Hrvatskim novinarima “imunitet“ od kaznenog djela curenja informacija?
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je Hrvatskom saboru izmjene i dopune triju zakona, te je između ostalog obrazložio...
OPASNA PRIJETNJA
– U Hrvatskoj bilježimo porast kibernetičkih prijetnji, što znači da je svake godine broj kaznenih djela iz te domene sve veći.
Godišnje bilježimo oko 1200 kaznenih djela u domeni kibernetičkog kriminaliteta, odnosno, postotak porasta godišnje je negdje na razini od 10 d 15 % – otkrila je Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet PNUSKOK-a na najvećem simpoziju u Hrvatskoj u području informacijske sigurnosti – FSec 2016. koji se u organizaciji Fakulteta organizacije i informatike (FOI) danas i sutra održava u Varaždinu.
Iako se bilježi porast kaznenih djela, Hrvatska nije jedina.
– Kibernetički kriminalitet u porastu je u EU i cijelom svijetu iz razloga što razvoj novih tehnologija, uz dobre strane, omogućava zloupotrebu i kriminalci su tu prepoznali svoje mogućnosti. Premda bilježimo porast kaznenih djela, to ne znači da je sigurnost ugrožena na način da pojedinci, fizičke i pravne osobe ne bi mogle normalno funkcionirati te se sustavno radi na pojačavanju kibernetičke sigurnosti – naglasila je.
U cilju zaštite ove godine je NATO donio Deklaraciju kojom se sve članice tog saveza obvezuju da rade na zašititi i razvijanju sustava sigurnosti od cyber napada.
– Kolanje informacija, gospodarstva i financijskih transakcija sve se više odvija u kibernetičkom prostoru. Jednako kao što je dosad bilo važno zaštiti kopneni, pomorski ili zračni prostor, važno je zaštiti i kibernetički prostor. Mogu reći da se Hrvatska nosi s tim, preuzeli smo i određene obaveze od EU i NATO-a te razvijamo sustave zaštite u tom području ne samo u području obrane, već i u drugim područjima, a najbolji dokaz za to je akcijski plan koji je donesen uz Strategiju o kibernetičkoj sigurnosti – istaknuo je Nikola Brzica, pomoćnik ministra obrane.
– Ni informatičara nema dovoljno, a kamoli stručnajka za infromacijsku sigurnost. Stoga smo na FOI-ju ove godine uveli poslijediplomski specijalistički studij za sve koji se bave informacijskom sigurnošću – rekao je dr. sc. Neven Vrček
Iako u Hrvatskoj nisu zabilježeni napadi s kojim su se u zadnjih godinu dana susreli Iran i Ukrajina, a kojima je osposobljen veliki dio kritične infrastrukture, cyber napadi su stalna prijetnja.
– Napadima su najviše izloženi sustavi telekomunikacija, bankarski te elektroenergetski sektor, odnosno, sustavi kritične infrastrukture: Upravo zbog toga na ovogodišnjem simpoziju imamo okrugli stol vezan uz to područje. Sigurnost i zaštitu stalno treba poboljšavati jer cilj je uvijek biti korak ispred napadača i mogućih prijetnji kako bi se kvalitetno mogli zaštititi – istaknuo je doc. dr. sc. Tonimir Kišasondi, osnivač i glavni organizator ovogodišnjeg simpozija.
No, ima li Hrvatska dovoljno stručnjaka da se uhvati ukoštac s cyber napadima? Iako pomoćnik ministra obrane ističe kako je Hrvatska stvorila zakonodavni i organizacijski okvir te uz znanje prijatelja saveznika u UN-u, EU i NATO-u razvijaju vlastite kadrove koje školuju na FER-u i FOI-ju, te privatnim Sveučilištima, dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček upozorava da ni informatičara nema dovoljno, a kamoli stručnjaka za informacijsku sigurnost.
– Mi na FOI-ju to pokušavamo promijeniti te za različite razine studija uvodimo elemente informacijske sigurnosti, a ove godine imamo i poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje sigurnošću i revizijom informacijskih sustava za sve one koji se bave informacijskom sigurnošću. To je područje koje je u zadnjih nekoliko godina doslovno eksplodiralo i koje će biti rastuće u narednih 10 godina – istaknuo je prof. dr. sc. Vrček.
