Povežite se s nama

U fokusu

Evo zašto varaždinski vatrogasci zaziru od bala s otpadom deponiranim u Brezju

Objavljeno:

- dana

Rizici od izbijanja požara na nesaniranim deponijama, poput onoga prošlotjednog u istarskom Kaštijunu, postoje i na odlagalištima u varaždinskom kraju te je prava sreća da u Brezju dosad nije došlo do samozapaljenja baliranoga komunalnog otpada, upozoravaju stručnjaci.

– Ovakve požare na otvorenom uglavnom uzrokuje tzv. egzotermna kemijska reakcija, koja dovodi do značajnog porasta temperature unutar odloženih otpadnih tvari. Nakon što se razvije temperatura dovoljna za paljenje, izbija požar kojem je u gomili smeća teško pronaći žarište. Zato je nužno radnim strojevima razgrnuti nagomilani otpad. Ponekad ga vatrogasci pronađu na 18 metara dubine i pokušajte zamisliti koliko treba vremena da se ukloni 1000 kubika otpada koji gori ili tinja kako bi se s ogromnim utroškom vode saniralo žarište požara – ističe Ivica Labaš, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.

Stalna prijetnja

Dodao je da ljudi polako zaboravljaju kako je velik broj požara izbijao radi običnog sijena, koje je bilo uskladišteno prije nego što se do kraja prosušilo.

Vatrogasci su prisiljeni požare deponija gasiti bez zaštite, ostaju im posljedice po zdravlje

– Zvuči nevjerojatno, ali danas se čak bacaju i nepravilno skladište različite hlapive tvari te masti i ulja koje koristi industrija. Te kemikalije također mogu u dodiru s drugim tvarima prouzrokovati kemijske reakcije koje će u konačnici uzrokovati požar – pojašnjava Labaš i dodaje da su u zadnjih 10 godina na području Varaždinske županije zabilježena 42 požara koja su evidentirana kao požari deponija.

Dio njih je brzo saniran, ali je bilo i onih koji su gašeni nekoliko dana.
– Imali smo slučaj kada je netko iskrcao šleper potplata za cipele i zapalio ih. Takav požar je teško sanirati, baš kao i onaj na legalnom deponiju. Na našem području imamo ih kod Virje Otoka i Ivanca te u Brezju. To su jedina odlagališta o kojima JVP Grada Varaždina ima određena saznanja. Nažalost, i na njima postoji mogućnost samozapaljenja odloženoga komunalnog otpada – upozorava zapovjednik JVP-e.

Toksični dim

Inače, kod požara na legaliziranim deponijima govorimo o velikim količinama zapaljenog otpada, pri čemu nastaje toksični dim zbog izgaranja različitih tvari koje se odlažu u domaćinstvima.

– Ljudi bacaju lijekove, kemikalije, ambalažu sredstava za čišćenje i drugo. Nažalost, kod građana još uvijek nije proradila svijest da otpad treba selektirati i zbrinuti opasne tvari poput pesticida na za to predviđena mjesta. Naši vatrogasci se kod intervencija pri gašenju požara na odlagalištima otpada doslovno „nagutaju“ svega i svačega. Iako koristimo izolacione aparate (maske s bocama u kojima je stlačeni zrak), one se na terenu mogu koristiti između 20 i 30 minuta – rekao je Labaš.

Nakon toga su boce prazne i vatrogasci bi ih trebali zamijeniti. – To nije problem kod požara koje uspijemo lokalizirati i ugasiti u roku nekoliko sati. No, kada se s njima borimo cijeli dan i noć, ili su višednevni, poput onog na deponiji u Kaštijunu, boce se ne stignu mijenjati ni puniti kompresorima na terenu. Stoga vatrogasci najčešće takve požare gase bez zaštite, ne razmišljajući o posljedicama po zdravlje – naglašava Labaš.
Štoviše, napomenuo je da određene štetne tvari s kojima su vatrogasci u dodiru ostaju u njihovu organizmu.

– Akumuliraju se i liječnici ih uglavnom detektiraju tijekom obveznih zdravstvenih pregleda vatrogasaca. Preporuka je da se kod gašenja požara na odlagalištu otpada barem minimalno zaštite, respiratorima ili jednokratnim maskama, koje čovjeka štite makar od udisanja krutih čestica. Maske s posebnim cjedilima tu ne pomažu – zaključio je ovaj iskusni vatrogasac koji poput svojih kolega itekako zazire od ovakvih požara.

Tko (ne) nadzire varaždinski balirani otpad?

Iz PU varaždinske doznajemo da su u razdoblju odlaganja miješanoga komunalnog otpada (MKO) na deponiju bala u Brezju, zajedničkim koordiniranim nadzorima inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, provođeni i inspekcijski požarno-preventivni nadzori prostora s postrojenjima. Tijekom obrade otpada evidentiran je jedan veći, namjerno izazvan požar na plastičnoj nadstrešnici balirke.

– Nakon prestanka rada postrojenja za baliranje, nije bilo slučajeva samozapaljenja deponiranoga otpadnog materijala u balama. Prema izjavi predstavnika poduzeća koje je prije zatvaranja deponija obavljalo obradu miješanog otpada (Varkom, op. a.), u proteklom razdoblju deponija bala nije nadgledana videonadzorom, već je bila fizički nadzirana. No, za trenutno stanje u tom dijelu spomenuti predstavnik nema saznanja – ističu u PU varaždinskoj, čiji su službenici od predstavnika neimenovanog poduzeća doznali „da se u više navrata ispitivala mogućnost samozapaljenja u različitim uvjetima obima skladištenja bala s MKO“.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje