“Bogovi” Dalibora Matanića u petak na Velikoj sceni HNK u Varaždinu
Dalibor Matanić je režirao u varaždinskom kazalištu predstavu prema svom tekstu pod naslovom "Bogovi". To je nastavak njegovih kazališnih istraživanja...
Čakovečki Ogranak Matice hrvatske od 1991. godine bez prekida izdaje publikaciju “Hrvatski kajkavski kolendar”.
Radi se o godišnjaku u kojem o lokalnim i kajkavskim temama pišu (najviše) autori i autorice uglavnom s područja sjeverozapadne Hrvatske. Na više od 400 stranica u izrazito pristupačnom “Kolendaru” obrađuju se različite teme.
Izdanje je nedavno predstavljeno u prostorijama Matice u Čakovcu, a slavi svoju 30. obljetnicu.
– S ponosom možemo reći da predstavljamo jednu od važnijih tiskovina u Hrvatskoj, koja se prodaje u čak 2000 primjeraka. Osim 30. obljetnice godišnjaka, jedna od dviju glavnih tema broja je i 30. godišnjica oslobođenja Međimurja – naglasio je predsjednik Ogranka, prof. Ivan Pranjić, jedan od članova uredništva. Dodao je da je “Hrvatski kajkavski kolendar” izdanje koje se može naći u skoro svakome kućanstvu na području Međimurja, dok istodobno okuplja neke od najistaknutijih povjesničara, književnika, filozofa, akademika i stručnjaka u svim sferama života.
– Ne samo da je “Kolendar” jako popularan u kajkavskim krajevima, osobito Međimurju, nego i širom Hrvatske, pa čak i u inozemstvu! Ljudi nas znaju pitati i za starije brojeve kako bi upotpunili kolekcije – postali su dijelom kajkavske tradicije. Izdanje smo raspodijelili u 14 poglavlja, a teme se protežu od onih iz područja kulture, umjetnosti, gospodarstva, prirodoslovlja, književnosti, povijesti, etnologije do beletrističkih radova na kajkavskom jeziku i na standardu – u razgovoru za Regionalni tjednik razjasnila je urednica i lektorica “Kolendara” Anita Novak, ujedno tajnica čakovečkog Ogranka Matice.
Na kraju godišnjaka, dodaje Anita, objavljen je blok s radovima učenika osnovnih i srednjih škola Međimurske županije, koji su objavljeni zato što su na Matičinu natječaju za Nagradu “Zvonimir Bartolić” osvojili nagrade ili pohvale.
– Posebno zadovoljstvo članovima i članicama uređivačkog odbora i Ogranka izaziva činjenica da se u “Kolendaru” objavljuju i radovi naših najmlađih, osobito stoga što su na kajkavskom u vrijeme kad strane riječi sve više prodiru u naš jezik. Svake godine krajem studenoga tijekom 30 godina “Kolendar” se tiska i održava se promocija. Obično se okupe svi suradnici pa se druže uz kulturno-umjetnički program u božićnom ozračju, no to sada nije bilo moguće organizirati zbog epidemiološke situacije.
O 30. obljetnici pisao je Tomo Blažeka, također tajnik Ogranka, dugogodišnji pomoćnik urednika/urednice, koji je na predstavljanju godišnjaka izrazio zadovoljstvo što mnoge obitelji na sjeveru prate izdavanje svakoga novog broja te ih čuvaju u obiteljskim knjižnicama. Na naslovnici za 2022. godinu nalazi se fotografija spomenika poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata u Čakovcu, dok su na zadnjoj stranici naslovnice svih dosad izdanih brojeva. Tako smo lijepo ilustrirali i dvije glavne teme ovoga broja – kaže urednica.
Predstavljanju novog izdanja u petak, 26. studenoga, prisustvovala je i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.
– Čakovečki Ogranak Matice hrvatske najprepoznatljiviji je upravo po ovoj publikaciji i svake nas godine ugodno iznenadi temama koje “Kolendar” obrađuje, kao i kvalitetom tekstova. Čestitam urednici, uređivačkom odboru i Ogranku na novom izdanju “Hrvatskoga kajkavskog kolendara”; uvjerena sam da ćemo dogodine ponovno promociju izdanja obavljati svečano u većem prostoru, kakav ovom izdavačkom pothvatu i dolikuje – poručila je tom prigodom Cividini.
Više od stotinu tekstova ove godine dostavila su čak 94 autora, a svoj primjerak “Hrvatskoga kajkavskog kolendara” možete naručiti i dobiti poštom ili osobno preuzeti u prostorima čakovečkog Ogranka Matice hrvatske u Parku Rudolfa Kropeka na broju 2.
U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.
Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.
Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.
Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.
– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.
Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.
Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.
Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.
U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.
Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.