Povežite se s nama

Život i društvo

Fenomen međimurske pučke drame – živi tekstovi koji govore o stvarnom životu

Objavljeno:

- dana

DRAMA

Kad je doktorica Sanja Nikčević – redovita profesorica osječke Umjetničke akademije – 2011. godine prvi put došla na Festival kazališnih amatera Međimurja, KAM, preplavila su je tri osjećaja – šok, oduševljenje i zaljubljenost.

Šokirala se brojnošću festivalskih događanja, oduševila organizacijom i zaljubila u fenomen međimurskoga dramskog pisma. A svake je godine na smotri barem petnaestak domaćih suvremenih tekstova, od čega desetak novih. Doktorica Nikčević nije dozvolila da sve ostane samo na njezinu emotivnom dojmu nego je otišla u čakovečku Maticu hrvatsku i predložila projekt Antologije pučke međimurske drame, koji je i prihvaćen. Taj je projekt bio tema okruglog stola na tek završenim Danima Kalmana Mesarića.

Fenomen

– U takozvanoj glavnoj struji ne samo hrvatskoga nego i europskoga kazališta zadnjih tridesetak godina zavladali su hladni, mračni i bezlični tekstovi koji su izazivali ili dosadu ili zgražanje, ali su u svakom slučaju istjerivali publiku iz kazališta. Međimurska pučka drama došla mi je kao melem na ranu! Zato sam odlučila pomoći da se ta drama s jedne strane vidi i izvan granica Međimurja, da se sazna za nju: ne samo zato jer je to doista zaslužila svojom kvalitetom nego i zato što se nadam da će upravo ona promijeniti nešto i u profesionalnom kazalištu – govori dr. sc. Sanja Nikčević.

Međimurski su je pisci, veli, osvojili svojim napetim pričama i čovjeku prepoznatljivim likovima, toplim emocijama i osjećajem da svijet ima smisla unatoč problemima.

Doktorica se ne ustručava ustvrditi da je međimursko dramsko pisanje fenomen.

– Odgovorno to tvrdim! Iako po cijeloj Hrvatskoj ima podjednako talentiranih glumaca, amatera i profesionalaca i iako svi oni imaju potrebu za dramskim tekstovima – u Međimurju po glavi stanovnika ima najviše talentiranih dramskih pisaca! Na 124.000 stanovnika postoji 50 aktivnih dramskih pisaca! To je više nego u Zagrebu! Međutim, nije to fenomen samo po brojnosti, nego i po kvaliteti. Upravo su dobri tekstovi razlog da i glumački talenti dođu do izražaja – napisani jezikom kojim glumci govore o likovima koje znaju, amaterski talenti se mogu rascvati do kraja, što nije slučaj kad govore književnom normom ili prikazuju likove koje ne poznaju. Također, međimurske predstave se gledaju u dahu zbog napete priče, a izazivaju u publici emociju, i suzu i smijeh. Sve je to zato jer su im podloga suvremeni i živi tekstovi koji govore o stvarnom životu – nasljedstvu, ženidbama, susjedima, vjeri i praznovjerju, političkim i obiteljskim problemima… – o likovima koje prepoznajemo – govori.

Pučka drama

Iako se pišu različite drame, dominira takozvana pučka drama. Najviše se pišu komedije, ali i vrlo potresne obiteljske drame. 
Recimo, drama Božidara Glavine iz Preloge Dok vreme caru mine, ili ciklus o pijanstvu u obitelji Stjepana Švorca iz Belice. Također se stvaraju i pravi međimurski mjuzikli – Možima na komedijo, ženama na zdrovje Sanje Rašan iz Donjega Kraljevca.

Sanja Nikčević veli da je poseban fenomen Kristina Štebih iz Čakovca. – Ona uvijek kroz neku povijesnu situaciju progovara o stvarnosti na istovremeno duhovit, otkačen i emotivan način. Tu su i Pismo z Galicije te drame o raspadu Jugoslavije, početku Drugoga svjetskog rata, Zrinskima – govori. Doktorica Nikčević neke je drame preporučivala za objavu u časopisima dok je neke, poput Pisma iz Galicije, i uredila.

