osoba, nakon škole tri, a iz neaktivnosti 99 osoba.

Tijekom travnja 2021. godine prijavljeno je 881 slobodno radno mjesto, što je za 12,7 % (128 slobodnih radnih mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 187,9 % (575 slobodnih radnih mjesta) više nego u istom mjesecu prošle godine.

Najtraženija zanimanja tijekom travnja 2021. godine bila su: radnik na proizvodnoj liniji (tražila su se 82 radnika), doktor/doktorica medicine (60), prodavač/prodavačica (38), vozač/vozačica teretnog vozila (30) i konobar/konobarica (25).

Tijekom travnja 2021. godine, iz evidencije nezaposlenih osoba PU Varaždin zaposlene su ukupno 334 osobe na temelju radnog odnosa. To je 12,8 % manje nego u prethodnom mjesecu i 121,2 % više nego u istom mjesecu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji u travnju je bila 3,7.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!