Općina Dekanovec: za projekte i programe udruga 68.000 kuna
Općina Dekanovec objavila je odluku o programima i projektima kojima su odobrena financijska sredstva za 2021. godinu. Iz općinskoga Proračuna...
Riječ je o programu koji je sastavni dio cjelovite kurikularne reforme te se provodi u 74 škole diljem Hrvatske te uključuje 8500 učenika, gotovo 2000 učitelja i suradnika i 170 mentora.
I dok iz pojedinih škola upozoravaju da su nespremne dočekale početak programa, Srednja škola Prelog nema takvih problema.
– Mi smo spremni. Naša škola je već godina kvalitetno opremljena informatičkom i informacijskom opremom. Pripreme za početak ovog programa traju tijekom cijele prošle školske godine, kao i dijelom ljetnih praznika kroz razne programe koje je organiziralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U dva su nas navrata i posjetili iz Ministarstva, tako da imamo svu podršku i spremni smo za prihvat prvih razreda prema novom programu – otkrio je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog.
U programu iz Međimurske županije sudjeluju Srednja škola Prelog te osnovne škole Donja Dubrava i Orehovica
Iako škola već otprije ima na raspolaganju većinu opreme koja je potrebna za provođenje eksperimentalnog programa, dio dodatnih stvari stići će od Ministarstva.
– I sve s ciljem stvaranja još kvalitetnijih uvjeta rada za naše učenike i profesore. Vjerujem da pojedine škole imaju poteškoće s prilagodnom na nove uvjete rada, ali sam siguran da su to sve stvari koje se mogu riješiti u hodu. Ako ćemo stalno razmišljati samo o nedostacima, nikada nećemo napraviti korak naprijed. Ako se pokaže da nešto treba mijenjati ili nadopuniti, znam da ćemo i to uspješno realizirati – dodaje ravnatelj Gregur.
Srednja škola Prelog s prvim danom nove školske godine dobiva dva prva razreda koji će raditi po eksperimentalnom programu. Riječ je o jednom razredu opće gimnazije i razredu hotelsko-turističkih komercijalista. Što sve zapravo podrazumijeva eksperimentalni program „Škola za život“?
– Podrazumijeva rasterećenje nastavnika što se tiče administriranja i daje im slobodne ruke da iskažu svu svoju kreativnost u nastavnom procesu. Od njih se ne traži da se strogo drže nastavnih programa, već ih se potiče u prilagođavanju nastavnih procesa interesu učenika i uočenim reakcijama razrednog kolektiva.
Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog
Program potiče kreativnost, što će u konačnici donijeti kvalitetnije obrazovanje. Učenici će biti spremniji za nastavak školovanja i za život nakon školovanja. Zato se cijeli program i zove „Škola za život“. Tu su i neke materijalne pogodnosti. Svaki učenik će dobiti tablet na kojem će biti dio nastavnog sadržaja. Njima to ne predstavlja nikakvu novost s obzirom da je riječ o generacijama kojima su pametni uređaji sastavni dio njihova života – kaže Gregur.
Ideja da se uključe u eksperimentalni program javila se odmah nakon što je bio predstavljen javnosti, a uključivanje u projekt potvrdilo je Nastavničko vijeće.
– Željeli smo biti prvi s međimurskog područja koji će se uključiti u projekt. Javili smo se Međimurskoj županiji i s velikom srećom dočekali vijest da smo odabrani u program – otkrio je Gregur i dodao:
– Treba napomenuti da sjever Hrvatske velik dio odrednica eksperimentalnog programa provodi već duže vrijeme. Većina naših škola je vrlo dobro informatički opremljena, učenici i nastavnici imaju veliku slobodu u izražavanju kreativnosti kako kroz redovni nastavni program tako i kroz dodatne školske aktivnosti. Tako da nama sve ovo i nije neka pretjerana novost, jedino što sada svi funkcioniramo zajedničkom kapom Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Jedan od glavnih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je donesena 2014. godine, je provođenje Cjelovite kurikularne reforme, koja uključuje razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, jasno definiranje odgojno-obrazovnih ishoda koji nisu isključivo kognitivne prirode nego u skladu s određenjem temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, a uključuju i razvoj vještina, stajališta kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, inicijativnosti, poduzetnosti, estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanje i mnogobrojne druge.
Također, uključuju otvorene didaktičko-metodičke sustave koji omogućuju odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, djeci i učenicima slobodu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada te jasno određene standarde razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Iz ovih razloga odlučeno da se započne s provođenjem eksperimentalnog programa „Škola za život“ kao prvoga koraka prema ostvarenju cilja Cjelovite kurikularne reforme, a to je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja.
Cjelovitim kurikularnim i strukturnim promjenama bi se djeci i mladim osobama osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, a učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motivirane učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec obilježava 65. obljetnicu postojanja, a osim po jubileju, ovu će godinu pamtiti i po useljenju u vlastiti prostor.
Naime, Upravni odbor udruge početkom je godine donio odluku o pokretanju dobrotvorne akcije za kupnju prostora, a samo tri mjeseca kasnije Udruga je uselila u novi prostor na adresi u Gajevoj 6 u Čakovcu.
Kako kažu predsjednica Udruge gluhih i nagluhih Mirela Igrec te članica Upravnog odbora Nada Igrec, dobar dio sredstava za kupnju novog prostora Udruga je uspjela uštedjeti u zadnjih nekoliko godina, dio sredstava dobiven je beskamatnom pozajmicom od Hrvatskoga saveza gluhih i nagluhih Zagreb, dok je ostatak u iznosu od 50.000 kuna osiguran iz Proračuna Grada Čakovca.
U spomenutoj dobrotvornoj akciji građani su svojim donacijama skupili 8.000 kuna, koje su također dodane cjelokupnom iznosu za kupnju prostora.
Poštujući epidemiološke mjere, Udruga je u četvrtak organizirala kratku svečanost u dvorištu kraj novoga prostora na kojoj se okupila nekolicina članova. Novi radni prostor obišao je i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač koji je tom prilikom čestitao Udruzi – ne samo na jubileju i ostvarenju dugogodišnje želje, već i na odličnom radu Udruge koja nesebično pomaže osobama s oštećenjem sluha svih dobnih skupina.
Kovač je podsjetio i na Nagradu Grada Čakovca koju je Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije dobila 2018. godine.
Udruga trenutno broji 170 aktivnih članova, a djeluje s osnovnim ciljem prevladavanja posljedica teških komunikacijskih barijera koje se očituju u nepovoljnom socijalnom i kulturološkom položaju osoba oštećena sluha. Nudi i socijalne usluge poput preventivnih mjerenja sluha, tiskanja i izdavanja časopisa za gluhe, organizacije druženja i izleta za članove, tečajeva za znakovni jezik, prevođenja znakovnog jezika, kluba roditelja djece oštećena sluha te brojnih drugih.
Novi radni prostor Udruge gluhih i nagluhih u četvrtak je blagoslovio velečasni Leonardo Šardi, župnik u Svetoj Mariji i povjerenik Pastorala za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije.
Svi aktivni sportaši koji se nalaze u natjecateljskom sustavu bilo kojeg sporta dužni su prema Zakonu o sportu Republike Hrvatske svakih šest mjeseci obaviti liječnički pregled. Pregled najčešće uključuje mjerenje visine i težine, provjeru vida i krvnog tlaka te opći klinički pregled uz obavezno obavljanje EKG-a i spirometrije. Ovlašteni za obavljanje pregleda sportaša su specijalisti medicine rada i sporta. Utvrdi li se bilo kakvo odstupanje od normalnog stanja, osobu se šalje na dodatne specijalističke preglede.
Tako to propisuje Zakon, ali kako stvari uistinu funkcioniraju u praksi? Danas je situacija daleko uređenija nego što je to bio slučaj prije desetak godina, kada su pojedini nesretni slučajevi na sportskim borilištima, od kojih su neki, nažalost, imali i smrtnu posljedicu, pokazali sav kaos oko (ne)brige za zdravlje sportaša. Iako u Zakonu već godinama jasno stoji da liječničke preglede smije obavljati isključivo specijalist medicine rada i sporta (ranije su te ovlasti imali specijalisti sportske medicine, op. a.), nerijetko se događalo da su liječnička odobrenja ovjeravali doktori drugih specijalističkih grana medicine… S tim da ovjerene sportske iskaznice nisu nužno bile garancija da su pregledi uistinu i obavljeni.
Ipak, posljednjih godina stanje je daleko uređenije. Sami klubovi dužni su voditi brigu o redovitosti pregleda svojih članova, dok organizatori natjecanja moraju provjeriti valjanost liječničkog pregleda.
U Međimurskoj županiji registrirano je oko 16.000 sportaša, a njih oko 10.000 sudjeluje u nekom obliku sportskog natjecanja. Preslika li se primjena Zakona o sportu na Međimurje dolazimo do brojke od oko 20.000 liječničkih pregleda godišnje.
– U Međimurju smo sportskim klubovima vezano za liječničke preglede izašli u susret na način da već nekoliko godinama provodimo javni poziv putem kojeg tražimo ordinacije medicine rada i sporta u kojima će se obavljati pregledi. To se radi na način da uvjetujemo maksimalnu cijenu pregleda od 50 kuna. Sportski klubovi s ordinacijama koje zadovolje uvjete dogovaraju mjesto i vrijeme pregleda. Klubovi izravno ordinacijama plaćaju uslugu pregleda. Ukoliko to ne učine, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, kao i Zajednica sportskih udruga Čakovca, takvim klubovima obustavljaju isplatu dotacija – pojašnjava Tomica Jakopec, tajnik u objema međimurskim sportskim zajednicama.
Zdravlje nema cijenu!
Takva praksa se pokazala i više nego uspješnom pa već godinama u prekršaju nije uhvaćen niti jedan sportski klub ili sportaš individualac.
– Smatram da je svakome u interesu da se brine o vlastitom zdravlju ili zdravlju članova kluba koji predstavlja. To posebno vrijedi za mlade sportaše, djecu i mladež. Nijedna cijena pregleda ne bi smjela ili trebala biti razlog da se preskoči taj vrlo važni aspekt bavljenja sportom i sudjelovanja u natjecanjima – dodaje Jakopec.
Trošak liječničkih pregleda sportaša najčešći je razlog zbog kojeg se pokušava zaobići sustav. Jer cijene liječnički pregleda u ostalim ordinacijama medicine rada i sporta, odnosno poliklinikama koje nude ovu uslugu, dosežu i nekoliko stotina kuna. Klubovima koji broje 100, 200 ili više članova to može predstavljati prilični financijski trošak.
– Ponavljam, zdravlje nema cijenu! Znam da klubovi nisu u sjajnim financijskim situacijama, ali to ne može biti opravdanje da se ne vodi briga o zdravlju. Kako se nađu novci za sve ostale stvari, tako se mogu i moraju i za liječničke preglede. To posebno vrijedi za djecu i mlade. Roditelji su ti koji moraju prvi reagirati ako uoče da klub ne obavlja svoju dužnost ili ako to radi na nepravilan način – zaključuje Tomica Jakopec.
Vodeći se mišlju da je svatko odgovoran za vlastito zdravlje, u susjednoj Sloveniji briga o zdravlju i liječničkim pregledima stavljena je u ruke samih sportaša. Naime, u Sloveniji punoljetni sportaši sami dogovaraju i obavljaju preglede, a točnost podataka ovjeravaju potpisom, dok za maloljetne natjecatelje to rade njihovi roditelji.
Sportske zajednice: sktivnosti za poticanje zdravog stila života
Međimurski sportaši ne brinu samo o vlastitom zdravlju već svojim primjerom potiču i ostale stanovnike da se okrenu zdravim navikama. Već nekoliko godina Zajednica sportskih udruga Čakovca u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije provodi aktivnosti pod nazivom „Volonteri u parku“. Aktivnost „Volonteri u parku“ dio je projekta „Živjeti zdravo“ koji se provodi diljem Hrvatske, a u Međimurju ga organizira županijski Zavod za javno zdravstvo u suradnji s ustanovama, institucijama i udrugama s čakovečkog područja koje se žele uključiti u realizaciju projekta. Cilj aktivnosti je organizirati slobodno vrijeme za građane svih generacija u parku, poticati usvajanje zdravih stilova života, razvijati prosocijalno ponašanje, njegovati međugeneracijsku suradnju, omogućiti socijalnu integraciju djece s poteškoćama u razvoju te očuvati životnu okolinu.
Za zdravu i sportsku alternativu tijekom školskih praznika zadužen je projekt Ljetnih sportskih kampova koje čakovečka sportska zajednica provodi već 16 godina. Kampovi su namijenjeni osnovnoškolcima koji nisu uključeni u sustav sporta, a prošle godine u ponudi su bila čak 24 kampa iz 18 različitih sportova. Kampove redovito pohađa više od 400 učenika. O uspješnosti projekta govori podatak da ga posljednjih godina kopiraju i druge sredine.
Festival sporta „Čakovec živi sport“ je jedinstvena manifestacija u okviru obilježavanja Dana Grada Čakovca kada čakovečki središnji trg „zauzmu“ sportski klubovi. Oni tijekom dana odrađuju prezentacije sportova, a organizirano ga posjećuju čakovečki vrtićarci i učenici osnovnih škola s ciljem približavanja sportskih udruga i široke palete sportova najmlađima.
Gradska i županijska sportska zajednica nekoliko puta godišnje organiziraju i akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Akciji se redovito odazove veliki broj sportaša, trenera, klupskih djelatnika, ali ostalih građana koji su na bilo koji način vezani uz sport i sportske udruge.
Dvije zajednice veliku pažnju posvećuju i edukaciji trenerskog i upravljačkog kadra pa kroz razne radionice i predavanja ih upoznaju s novostima oko sportske medicine, sporta i medija, prijavama na natječaje, zakonsku regulativu i slično.
Grad Čakovec je u 2020. godini proglašen i Europskim gradom sporta, tek drugim takvim gradom u našoj zemlji. Nažalost, pandemija koronavirusa spriječila je održavanje brojnih planiranih aktivnosti, ali bolja perspektiva očekuje Međimursku županiju koja će u 2022. nositi prestižnu titulu Europska regija sporta. Međimurje će biti prva hrvatska i tek treća europska regija s tom titulom, a iz županijske sportske zajednice već pripremaju brojne događaje kojim će se obilježiti ta godina. Naglasak će biti stavljen na promociju kraja između Mure i Drave kao sportsko-turističke sredine te povećanja broja stanovnika koji se bavi sportom.