Općini Sveti Juraj na Bregu bespovratna sredstva za izgradnju igrališta
Ministarstvo turizma i sporta dostavilo je obavijest o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 29.540,20 eura za projekt " Izgradnja...
Ekološka mreža Natura 2000 prostire se na oko 18 posto kopnene površine Europske unije i na više od osam posto morskoga teritorija. Upravo zbog svoje veličine, rasprostranjenosti i različitosti, ova najveća koordinirana mreža zaštićenih područja na svijetu predstavlja doma i utočište najvrjednijim i najugroženijim vrstama i staništima na Starome kontinentu.
Natura 2000 mreža je područja pogodnih za razmnožavanje i život ugroženih vrsta, a obuhvaća rijetka prirodna staništa koja su zaštićena sama po sebi. Prostire se kroz sve zemlje članice Europske unije, i na kopnu i na moru. Cilj mreže je osigurati dugoročni opstanak najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi, navedenih u Direktivi o pticama i Direktivi o staništima.
Područja koja će biti uključena u ovu ekološku mrežu biraju i predlažu države članice. Europska agencija za okoliš potom pomaže Europskoj komisiji u analizi prijedloga i ocjenjivanju doprinosa predloženih područja stanju očuvanosti svakog stanišnog tipa i vrste na biogeografskoj razini. Kada se utvrdi da su područja predložena u skladu s Direktivom o staništima dostatna, Komisija donosi popis područja, a države članice moraju ih što prije, a najkasnije u roku od šest godina, proglasiti posebnim područjima očuvanja.
Promatra li se samo Hrvatska, nešto manje od trećine teritorija uključeno je u mrežu Natura 2000. Naime, ova ekološka mreža obuhvaća 36,67 posto kopnenog teritorija i 16,26 posto teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda, što zajedno čini 29,34 posto ukupne površine Republike Hrvatske. Ovom površinom obuhvaćena su 743 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajna za ptice.
Prihvaćanjem Direktive o pticama i Direktive o staništima, zemlje članice Europske unije obvezale su se da će poduzeti sve potrebne korake za sprečavanje pogoršanja stanja područja mreže Natura 2000. U tom smislu od država se traži donošenje potrebnih zakonskih ili ugovornih mjera kojima će se jamčiti izbjegavanje pogoršanja stanja u prirodnim staništima, kao i značajno uznemiravanje vrsta za koje je područje određeno. Mjere koje se očekuju od država članica EU nisu ograničene samo na namjerna djelovanja, nego bi se trebale odnositi i na sve situacije koje bi se mogle slučajno dogoditi, poput požara ili poplava, ako se takve situacije mogu predvidjeti i ako su poduzete mjere opreza u cilju smanjenja rizika za to područje. Nepredvidive prirodne poremećaje koji čine dio dinamike ekosustava ne bi trebalo smatrati pogoršanjem.
Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“
U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.
Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…
Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.
Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.