FSec 2016. ove se godine održava šestu godinu zaredom i postalo je najvažnije događanje u području informacijske sigurnosti u Hrvatskoj. Na skupu sudjeluje preko 300 gostiju, među kojima su najveći stručnjaci iz područja informacijske sigurnosti u Hrvatskoj, ali i svijeta. Simpozij je otvorio doc. dr. sc. Tonimir Kišasondi, osnivač i glavni organizator ovog događanja, a goste je pozdravio i dekan prof. dr. sc. Neven Vrček. Skup je počeo izlaganjem pomoćnika obrane Nikole Brzice o novim trendovima u cyber ratovanju, a održan je i okrugli stol o krtičnoj infrastrukturi. Dok su današnja događanja posvećean strateško-upravljačkom području, sutra će naglasak biti na tehničkom području informacijske sigurnosti.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Državno izborno povjerenstvo objavljuje privremene rezultate parlamentarnih izbora.
U 23 sata obrađeno je 73,69% glasova. HDZ-u ide 63 mandata, 42 SDP-u, Domovinskom pokretu 12, MOST-u 10, Možemo 9, IDS-u 3, NPS-u 2, Fokus Republika 2 mandata.
U III. izbornoj jedinici SDP-u ide 6, HDZ-u 5 mandata , NPS-u 2, a Možemo jedan.
U 22.30 sati obrađeno je 64,35% glasova. HDZ-u ide 63 mandata, 42 SDP-u, Domovinskom pokretu 12, MOST-u 10, Možemo 9, IDS-u 3, NPS 2, Fokus Republika 2 mandata.
U III. izbornoj jedinici SDP-u ide 6, HDZ 5 mandata , NPS 2, a Možemo jedan.
U 22.15 sati obrađeno je 58,78% glasova. HDZ-u ide 64 mandata, 42 SDP-u, Domovinskom pokretu 13, MOST-u 9, Možemo 8, IDS-u 3, NPS 2, Fokus Republika 2 mandata.
U III. izbornoj jedinici SDP-u ide 6, HDZ 5 mandata , NPS 2, a Domovinskom pokretu jedan mandat.
U 21. 45 sati obrađeno je 46,19% glasova. HDZ-u ide 64 mandata, 42 SDP-u, Domovinskom pokretu 13, MOST-u 9, Možemo 7, IDS-u 4, NPS 2, Fokus Republika 2 mandata.
U III. izbornoj jedinici SDP-u ide 6, HDZ 5 mandata , NPS 2, a Domovinskom pokretu jedan mandat.
U 21.30 sati obrađeno 38,81 posto glasova. HDZ-u ide 65 mandata, 42 SDP-u, Domovinskom pokretu 13, MOST-u 9, Možemo 6, IDS-u 4, NPS 2.
U III. izbornoj jedinici do 21.30 sati obrađeno je 584 od ukupno 1.109 (52,66%).
Prema tim rezultatima SDP-u ide 6, HDZ 5 mandata , NPS 2, a Domovinskom pokretu jedan mandat.
U 21 sat obrađeno 24,25 posto biračkih mjesta, a to uglavnom odnosi na ruralne sredine. Tako HDZ-u ide 67 mandata, 41 SDP-u, Domovinskom pokretu 10, MOST-u 9, IDS-u 4, 3 Možemo te Fokusu, Republika također tri mandata.
U III. izbornoj jedinici do 21 sat obrađeno je 391 od ukupno 1.109 (35,26%).
Prema tim rezultatima SDP-u ide 6, HDZ 5 mandata , NPS 2, a Domovinskom pokretu jedan mandat.
Neki od članova HDZ-a Varaždinske županije okupili su se u središnjici u Varaždinu i čekaju rezultate parlamentarnih izbora. Čelni ljudi pak su u središnjici stranke u Zagrebu.
Prema posljednjim podacima DIP-a koalicija predvođenja HDZ-om u III. izbornoj jednici dobiva pet mandata, a na razini države najviše.
Goran Kaniški, posljednji na listi, rekao je: “Hvala građanima na velikom odazivu, to je bio festival demokracije. Mi u županijskom HDZ-u smo zadovoljni. Ponovit ćemo rezultat. HDZ je ponovno relativni pobjednik u Hrvatskoj. Zato znamo da ćemo u Varaždinskoj županiji nastaviti realizirati projekte s premijerom Plenkovićem. Sve nam pokazuje da ćemo do jutra imati puno veći postotak glasova nego sad jer iskustva su nam da nam se broj mandata na kraju poveća. Sve ovo nam daje za pravo da sastavljamo sljedeću Vladu, a to će biti zadaća našeg predsjednika Andreja Planekovića.”
Neki varaždinski HDZ-ovci već slave odlične rezultate i to u kafiću Strauss u Varaždinu.