Srednja škola Prelog te osnovne škole Donja Dubrava i Orehovica sudjeluju u eksperimentalnom programu Ministarstva znanosti i obrazovanja pod nazivom „Škola za život“.

Riječ je o programu koji je sastavni dio cjelovite kurikularne reforme te se provodi u 74 škole diljem Hrvatske te uključuje 8500 učenika, gotovo 2000 učitelja i suradnika i 170 mentora.

Kvalitetniji uvjeti

I dok iz pojedinih škola upozoravaju da su nespremne dočekale početak programa, Srednja škola Prelog nema takvih problema.

– Mi smo spremni. Naša škola je već godina kvalitetno opremljena informatičkom i informacijskom opremom. Pripreme za početak ovog programa traju tijekom cijele prošle školske godine, kao i dijelom ljetnih praznika kroz razne programe koje je organiziralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U dva su nas navrata i posjetili iz Ministarstva, tako da imamo svu podršku i spremni smo za prihvat prvih razreda prema novom programu – otkrio je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog.

Iako škola već otprije ima na raspolaganju većinu opreme koja je potrebna za provođenje eksperimentalnog programa, dio dodatnih stvari stići će od Ministarstva.
– I sve s ciljem stvaranja još kvalitetnijih uvjeta rada za naše učenike i profesore. Vjerujem da pojedine škole imaju poteškoće s prilagodnom na nove uvjete rada, ali sam siguran da su to sve stvari koje se mogu riješiti u hodu. Ako ćemo stalno razmišljati samo o nedostacima, nikada nećemo napraviti korak naprijed. Ako se pokaže da nešto treba mijenjati ili nadopuniti, znam da ćemo i to uspješno realizirati – dodaje ravnatelj Gregur.

Srednja škola Prelog s prvim danom nove školske godine dobiva dva prva razreda koji će raditi po eksperimentalnom programu. Riječ je o jednom razredu opće gimnazije i razredu hotelsko-turističkih komercijalista. Što sve zapravo podrazumijeva eksperimentalni program „Škola za život“?

Ispred ostalih

– Podrazumijeva rasterećenje nastavnika što se tiče administriranja i daje im slobodne ruke da iskažu svu svoju kreativnost u nastavnom procesu. Od njih se ne traži da se strogo drže nastavnih programa, već ih se potiče u prilagođavanju nastavnih procesa interesu učenika i uočenim reakcijama razrednog kolektiva.

Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog

Program potiče kreativnost, što će u konačnici donijeti kvalitetnije obrazovanje. Učenici će biti spremniji za nastavak školovanja i za život nakon školovanja. Zato se cijeli program i zove „Škola za život“. Tu su i neke materijalne pogodnosti. Svaki učenik će dobiti tablet na kojem će biti dio nastavnog sadržaja. Njima to ne predstavlja nikakvu novost s obzirom da je riječ o generacijama kojima su pametni uređaji sastavni dio njihova života – kaže Gregur.

Ideja da se uključe u eksperimentalni program javila se odmah nakon što je bio predstavljen javnosti, a uključivanje u projekt potvrdilo je Nastavničko vijeće.

– Željeli smo biti prvi s međimurskog područja koji će se uključiti u projekt. Javili smo se Međimurskoj županiji i s velikom srećom dočekali vijest da smo odabrani u program – otkrio je Gregur i dodao:
– Treba napomenuti da sjever Hrvatske velik dio odrednica eksperimentalnog programa provodi već duže vrijeme. Većina naših škola je vrlo dobro informatički opremljena, učenici i nastavnici imaju veliku slobodu u izražavanju kreativnosti kako kroz redovni nastavni program tako i kroz dodatne školske aktivnosti. Tako da nama sve ovo i nije neka pretjerana novost, jedino što sada svi funkcioniramo zajedničkom kapom Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Reforma od koje svi imaju koristi

Jedan od glavnih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je donesena 2014. godine, je provođenje Cjelovite kurikularne reforme, koja uključuje razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, jasno definiranje odgojno-obrazovnih ishoda koji nisu isključivo kognitivne prirode nego u skladu s određenjem temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, a uključuju i razvoj vještina, stajališta kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, inicijativnosti, poduzetnosti, estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanje i mnogobrojne druge.

Također, uključuju otvorene didaktičko-metodičke sustave koji omogućuju odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, djeci i učenicima slobodu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada te jasno određene standarde razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Iz ovih razloga odlučeno da se započne s provođenjem eksperimentalnog programa „Škola za život“ kao prvoga koraka prema ostvarenju cilja Cjelovite kurikularne reforme, a to je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja.

Cjelovitim kurikularnim i strukturnim promjenama bi se djeci i mladim osobama osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, a učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motivirane učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.