Svjetska zdravstvena organizacija od 1987. godine 31. svibnja obilježava kao Svjetski dan nepušenja. Nebrojeno puta dosad znanstvene studije su dokazale da je pušenje duhana i duhanskih proizvoda jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje.

Pušenje sa svojim širokim spektrom posljedica predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem te se smatra teškom ovisnošću s visokim ovisničkim potencijalom, piše Martina Bekić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Ovisnost se razvija već unutar nekoliko tjedana svakodnevne konzumacije, dok kod adolescenata konzumacija čak ne mora biti svakodnevna. Svaka treća osoba koja proba duhan postat će ovisna, navodi se iz Zavoda. Više čimbenika i njihovo uzajamno djelovanje igraju važnu ulogu u nastanku ovisnosti o duhanu: sociokulturna sredina, psihološka i biološka svojstva pojedinca, dostupnost duhanskih proizvoda na tržištu, kao i prikriveni marketing.

Učinci pušenja

Duhanski dim sastoji se od 7000 različitih kemijskih supstanci, s više od 70 kancerogenih. Visoko je na ljestvici uzročnika bolesti i smrti. Nema organa ni organskog sustava koji nije pogođen štetnim učincima pušenja. Ono povećava rizik od obolijevanja od raka, kardiovaskularnih bolesti (srčane bolesti i moždani udar, dva vodeća uzroka smrtnosti u svijetu usko su povezana s upotrebom duhana), bolestima dišnoga i probavnog sustava, utječe na reproduktivno zdravlje te povećava rizik neplodnosti. Uza znatno narušavanje zdravlja pušača, velik učinak ima i na zdravlje nepušača putem sekundarnoga odnosno pasivnog pušenja, ističu iz Zavoda “Dr. Andrija Štampar”.

Uz pasivno pušenje, znanstvenici sve više upozoravaju i na “pušenje iz treće ruke”. Čestice iz duhanskog dima talože se na površine namještaja, odjeće, podova, zidova i zavjesa, zapravo na sve predmete naše okoline, gdje mogu biti prisutne mjesecima, pa čak i godinama. Uobičajene metode čišćenja, nažalost, nisu učinkovite, tako da pušenje iz “treće ruke” među znanstvenicima izaziva sve veću zabrinutost za zdravlje ljudi.

Iz Zavoda također navode da danas u svijetu puši približno 1,3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva iznad petnaeste godine života. Prema rezultatima istraživanja HZJZ-a i Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” iz 2019. godine, 38,4 % odraslih ljudi u Hrvatskoj puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6 %), a muškarci puše nešto češće od žena (41,2 % prema 35,7 %).

“Škola nepušenja”

U borbi protiv ovisnosti te u promoviranju zdravih stilova života treba istaknuti ulogu i program “Škole nepušenja”, koja se provodi u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. “Škola nepušenja” zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja. Uspješnost prestanka pušenja ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci tijekom odvikavanja od pušenja. “Škola nepušenja” provodi se kontinuirano tijekom cijele godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu.

Povodom Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja, telefonske linije Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti bit će otvorene za sve upite i informacije vezane uz program Škole od 13 do 15 sati. Svi zainteresirani mogu se javiti stručnjacima Službe na brojeve telefona: 01/4696-117, 01/4696-287.