Povežite se s nama

U fokusu

EU fondove treba koristiti još više

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Na završetku godine koja je po mnogim analizama bila najuspješnija u povlačenju EU sredstava te novinama i izazovima koje razvojne agencije, ali i potencijalne prijavitelje očekuju u nadolazećem periodu, razgovarali smo s direktorom Agencije za razvoj Varaždinske županije Krunoslavom Lukačićem.

Kako biste opisali trenutnu situaciju u povlačenju EU sredstava s osvrtom na godinu na izmaku?
Možemo reći da smo unatoč svim problemima i preprekama s kojima smo se susretali u proteklom periodu, od čega najviše s neraspisivanjem najavljenih natječaja, zadovoljni s rezultatima, ali i promjenama koje su se počele događati u sustavu EU fondova u Hrvatskoj, s ciljem pojednostavljenja procedura koje će omogućiti snažnije korištenje EU sredstava.

Što nas čeka?

Koje nas sve novosti očekuju i kako će se to odraziti na agencije?
Prije svega, cilj je korisnicima olakšati postupke, a jednim dijelom se to odnosi i na razvojne agencije, koje bi trebale postati u potpunosti produžena ruka Ministarstva, što dosad nije zaživjelo. Tako nas očekuje i donošenje izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju, kao i izmjene postupka akreditacije nas regionalnih koordinatora. I dalje jačamo kapacitete zaposlenika javnopravnih tijela s područja Varaždinske županije, posebno naših JLS-a, za pripremu i provedbu projekata, kroz edukaciju i informiranje, a upravo je i to cilj projekta koji nam je odobren od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u vrijednosti od 1.400.000 kuna.
Isto tako, i naši se djelatnici kontinuirano usavršavaju kako bi ta znanja mogli prenositi na ostale dionike.

Nažalost, opet je odgođena objava natječaja za ulaganja u vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i slično

S obzirom na to da se zatvaraju određeni programi, a u novim programima mijenjaju se prioriteti natječaja, što povlači za sobom i druge probleme, kao što su opravdanost, uspješnost projekata, ali i uključivanje većeg broja stručnih korisnika (od kojih su većina institucija proračunski korisnici Županije, što povlači za sobom i financijske kapacitete), suočavamo se s brojnim problemima i izazovima, no ako se posloži sustav na nacionalnoj razini, mogla bi se poboljšati uspješnost u povlačenju EU sredstava na svim razinama.

Na kojim projektima od strateške važnosti za Varaždinsku županiju radi AZRA?
Provodi se nekoliko projekata u različitim područjima u koje je uključena AZRA kroz pripremu ili savjetodavnu ulogu, kao što su projekti u zdravstvu, od poboljšanja palijativne skrbi u Novome Marofu, jedan od važnijih projekata u zdravstvu, vrijednosti oko 50 milijuna kuna.
Zatim pripremamo projekt kroz koji će se financirati opremanje Doma zdravlja Varaždinske županije te koncesionara, kao i manji infrastrukturni zahvati na Domu zdravlja, do vrijednosti od gotovo 12 milijuna kuna.

I dalje je velika važnost dana projektima u obrazovanju, pa je nedavno prijavljen projekt usmjeren na darovitu djecu u sklopu natječaja Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini, kroz koji će se poboljšati razvoj potencijala darovitih učenika kroz omogućavanje (rane) identifikacije darovitih u obrazovnim ustanovama Varaždinske županije. U pripremi su i projekti za škole s područja Varaždinske županije u sklopu natječaja Energetska obnova zgrada koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja.

Isto tako, u suradnji s Varaždinskom županijom vodimo projekt “Osiguranje prehrane djece u osnovnim školama u 9 hrvatskih županija za školsku godinu 2016./2017.”, ukupne vrijednosti 1.385.628 kuna, za 1.450 djece iz 33 osnovne škole kojima je Županija osnivač.

Također, u suradnji s Varaždinskom županijom provodimo projekt “Uz tebe sam”, treći po redu projekt osiguravanja pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika Varaždinske županije ukupne vrijednosti 1.996.064,2 kune, kroz koji je osigurano ukupno 45 pomoćnika u nastavi za 46-ero djece iz osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije. Tu su i projekti koje vodimo za druge institucije s područja Varaždinske županije, poduzetnike i jedinice lokalne samouprave iz različitih programa. Možemo izdvojiti dva projekta veće vrijednosti, od kojih je jedan, projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske, koji provodimo zajedno s Varaždinskom županijom, vrijednosti 5.199.537,5 kuna, sufinanciran iz OP Promet 2007. – 2013. Također, provodimo projekt za tvrtku Kircek d.o.o., kroz koji će se proširenjem i diversifikacijom proizvodnih kapaciteta stvoriti osnovni preduvjeti za daljnji razvoj i optimizaciju proizvodnog procesa u poduzeću, vrijednosti više od 10 milijuna kuna, odobren u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”

