SVEČANA SJEDNICA
Radilo se i gradilo – tako bi se u najkraćim crtama mogao opisati četverogodišnji mandat načelnika Općine Selnica Ervina Vičevića i njegovih suradnika.
Iako je samo preuzimanje vlasti prije četiri godine bilo obilježeno brojnim problemima, s obzirom na to da ga je dočekao prazan račun i dugovi, mudrim vođenjem poslova Općina je u kratkom roku krenula uzlaznom putanjom.
Selnica svake godine ulaže u osuvremenjivanje Poslovne zone, koja poduzetnicima pruža mnogobrojne mogućnosti za razvoj njihova poslovanja
– Krenuli smo na put oporavka, a osim uspješno odrađenih projekata najbolji dokaz da smo radili ispravno je činjenica da u posljednje tri godine sve odluke na Općinskom vijeću donosimo jednoglasno – rekao je na početku svečane sjednice Vijeća, načelnik Ervin Vičević.
Osim što su u rekordnom vremenu sanirani dugovi, realizirano je nekoliko vrijednih projekata. Tako je obnovljen Kulturni dom u Zebanec Selu, na području Općine postavljeno je 200 novih rasvjetnih tijela, a preostali dio bit će zamijenjen u najkraćem periodu, napravljena je pješačka staza prema Murskom Središću, a naselje Donji Koncovčak dobio je vodovod.
– Naša općina poznata je i po ekološkoj akciji zaštite vodozemaca, ponajviše zahvaljujući vrijednim članovima Udruge OAZA 98, koji svake godine provode akciju zaštite i spašavanja vodozemaca. Općina im maksimalno pomaže kupnjom potrebne opreme i ostalim logističkim stvarima.
Nije zanemareno ni gospodarstvo, pa se tako svake godine ulagalo u Poslovnu zonu. Selnica se također uklopila u pozitivan trend Međimurske županije kad je riječ o prijavama na projekte koji kandidiraju za europske fondove.
Županijske uprave za ceste u sanaciju prometnica na području Općine Selnica uložile su više od četiri milijuna kuna te time podigle razinu sigurnosti u prometu
– Upravo u tom segmentu vidimo veliku perspektivu za realizaciju nekih budućih projekata. Već sada se možemo pohvaliti kako su projekti Dječjeg vrtića i Vatrogasnog doma prošli na mjeri 7.4. te će uskoro krenuti i njihova realizacija. Moramo se pohvaliti kako smo ove godine umirovljenike razveselili uskrsnicom. Pomažemo sve sekcije Kulturno-umjetničkog društva, sudjelujemo u financiranju asistenata u nastavi te ostalim aktivnostima naše osnovne škole – nabraja E. Vičević.
Velike pohvale općinskih čelnika bile su upućene i na račun Međimurske županije, bez čije pomoći brojne projekte ne bi bilo moguće realizirati.
Vizionari
– Javna uprava ne treba pohvale jer je to naš posao. Ali veseli što je prepoznat naš trud u razvoju Općine Selnica. No, najveće zasluge idu samim mještanima, koji kroz rad udruga i druge javne aktivnosti doprinose životu i razvoju Selnice. Upravo se u Selnici jasno vidi filozofija kojom se vodimo, a to je da neophodnu infrastrukturu gradimo i financiramo kroz EU fondove, a novac iz proračuna usmjeravamo izravno prema građanima – rekao je međimurski župan Matija Posavec.
Selnički gost bio je i saborski zastupnik Darko Horvat.
– Međimurje je postalo veliko gradilište, a niti Selnica nije iznimka. Može se reći da smo upravo ovdje bili vizionari kada smo još prije deset godina pripremili teren za pokretanje Poslovne zone, koja pruža ogromne mogućnosti poduzetnicima te predstavlja svijetlu budućnost Selnice – naglasio je D. Horvat.
Ujedno su uručene i općinske nagrade. Ove godine plaketa je posthumno pripala Branku Kutnjaku. Nagradu Selnice za iznimne sportske rezultate dobila je mlada gimnastičarka i odlična učenica Luna Sakač, a među nagrađenima je i Vladimir Baksa.
Izvor:
Foto:
Varaždin će u četvrtak, 7. prosinca, od jutarnjih sati biti domaćin obuke komunalnih redara.
Obuka komunalnih redara, namijenjena je i drugim službenicima i/ili pročelnicima u čijem je “opisu posla” problematika komunalnog gospodarstva.
Stoga će sudionici skupa u Park Boutique hotelu raspravljati između ostalog o zakonskoj regulativi za postupanje komunalnog redarstva s naglaskom na gospodarenje otpadom, o Odluci o komunalnom redu i drugim aktima JLS važnima za postupanje komunalnog redarstva.
Programom je prije pauze za kavu Predviđena još jedna zanimljiva točka. Riječ je o profesionalnoj komunikaciji s „teškim strankama“, što god to značilo.
Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.
Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.
Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.
Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.
Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.
Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.
Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.
– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.
Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.
Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.
Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.
Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.
U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Na adresi Koprivnička ulica 12 A u Varaždinu, odmah iza zgrade benzinske Petrol, vrata je otvorio novi salon Lady Chic...
Općina Pribislavec raspisala je Javni natječaj za prijam u službu na neodređeno vrijeme u Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec za...
Rezervirajte ovaj produženi vikend, od 23. do 26. studenog za FEST dobar shopping! Black Friday ove godine u Lumini centru...
