Varaždinska GK grupa u poslu sanacije opasnog otpada vrijednom 50 milijuna eura
Od prošlog mjeseca u tijeku su pripremni radovi prve etape sanacije opasnog otpada iz jame Sovjak u Viškovu koja uključuje...
ZAŠTO NISU GLASALI “ZA”
Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća ponovio se scenarij iz prosinca prošle godine.
Varaždinski gradonačelnilk nije dobio potrebnih 13 glasova vijećnika od ukupno 25 za svoj novi prijedlog proračuna, a ovo su razlozi zašto vijećnici HSLS-a, HDZ-a, Hrast-a, Reformista i nezavisni vijećnici nisu podržali najvažniji financijski dokument za ovu godinu.
>>Pao novi prijedlog proračuna: Habušu opet nedostajao jedan vijećnički glas
Natalija Martinčević (Reformisti)
Ugled Varaždina neće biti narušen zato što će doći povjerenik. Ugled Varaždina je narušen zato jer pet godina nismo riješili 130.000 tona smeća, ugled je narušen jer smo danas zadnji smo po realizaciji EU projekata, a ne zato jer ćemo dobiti povjerenika. Pet godina se imalo vremena riješiti projekte. Ovo ni nisu pravi projekti, ovo su projektići, rotor sim, rotor tam. Što se tiče vrtića, recite kolIko puta su propali natječaji, nije to projekt od jučer! U dokumentima koje ste nam dostavili lijepo piše da rok za dostavu bio u studenom prošle godine. Što niste prijavili onda taj projekt? Zašto ste čekali da padne proračun? Jer vam je to izlika da se proračun podrži. Potpuno je jasno da mi ovdje trebamo izglasati proračun da bi omogućili HNS-u i SDP-u da si odrade kampanju do 21. svibnja. Ne može.
Željko Bunić (HSLS)
Rekao sam da je jedan od načina da se ispoštuju obećanja koja su dana prema kulturnjacima, sportašima, građanima i socijali da se unajme varaždinske fotokopirnice, pa da naštampaju novac. Ja sam pronašao novac, 800.000 eura, evo ga ovdje. Taj novac doduše nije pravi, to su naštampane salvete, ali je isto tako legitiman kao i obećanja koja je gradonačelnik dao građanima. Želio sam pokazati da gradska uprava u zadnje tri godine stalno obećava nešto što je neostvarivo i nemoguće, a nakon što rebalansi i proračuni nisu prihvaćeni, krivnja se svaljuje na vijećnike koji imaju zube ko’ vampiri, koji su socijalno neosjetljivi, koji su politikanti… Na Odboru za financije, koji nije prihvatio proračun, dao sam gradonačelniku uvjete pod kojim bih ga prihvatio proračun: prvo je da se prihodovna i rashodovna strana proračuna za 2017. dovede na razinu od 225 milijuna. Drugo, predložio sam da gradonačelnik da pismenu ostavku s obzriom da se radi o političkoj odgovornosti, a kao protutežu njegovoj dobroj volji bio sam spreman dati svoju ostavku. Habuš i njegova ekipa su to ismijali. Ne tražim ništa. Ne tražim da mi se asfaltira cesta, da mi se zaposli član obitelji, niti mjesto u Nadzornomo odboru. Tražim samo uvažavanje realnosti. Reakcija gradonačelnika najbolje govori kome je stalo do proračuna.
Zlatan Avar (nezavisni)
Drago mi je da je gradonačelnik rekao da je imao pritisak javnosti, posebno da je imao pritisak Zajednice sportskih udruga grada Varaždina. Možda ćemo imati još više problema jer kad netko donese odluku o odabiru, a tek tada dobije ponude, onda za mene to nije zakonito, ni ispravno. Radi se o afera Euro Consulting. To nisu samo indicije, to su stvarni materijalni dokazi i ne čudi me što onda netko iz Zajednice vrši pritisak na vijećnike i gradonačelnika. Proračun je čisto izvlačenje novca koje se pravdalo socijalno ugroženima i školama. Politička odgovornost? Mi tu možemo reći što nas volja, možemo reći istinu, a kad to velimo, nismo zadovoljni. Mi jednostavno ne upravljamo proračunom, koji je kao sito koje curi na sve strane. Istina je da lobiji i partikularni interesi gledaju kako navaliti na proračun i što više novaca isisati. Za takav proračun da glasam? Nema šanse! SDP ima formalne razloge zašto prihvatiti proračun, kao što je rekla Ljubica Križan, ali SDP je četiri godine slijep. Što ste radili ovih četiri godine? Podržavali! Ovo nije proračun Habuša, jer on se neće kandidirati. To je proračun neke buduće ekipe, Štromara i Kišića, koje pozivam jer oni su ipak župan i dožupan i imaju iskustva u vođenju Županije da malo pogledaju kako se provode javne nabave, neka pogledaju kako se izvlače novci iz proračuna.
Ladislav Iličić (Hrast)
Mi smo još u siječnju rekli da se ništa strašno neće dogoditi ako se proračun ne usvoji. Rekli smo da će se privremenim financiranjem i dalje financirati sve ono što i prije te nema razloga da Barokne večeri ne dobiju novac, kao i sportske udruge, a problemi su samo tehničke prirode. Činjenica je da su zakonodavci koji su donosili zakon o povjereniku imali na umu dobrobit gradova kod kojih ne prođe proračun, a sada se povjerenik prikazuje kao đavao koji će doći u Varaždin i koji nas mrzi. Zakonodavac je odredio kako funkcionira grad u kojem ne postoji većina. Izgleda da gradonačelnik već godinu i pol nema većinu u Gradskom vijeću i to je ozbiljna stvar. Ne treba nas sad plašiti da vrtići neće biti energetski obnovljeni, škole dograđene. Tko je kriv za to? Jesmo li mi krivi za to ili gradonačelnik koji je tako vodio Grad da nema podršku u Gradskom vijeću? Ako je nešto hitno, to su onda bale u Brezju, a ne dogradnja VI. OŠ. Mi imamo različiti pristup politici, ja mislim da se više treba ulagati u ljude, a ne cigle. Mi nećemo podržati ovaj prijedlog proračuna i smatramo da se ništa neće promijeniti, ni dogoditi.
Otilija Cvetko (HDZ)
Ne želim više ponavaljati stav HDZ-a o našem neprihvaćanju proračuna, on je poznat. Nakon svega što se radilo, od uhljeba nadalje, od Nadzornih odbora, Upravnih vijeća da bi se kupili glasovi, vjerujte ne znam što bih mislila, ali stav HDZ-a je jasan: mi nećemo prihvatiti proračun.
Izvor:
Foto: Arhiva RT
Nakon što je Grad Zagreb najavio da će podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj bi od 1. siječnja sve bolnice išle na upravljanje državi, to će učiniti i Međimurska županija.
Na dnevnom redu županijske Skupštine, koja bi se trebala održati u četvrtak 5. listopada, nalazi se i prijedlog Odluke o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom Republike Hrvatske.
– Iako pravo vlasništva nad općim bolnicama ostaje jedinicama područne (regionalne) samouprave, ono je ograničeno jer upravljačka prava preuzima Republika Hrvatska, i to bez ikakve naknade, a i bez da su uvažene stvarne potrebe građana ili uzeti u obzir podneseni amandmani i inicijative u proceduri donošenja takvog Zakona i isti kritički razmotreni. Županijsku bolnicu Čakovec vlastitim su doprinosom izgradili stanovnici Međimurske županije, u njezinu je dogradnju i opremanje osnivač Međimurska županija ulagala velika sredstva kako bi njeni stanovnici imali najbolju zdravstvenu zaštitu, djelujući pritom ekonomično, i štedljivo raspolažući sredstvima, dok joj se sada oduzimaju osnivačka prava bez da se uopće otvorilo pitanje eventualne naknade za to, koja je Ustavom Republike Hrvatske propisana u slučaju ograničena prava vlasništva – stoji među ostalim u obrazloženju ove Odluke koju je pred vijećnike stavio župan Matija Posavec.
S prvim danom 2024. godine sve jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb prestaju biti osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica. Dio je to velike zdravstvene reforme kojom će sve bolnice postati državne, a Vlada RH i Ministarstvo zdravstva imenovat će većinu članova upravnog vijeća.
U trenutku kada je definitivno potvrđen prijenos vlasničkih i upravljačkih prava na državu, u Međimurju je pokrenuta javna inicijativa za očuvanje statusa jedine bolnice u najsjevernijoj hrvatskoj županiji, Županijskoj bolnici Čakovec. Glavnina političkih struktura i javnost spremno su ustali u obranu Županijske bolnice za koju jasno i nedvosmisleno poručuju da mora ostati pod lokalnom, odnosno županijskom upravom. Brzo su se Međimurci angažirali koristeći sve dostupne kanale za promociju “ZA” ostanka ŽB Čakovec pod županijskom upravom i “PROTIV” prebacivanja kontrole na državnu razinu. Vođeni idejom da nešto što je izglasano u Hrvatskom saboru ne znači da nije podložno promjenama, Međimurci su se okupili i u Facebook grupi pod nazivom “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!” koja je u kratkom roku dosegla 4700 članova.
I dok su se očekivali razgovori između predstavnika regionalne i državne vlasti oko pronalaske boljeg i pravednijeg rješenja, do njih ipak nije došlo.
– Ne, nije bilo nikakvih razgovora s Vladom RH kao ni s resornim ministrom, ali očekujem sada i taj korak – ističe Ivica Baksa, član Skupštine Međimurske županije i njezin podpredsjednik te ujedno i administrator grupe “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!”.
– Apeliram na hrvatsku Vladu i nadam se da će ipak proraditi razum kod konačne odluke te da će se ovaj put građani staviti na prvo mjesto. Odluka ipak još mora proći kroz ustavni proces putem kojeg ćemo i mi tražiti da se donese mišljenje o zadržavanju sadašnjeg statusa. No, ono što mene posebno zabrinjava bez obzira što se sada opet pojavio fokus na ovom problemu oko preuzimanja bolnica, što cijela tako ozbiljna stvar prolazi konstantno ispod radara. Ovo nikako nije dobar model tim više što smo imali sličan primjer u ne tako dalekoj prošlosti i koji nije dobro završio – dodaje Ivica Baksa.
Iz Vlade RH i Ministarstva zdravstva nastavljaju tvrditi da će se provedbom ove odluke povećati operativne funkcionalnosti i uspješnost bolnica te postići njihova financijska stabilnost. Da je to argument koji ne drži u potpunosti vodu, mišljenja je Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu.
– Jedan od ciljeva ove reforme smanjenje je dugova. Kada se uzme u obzir da je trenutno sedam državnih bolnica, ali su one najveće, dug je relativno sličan. Tako da se očito treba poraditi sustavno na ovoj problematici, jer nije situacija da su državne bolnice bez dugova pa da će se preuzimanjem modela poslovanja sve posložiti kako treba biti – kaže Jurković.
– Empirijski je dokazano da se uvijek donose bolje odluke i nađu kvalitetnija rješenja u decentraliziranom sustavu odlučivanja nego u onom centraliziranom. Problemi sekundarne zdravstvene zaštite nisu jednoobrazni na području cijele Republike Hrvatske i ne mogu se rješavati generalnim pristupom. Uporno ponavljam da svaka jedinica lokalne samouprave najbolje zna gdje su i kakvi problemi te ih je shodno tome puno lakše i fleksibilnije riješiti ih ukoliko se pojave unutar same bolnice. Upravo to što se događa s bolnicama koje su pod državnom upravom, zadesit će i sve ostale pa tako i našu čakovečku Bolnicu. A to je ono što želimo spriječiti stoga dajemo veliku podršku županu Matiji Posavcu koji je detektirao taj problem i daje sa svojim timom sve od sebe da do konačnog preuzimanja ne dođe – poručuje Baksa.
Vladina odluka još mora proći ocjenu ustavnosti, a neki poput Grada Zagreba već su najavili pokretanje ustavne tužbe, sad je to učinila i Međimurska županija. Kao jedan od glavnih argumenata koji im idu u prilog je odluka Ustavnog suda iz 2012. godine prema kojoj jedinice lokalne i područne samouprave, upravo zbog toga što su najbliže građanima na svom području, imaju pravo u suodlučivanju kada je riječ o osnivanju, spajanju ili ukidanju zdravstvenih ustanova na svom području.
– A upravo ovo je jedna takva odredba, odnosno odluka s kojom se mi ne slažemo i drago mi je da su sad i druge bolnice počele dizati glas. Naravno da ćemo uz druge bolnice i mi tražiti provjeru ustavnosti i vjerujte dati sve od sebe da naša Bolnica ostane naša kao što je i do sada bila te da se upravljačka prava neće promijeniti – zaključio je Ivica Baksa.
Osnivač ŽB Čakovec je Međimurska županija. Bolnicu su gradili žitelji Međimurja samodoprinosom i na starom je ulazu u bolnicu na mramornoj ploči pokraj vrata pisalo “Zahvaljujemo građanima Međimurja, koji su svojim samodoprinosom izgradili ovu bolnicu”. Gradnja je započela 1970. godine. Investicija građevinskog dijela iznosila je oko 50 milijuna dinara plus 11,2 milijuna dinara za opremu. Kad je izgrađena, imala je 478 kreveta ili 4,2 postelje na 1000 stanovnika. Bolnicu su s 5,5 milijuna dinara financirali mještani čakovečkih općina, Skupština, pandan današnjoj Županiji dala je tri milijuna, koliko i Republički fond za nerazvijene, a 2,2 milijuna stiglo iz Medicinskog centra Čakovec. Doprinosima se iz osobnih dohodaka skupilo 18,6 milijuna dinara, kreditima 10,5 milijuna, a i dobavljači opreme su kreditirali izgradnju s 11,5 milijuna dinara. Građevinski kombinat Međimurje, tada najveće lokalno poduzeće sa 7000 zaposlenih, kreditiralo je izgradnju s 8,5 milijuna dinara.
– Vlada se maćehinski odnosi prema sjeveru Hrvatske što samo potvrđuju odlukom o preuzimanju upravljačkih prava i činjenicom da će se našom Bolnicom upravljati iz Zagreba. Dođe li zaista do toga, bit će to povijesni presedan jedne Vlade – zaključuje Ivica Baksa.
U Čakovcu je u srijedu, 20. rujna 2023. godine, održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), te je Skupštini Međimurske županije upućena inicijativa kojom se od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da se izvan snage stave članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezanoj za preuzimanje osnivačkih prava države nad općim i županijskim bolnicama.
Međimurski župan i predsjednik NPS-a Matija Posavec istaknuo je kako je ideja osnivanja platforme promocija vrijednosti, rezultata i doprinosa sjevera Hrvatske, te kako bi imali pažnju centralne vlasti kakvu posljednjih 30 godina uživaju neki drugi dijelovi zemlje.
Članovi predsjedništva Nezavisne platforme sjever su gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.
Okupljanju u Čakovcu nazočili su i brojni načelnici i predstavnici općinskih i gradskih vijeća iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko zagorske županije, među njima i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.
Svi oni jednoglasno su podržali inicijativu Nezavisne platforme Sjever o upućivanju na prvu iduću sjednicu Skupštine Međimurske županije prijedloga o traženju ocjene ustavnosti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi relevantne institucije ove države dale svoj sud zbog namjere preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, a da druga strana nema pravo odlučivanja o tome.
Nećemo dozvoliti da se bolnica oduzme ljudima koji su je gradili, a to su naši sugrađani, Varaždinke i Varaždinci, poručila je na današnjoj konferenciji za medije Barbara Antolić Vupora, saborska zastupnica i predsjednica županijskog SDP-a.
– Ovo nije prva otimačina, počelo je s kulturnim objektima, a sada žele uzeti i bolnicu – rekla je Barbara Antolić Vupora.
Pritom je naglasila da bolnica nije jedini objekt koji su vlastitim sredstvima izgradili Varaždinci.
Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:
Primjerice, varaždinski HNK je za razliku od zagrebačkog, čija gradnja je bila iz državnog proračuna, financiran donacijama Varaždinaca i iz gradskog proračuna. Isto tako je cijela vojarna u Optujskoj građena iz gradskog proračuna. Grad Varaždin je dignuo kredit u banci u Grazu i sve sagradio, a onda iznajmljivao vojsci. Kredit je otplaćen 20.-tih godina 20. stoljeća.
– Država Hrvatska nam to nikad nije vratila. Isto tako je i s Muzejom koji je nastao kupnjom utvrde Stari grad iz gradskog proračuna, a obnova u razdoblju 1986.-1989. se odvijala zahvaljujući samodoprinosu Varaždinaca. Isto je bilo i sa bolnicom, kompleks koji je dijelom izgrađen zahvaljujući samodoprinosu i ploče na kojima je to pisalo godinama su stajale na bolničkim zgradama. Ploče su maknute prilikom energetske obnove, ali svi se sjećamo da su stajale i na zgradi interne i kirurgije. Da li se micanjem ploča želi izbrisati povijest, sjećanja?
Varaždinci su gradili sami, a država je uzimala. To nisu samo zgrade, to je odricanje, volja, snaga i zajedništvo naših ljudi. To je novac koji su naši ljudi zaradili. A država je uzimala, prvo kulturne objekte, a sada žele oteti i bolnicu. Mi to ne možemo dozvoliti. Jer ako su sve to i uzeli, nisu uspjeli oteti snagu i zajedništvo Varaždinaca koji su prisutna i danas – rekla je Barbara Antolić Vupora.
Podsjetila je da s prvim danom 2024. godine sve jedinice regionalne samouprave prestaju biti osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica.
– Dio je to velike rošade koju ova HDZ-ova Vlada naziva reformom. Sve bolnice će dakle postati državne, a Vlada RH i Ministarstvo zdravstva imenovat će većinu članova upravnog vijeća. No, ovo nije nikakva reforma već otimačina. Država našim građanima krade bolnicu koju su samu izgradili i rade to uz blagoslov HDZ-ovog župana i njegovih koalicijskih partnera.
A zašto? Da bi mogli uhljebljivati one koji su vezani plavom vezom? Da bi stvarali još veće dugove, još veće liste čekanja? A sve to na štetu naših pacijenata, naših ljudi koji su ovu bolnicu i izgradili – poručuje Barbara Antolić Vupora i dodaje da je stav SDP-a da je odluka neustavna jer direktno ugrožava prava pacijenata.
Ističe da bi politici građani trebali biti na prvom mjestu, ali da očito u HDZ-u to nije slučaj.
– Glavni argument za ovo otimanje bolnica je smanjenje dugova. Znači problem idu rješavati isti oni koji su ga izazvali. Umjesto da se napravi prava reforma zdravstva, pacijentima omogući bolja skrb, smanje liste čekanja, da se liječnicima i medicinskim sestrama omoguće bolji uvjeti, da se ulaže u same bolničke objekte…. I toliko smo od ove Vlade slušali o decentralizaciji, a sad opet rade suprotno. Nebrojeno puta je dokazano da se uvijek donose bolje odluke i nađu kvalitetnija rješenja u decentraliziranom sustavu odlučivanja nego u onom centraliziranom. Pa nisu ni sve bolnice iste, kako će se onda donositi generalne odluke. I tko će ih donositi? Netko tko sjedi u uredu u Zagrebu i nema pojma kakvo je stvarno stanje u našoj bolnici – rekla je Antolić Vupora i još jednom naglasila da građani trebaju biti na prvom mjestu.