Ova invazija odličnih međimurskih dramatičara intenzivirala se od početka održavanja Festivala. Dok je prije dvadesetak godina na sceni bilo svega nekoliko međimurskih dramatičara – Stjepan Škvorc, Antun Požgaj, Magdalena Vlah Hranjec, Vladimir Mesarić – otkako se KAM organizira kao pravi festival, na koji dolaze i selektori državnog festivala kazališnih amatera, mnogi su željeli sudjelovati, pa su pokretali dramske grupe i tražili tekstove, a voditelji grupa počeli pisati. 

Svestranost

– Nakon što već gotovo deset godina putujem po Hrvatskoj i gledam amaterske predstave, da ne govorim da već trideset godina pratim profesionalno hrvatsko i svjetsko kazalište, ovo je, ponavljam, fenomen. Piscima je zajednička kvaliteta i svježina dramskih tekstova. Različitoga su profesionalnog statusa i osnovnih zanimanja. Ima profesionalnih pisaca (Božidar Glavina, Kristina Štebih, Zlatko Kraljić), električara (Franjo Oreški), nastavnika (Đuro Horvat iz Ivanovca, Martina Kuretić Sedlar iz Čakovca…), poljoprivrednika, (Nada Janković iz Male Subotice…) ili uzgajivača koza (Štefanija Jambrošić iz Gornjega Kraljevca) – govori Sanja Nikčević.

Iako se ako se pišu različite drame, dominira takozvana pučka drama.

Doktorica veli da, iako brojni međimurski pisci nastavljaju tradiciju pisanja Kalmana Mesarića – autora jedne od najpoznatijih hrvatskih komedija Gospodsko dijete – malo tko zna koliko je bio svestran. Bio je redatelj, pisac, teoretičar, dramski pedagog. Budući da je bio rodom iz Preloga, Mirjana Hržić je pokrenula Dane Kalmana Mesarića, koji su ove godine održani po treći put.

Događanje djeluje u tri kruga. Prvi krug je „izvlačenje“ Mesarića iz zaborava objavom djela koja su do sada bila uglavnom nedostupna – romana o dravskim zlatarima Dravom zlato plovi i komedija Gospodsko dijete te I u našem gradu – ili govori o njemu; drugi krug je predstavljanje vlastitih sugrađana koji se bave umjetnošću i stvaraju iz te poetike – svake godine organiziran je pravi mali festival kazališnih predstava te brojni nastupi članova Književnoga kruga – a treći je širenje utjecaja. Osnovnoškolci su napravili projekt Dravom zlato plovi i s njim nastupili na republičkoj smotri projekata iz građanskog odgoja, a u veljači ove godine dio manifestacije je održan i u Zagrebu u Matici hrvatskoj. Također, najnoviji broj Kola, časopisa Matice hrvatske, posvećen je Kalmanu Mesariću i Mirjana Hržić je predstavila manifestaciju.

– Tako se širi priča o pučkom kazalištu i drami iz Međimurja na najbolji mogući način – zaključuje Sanja Nikčević.

Melem na ranu

U takozvanoj glavnoj struji ne samo hrvatskoga nego i europskoga kazališta zadnjih tridesetak godina zavladali su hladni, mračni i bezlični tekstovi koji su izazivali ili dosadu ili zgražanje, ali su u svakom slučaju istjerivali publiku iz kazališta. Međimurska pučka drama došla mi je kao melem na ranu.

Festival

Invazija odličnih međimurskih dramatičara intenzivirala se od početka održavanja Festivala Dani Kalmana Mesarića

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Varaždinske mažoretkinje osvojile čak 29 zlatnih medalja u Karlovcu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinske su mažoretkinje godinu obilježavanja svoga velikog jubileja – 30. obljetnicu osnutka i postojanja započele na najbolji mogući način. Proteklog su vikenda na motivacijskom natjecanju Prvi i viši korak u Karlovcu osvojile čak 29 zlatnih medalja.

Riječ je o natjecanju koje se provodi po regijama kako bi se djevojčice mlađeg uzrasta u kategoriji Prvi korak, i one starije u kategoriji Viši korak motivirale za daljnje aktivnosti na način da se kratko predstave rezimirajući savladane mažoret elemente i vještine.

– Ovo je ujedno rezultat uspješnih i sveobuhvatnih priprema za svibanjsko državno Prvenstvo u mažoret plesu, kojemu će Varaždinske mažoretkinje prvi puta biti domaćini – ističe voditeljica Varaždinskih mažoretkinja Anita Mikac Grabarić.