Dobre vijesti

Kakva je trenutno situacija s mjerama ruralnog razvoja i ponovnim odgađanjem natječaja za jedinice lokalne samouprave (JLS)?
Upravo je zatvoren natječaj u sklopu mjere 7 – provedba tipa operacije 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, a u sklopu kojeg je AZRA prijavila nekoliko projekata za JLS-ove s područja Varaždinske županije i izvan nje koji su aplicirali projekte izgradnje i/ili rekonstrukcije nerazvrstanih cesta na svom području. Nažalost, da, opet je odgođena objava natječaja za tip operacije 7.4.1. Ulaganja u vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i sl., koji je trebao biti raspisan već nekoliko puta i kojeg najviše očekuju sve općine i gradovi. Plan raspisivanja natječaja za 2017. godinu bit će objavljen do kraja prosinca te se opet iznova nadamo što skorijem raspisivanju jednog od najvažnijih natječaja za JLS-e.

Ovaj mjesec očekujete isplate?
Treba spomenuti i da se prve isplate za izrađene strategije razvoja koje smo prijavljivali u sklopu Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela čekuju u prosincu ove godine.
Riječ je o ukupno osam strategija za općine s područja Varaždinske županije, vrijednosti veće od pola milijuna kuna, koje su završene ili pred usvajanjem te su podneseni zahtjevi za isplate te za sedam JLS-a izvan Varaždinske županije, vrijednosti pola milijuna kuna. Također, aktualna je objava natječaja za mlade poljoprivrednike za tip operacije 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima, koji je otvoren od 21. prosinca, a moguće je ostvariti potporu od 50.000 eura bespovratno.

Ima li još dobrih vijesti?
Jedna od dobrih vijesti je da je u sklopu mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu na području Varaždinske županije završeno ulaganje u modernizaciju jedne tvornice za preradu povrća, vrijednosti 12,4 milijuna kuna, za što je ostvaren povrat od 50 posto iz EU, a čiju pripremu i provedbu je odradila AZRA.
U tom ćemo smjeru nastaviti i u nadolazećoj godini, s tim da se nadamo da se planirani rokovi za raspisivanje natječaja neće opet iznova pomicati, što povlači niz povezanih negativnih posljedica, s čime smo nedavno upoznali i predsjednicu RH za njezina posjeta Varaždinskoj županiji.

Plan raspisivanja natječaja za 2017. trebao bi biti objavljen do kraja ove godine

Uspješno su završeni i isplaćeni svi IPARD projekti koje je provodila AZRA. Za sve projekte koje smo provodili iz IPARD-a korisnicima je već isplaćeno 35 milijuna kuna. AZRA je provodila projekte za općine Cestica, Maruševec, Klenovnik i Grad Lepoglavu koji su vrijedni više od 7,5 milijuna kuna. Provodili smo projekte i za druge korisnike, većinom OPG-ove, od kojih su svi već završili ulaganja te su im do sada već i isplaćena sredstva.  Posljednji među njima je i Obiteljski poljoprivredni obrt Ivica Baneković iz Čanjeva, Općina Visoko, uređenje kurije ukupne vrijednosti 1.047.209,59 kuna, dobio 50 % potpore iz IPARD programa. AZRA uvijek prioritet u pružanju podrške daje korisnicima s područja Varaždinske županije, no ne možemo utjecati na odabir agencija ili konzultanata od strane svake pojedine općine ili grada, ili njihov interes i mogućnosti za prijavljivanje projekata, stoga provodimo projekte i za korisnike s područja cijele Hrvatske. Upravo su isplaćena sredstva za posljednje projekte koje smo provodili „ulaganje u sustav kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda“ u sklopu mjere 301, za Grad Vrgorac vrijednosti 2 milijuna kn, općine Motovun 7 milijuna kn i Primorski Dolac 3,5 milijuna kn te OPG Stipan Matoš za ulaganje u izgradnju kušaonice vina u Podgorju Bistričkom vrijednosti 839.840,29 kuna.

Za mlade poljoprivrednike otvoren je natječaj na kojemu mogu ostvariti do 50.000 eura bespovratno.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Čačić ostao dužan državi za kredit HBOR-a 78,425 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Propali poduzetnik Radimir Čačić unazad tri desetljeća skuplja dugovanja prema državi, HBOR-u, poslovnim partnerima i radnicima, kasnije vjerovnicima.

Nakon što je upropastio brojne kooperante, radnike i njihove obitelji zbog svoje gramzivosti, bahatosti, ali i poslovne nesposobnosti, još uvijek je na političkoj sceni, a sad ponovno želi biti župan.

Bez imalo kočnica, taj 72-godišnjak, umjesto da ode u mirovinu, javno ucjenjuje Vladu zbog jedne ruke u Saboru – ruke Natalije Martinčević.

S druge strane, taj isti Čačić nije čak podmirio ni kredit prema HBOR-u, razvojnoj banci koja je u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Nakupljao dugove

Prema podacima koje imamo, Čačićev Coning je s 31. 12. 2018. godine ostao dužan 78,425 milijuna kuna HBOR-u. Čačićeve tvrtke završile su u stečaju, imovina na rasprodaji, a dugovanja prema državi su ostala.

Coning d.d. u stečaju prvi je kredit uzeo 2006. godine za rekonstrukciju Hotela Pagus u gradu Pagu, i to u iznosu od 31,4 milijuna kuna. Za taj je kredit stavio založno pravo na Hotel Pagus, naselje Zelena Punta na Kukljici, zemljište u Stinici, kao i na dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu.

Tri godine poslije uzima novih 35 milijuna kuna, ovog puta za rekonstrukciju i dogradnju Hotela Coning u Trakošćanu. Za taj kredit stavlja založno pravo također na zemljište i kompleks Zelena Punta, na dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu, zemljište u Stinici i na Hotel Trakošćan.

Godinu dana potom zadužuje se za novih 8,8 milijuna kuna, a radi se o trajnim obrtnim sredstvima. Za taj kredit založio je Hotel Trakošćan, koji je ovih dana prodan za 29 milijuna kuna, odnosno za manje novca nego što iznosi samo dugovanje za spomenuti kredit.

Dio kredita za Pagus je vraćen, pa je s 31. 12. 2018. ostalo dugovanje od 24,7 milijuna kuna, dok su iznosi ostalih dvaju dugovanja uvećani za kamate. Tako je za Trakošćan Čačićev Coning ostao dužan 41,7 milijuna kuna kredita, a za obrtna sredstva 12 milijuna kuna. I tako dolazimo do ukupne cifre od 78,425 milijuna kuna.

Čačić spomenut u međunarodnoj aferi pranja novca

Šefovi država, političari, slavne osobe i kriminalci upetljani su u ogroman skandal u kojem je procurio golem broj dokumenata koji prokazuju i dokazuju kako su se tijekom gotovo 40 godina zlorabile offshore tvrtke u cilju pranja i skrivanja novca. Radi se od međunarodnoj aferi „Panama Papers“, a prema povjerljivim izvorima, Hrvatska banka za obnovu i razvitak sumnjala je te provodila internu istragu o umiješanosti Čačića u tu aferu.

Fiktivna poduzeća

U ožujku 2013. godine završen je proces kojim su društva Coning Turizam d.d. i Congama d.d., Coning Ecogradnja d.d., Coning Inženjering d.d. i Velebit d.d. pripojena društvu Coning d.d., koje je preuzelo njihove obveze kredita. Većinski vlasnik društva Coning d.d. je pak društvo Coning Alfa d.o.o. u stečaju, dok je krajnji vlasnik društva Coning Alfa d.o.o. do otvaranja stečaja bio Stylianos Stylianou, putem društva Rossonero Holding LTD iz Cipra. Ime Stylianosa Stylianoua procurilo je u javnost u aferi „Panama Papers“, a sve je upućivalo na to da se radi o osobi koja pruža usluge osnivanja i upravljanja fiktivnim poduzećima u svrhu prikrivanja stvarnog vlasnika. Dalo bi se naslutiti da je Rossonero Holding LTD fiktivno društvo osnovano s ciljem da se na njega prebacuju vlasnički udjeli a da vlasnici pritom ostanu nepoznati. Također, može se izraziti sumnja da postoji povezanost stvarnih vlasnika društva Zelena Punta Resort i društva Rossonero Holding LTD.

Od protuzakonitog preuzimanja do potpunog uništenja Coninga

O svim poslovnim neuspjesima Radimira Čačića, kao i dugovanjima i uništavanju tvrtki, radnika i kooperanata, moglo bi se napisati nekoliko knjiga. Donosimo tek skraćenu kronologiju njegovih poslovnih neuspjeha.

Povijest poduzetničkih poteza Radimira Čačića seže još iz osamdesetih. Izvješće Državnog ureda za reviziju iz 2003. godine ocijenilo je da pretvorba Coninga nije provedena u potpunosti u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća. Vrijednost tvrtke krivo je procijenjena i u privatizacijsku masu nije ušla pozajmica od 15 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, koliko je tvrtka prije privatizacije posudila slovenskom Elanu.

Uspio prevariti i Izraelce

Čačićeva je tvrtka početkom devedesetih u Izraelu trebala izgraditi gotovo 1300 stanova. No suradnja se godinu dana poslije naprasno prekida te dugovi ostaju, i to 8,5 milijuna dolara izraelskim partnerima i 176,5 milijuna kuna tvrtki Zagorje, izvođaču radova.

Još 1992., kada su dugovi nastali, Čačić je osnovao četiri tvrtke kćeri Coning Holdinga – Coning Inženjering, Coning Turizam, Coning Ekologiju i Coning Informatiku. Sam Coning Holding preimenovao je u Ingprojekt kako bi onemogućio naplatu dugovanja jer je imovina prebačena na nove tvrtke.

Još je jedna zanimljivost koja govori u prilog tomu da je Čačić svoje političke pozicije koristio za osobne interese.

Čačić ministar dao posao Čačiću poduzetniku

Čačić i njegova supruga Marija bili su, naime, suvlasnici i Aurum osiguranja, koje je u vrijeme izgradnje autoceste Zagreb – Split dobilo poslove osiguranja radova i imovine. Tada je resorni ministar bio upravo Radimir Čačić.

Upropastio sve tvrtke

Čačiću sve to nije pomoglo da mu opstane barem jedna tvrtka. Nekad veliko Coningovo carstvo je propalo, tvrtke su završile u stečaju, imovina je rasprodana na javnim dražbama.

Okosnica nekadašnjega Čačićeva građevinsko-turističkoga poslovnog carstva, tvrtka Coning d.d., završila je u blokadi i predstečajnom postupku, a prema podacima FINA-e dugovala je 191 milijun kuna. U redu za naplatu stajalo je čak 695 tvrtki kojima je dugovala.

Kamo je nestao pročistač vrijedan 1,7 milijuna koji su Čačiću platili Varaždinci?

Jedna od brojnih Čačićevih afera je i ona vezana za Varkom, o kojoj se pisalo devedesetih godina. Prilikom privatizacije Varkoma 1995. godine, za što je elaborat radio Coning, pokrenulo se pitanje pročistača koji je nestao iz Ljevaonice. Varkom je, naime, od Coninga naručio pročistač i platio ga 1,7 milijuna tadašnjih maraka. Prema službenim dopisima koji su kružili varaždinskim Gradskim vijećem, kao i dopisima iz Varkoma, pročistač je izrađen, stajao je u Ljevaonici, a zatim nestao.

Tako su Varaždinci ostali bez 1,7 milijuna maraka i pročistača, a Čačićev Coning novac nikad nije vratio.

Čačićeva pohlepa: Vašim novcem kupio dvorac i uređuje vinske podrume

Upravo je Čačić, zajedno s Čehokom, a kasnije sa svojim poslušnicima Habušem, Natalijom Martinčević i ostalim pijunima, odgovoran što sada na ulazu u Varaždin umjesto tvornica i radnih mjesta imamo bale. Bez imalo moralne i političke odgovornosti, otpad više od 15 godina stoji na vodozaštitnom području, što je prouzročilo i štetu od 700 milijuna kuna.

Sa svojim propalim Coningom upravo je on zacrtao tu sramotu, da bi kasnije bio glavni kreator prijava i izmišljene afere, što je dovelo do sudskog procesa čijim epilogom sad nije zadovoljan.

Varaždinci zbog Čačićeve pohlepe i neutažive gladi za novcem sad plaćaju preskupe vrtiće i režije, oduzima im se od ionako premalih plaća i mirovina.

Zadnji mandat župana Čačić je okrunio kupnjom dvorca i uređivanjem vinskih podruma, a sve je to plaćeno novcem građana Varaždina i cijele Varaždinske županije.

Čačićeva tvrtka ostala dužna 45 milijuna kuna za neizgrađenu školu

Tek jedna crtica iz Čačićevih propalih projekata, u kojima je pokupio novac a posao nije odradio, je i primjer škole u Zadru. Radimir Čačić i Coning ostali su, naime, dužni čak 45 milijuna kuna za neizgrađenu školu u Zadru. Trgovački sud u Varaždinu je još 2011. donio presudu po kojoj tvrtka Ingprojekt, nastala iz Coning Holdinga, mora platiti 45 milijuna kuna.

Tehnička škola u Zadru plaćena je dva puta, i to javnim novcem. Prvi put plaćena je početkom 90-ih, a zatim je gradnju odgodio rat. No, tvrtka Coning Holding, koja je novac dobila, radove nije obavila do kraja.

Nastavite čitati

U fokusu

VIDEO Patafta: Ukidamo prirez! Prioritet su veće plaće radnicima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kandidat za gradonačelnika i gospodarstvenik Davor Patafta kaže da će među prvim potezima biti ukidanje prireza. 

– Prirez je potpuno nepotreban. To je zapravo porez na vaš rad – pojasnio je Patafta. Ukidanjem prireza Varaždin će biti konkurentniji i privlačniji investitorima, a rasti će i prosjek plaća radnicima. 

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!