Ovo je natjecanje tim vrednije jer se događa u godini kad Varaždinske mažoretkinje obilježavaju svoju 30. obljetnicu. Udruga je osnovana u travnju 1994. uz još dvije hrvatske prvoosnovane mažoret udruge u Cavtatu i Vrbovcu, tako da Varaždinske mažoretkinje spadaju među pionire hrvatskog mažoret pokreta – napominje voditeljica, prisjećajući se osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Anđelka Zorkovića po kojem se danas zove visoka nagrada Hrvatskog Mažoret Saveza koja se dodjeljuje za vrhunska postignuća u mažoret plesu.

– Obzirom da smo u jeku priprema za nastup na državnom prvenstvu, i to s duetima, solo i ekipnim nastupima, pojačano treniramo kako bi sve na vrijeme dovršile te naš Varaždin predstavile u najboljem mogućem mažoret svjetlu – zaključuje voditeljica.

Varaždinske mažoretkinje kao članice Hrvatskog Mažoret Saveza u godini obilježavanja 30. obljetnice svoga postojanja će u dane vikenda 11. i 12. svibnja biti domaćini Prvenstva Hrvatske u mažoret plesu, koje će okupiti 1500 natjecateljica iz cijele zemlje. Središnji će program obilježavanja svoga velikog jubileja upriličiti uz Reviju mažoret timova, koja će ove godine biti održana u subotu 31. kolovoza.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Već tradicionalno na Veliki petak podijeljeni obroci u Pučkoj kuhinji biskupijskog Caritasa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski biskup Bože Radoš tradicionalno je na Veliki petak, 29. ožujka, u društvu ravnatelja Biskupijskog Caritasa Ante Šole posjetio Pučku kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije na Banfici. Biskupu su se uime Varaždinske županije pridružile predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

Ispred Grada volontere i korisnike Caritasove pučke kuhinje posjetio je gradonačelnik Neven Bosilj i predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Lovro Lukavečki.

Prije podjele toplih obroka i prigodnih uskršnjih paketa biskup Radoš je predvodio molitvu i blagoslovio jelo. Podsjetio je biskup kako je Veliki Petak, dan Isusovoga križnoga puta, dan Njegove muke i smrti.

– Kao Crkva to činimo kroz djelovanje našega Caritasa, po vrijednim rukama  naših volontera, vodstva Caritasa i u suradnji sa Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Ne samo da njima činimo dobro, nego s njima idemo prema najvećoj radost koju čovjek može doživjeti, osjetiti – a onda i posvjedočiti: ‘Sretni smo jer je Isus uskrsnuo’ a i drugima čestitati, poželjeti: I vama želimo da budete sretni jer je Isus živ, uskrsnuo – rekao je biskup Bože Radoš.

– U ovim blagdanskim danima već tradicionalno zajedno s varaždinskim biskupom mons. Božom Radošem te predstavnicima Grada Varaždina, sudjelujemo u podjeli blagdanskog objeda. Naravno uz nas su tu i volonteri bez čijeg angažmana ne bi bilo ovog zajedništva, empatije i solidarnosti. Varaždinska županija kontinuirano sufinancira Caritasovu pučku kuhinju u Varaždinu, a ove godine smo za njen rad izdvojili više od 13 tisuća eura. I kroz samu godinu pomažemo još na nekoliko načina jer je važno pomagati, pokazati  dobru volju i humanost. Svim potrebitima, ali i svim ljudima dobre volje želim mirne i radošću ispunjene Uskrsne blagdane – poručila je predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje Kiđemet-Piskač.

U preduskrsno vrijeme tradicionalno se ovom simboličkom gestom pridružujemo našem Biskupu i njegovim suradnicima u podjeli blagdanskih obroka. Grad Varaždin podupire rad Caritasa Varaždinske biskupije sa preko 60 tisuća eura godišnje.

– Zahvalni smo Caritasu na svemu što radi i što omogućuje našim sugrađanima slabijeg imovinskog stanja da ipak dostojno žive – rekao je gradonačelnik Bosilj nakon podjele toplih obroka i uskršnjih paketa.

Spomenimo kako Caritasova pučka kuhinja svakodnevno priprema oko 300 obroka koje dio korisnika blaguje u za to opremljenoj blagovaoni, dok dio korisnika obroke nosi kućama. U Pučkoj kuhinji pripremaju se obroci koje pojedinim korisnicima dostavlja Crveni križ, te obroci za Sigurnu kuću.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje