Povežite se s nama

U fokusu

Fond neće dati novac za bale smeća?!

Objavljeno:

- dana

Plan zbrinjavanja bala

Hoće li balirani otpad iz Brezja biti uklonjen do kraja ove godine, kao što su u svibnju, uoči izbora za vijeća mjesnih odbora, najavili gradonačelnik Goran Habuš i župan Predrag Štromar? Što je poduzeto, Habuš će ove srijede izvijestiti vijećnike na sjednici Gradskog vijeća.

– Koncesionar nam je dostavio konačni Plan zbrinjavanja baliranog otpada, tako da ćemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dostaviti dokumentaciju te očekujemo odluku o sufinanciranju zbrinjavanja. Nakon raspuštanja Sabora počinje funkcionirati tehnička Vlada, ali očekujemo donošenje odluke, jer Vlada samo treba dati suglasnost Fondu. Time ćemo doći u poziciju da napokon potpišemo koncesijski ugovor – rekao je Habuš u petak.

Za sanaciju odlagališta u Brezju u gradskom proračunu planira se 95 milijuna kuna, pri čemu u Gradu očekuju da će im Fond „keširati“ oko 45 milijuna kuna. „Kamen spoticanja“ bio je upravo Plan zbrinjavanja, koji su u Ministarstvu i Fondu zatražili još sredinom prošle godine. Plan je napokon gotov, no čini se – prekasno.

Ministarstvo, odnosno Fond, po svemu sudeći, neće dati novac koji je uvjet da se bale počnu odvoziti iz Brezja! Upravo to proizlazi iz odgovora ministra Mihaela Zmajlovića na pitanje saborske zastupnice Reformista Natalije Martinčević. Zmajlović je izvijestio da je inspekcija Ministarstva ove godine obavila dva nadzora, kojima je utvrđeno ono što je jasno – da bale nisu uklonjene.

U Brezju su bale iz Varaždina i četiri općine. Habuš očekuje da će uklanjanje platiti i općine, no iz tri općine ističu da su njihovi mještani zbrinjavanje već platili

„Utvrđeno je da rješenje od 7. srpnja 2007. (rješenje inspekcije kojim se nalaže uklanjanje bala, op. a.) i dalje nije izvršeno te će se postupak izvršenja nastaviti nakon okončanja upravnog spora protiv odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave“, istaknuo je Zmajlović u odgovoru.

Iz toga proizlazi da ne priznaje natječaj koji je Grad raspisao 2012., a na temelju kojeg je Gradsko vijeće koncesiju dodijelilo CE-ZA-R-u, Komunalcu i Eko-floru Plus. Zmajlović se poziva na „svoj“ natječaj za uklanjanje bala, konkretno na onaj koji je Fond raspisao 2014. Naime, nakon žalbe gradskih koncesionara, CE-ZA-R-a, Komunalca i Eko-flora Plus, Državna komisija je taj natječaj poništila, a Fond je pokrenuo upravni spor koji još nije okončan.

Za Nataliju Martinčević dvojbi nema. – Iz odgovora ministra Zmajlovića jasno je da Vlada nema namjeru sufinancirati rješenje 130.000 tona smeća u Varaždinu. Potpuno je jasno da upravni spor, čije okončanje čeka ministar Zmajlović, traje i po nekoliko godina, a ova Vlada i ovaj ministar još nekoliko mjeseci – ističe.

Napominje da je za nerješavanje baliranog otpada osobno odgovoran župan Štromar. – Odbio je moj zahtjev, odnosno amandman da se u državnom proračunu osigura 30 milijuna kuna za sufinanciranje rješenja najvećeg ekološkog i zdravstvenog problema u Hrvatskoj. To bi Vlada sigurno podržala da naši lokalni „lideri“ nisu bili protiv. Ovakva vrsta politikantstva je zlouporaba ovlasti i traži utvrđivanje osobne odgovornosti za nanošenje financijske štete, ali i ugroze zdravlja građana naše županije – poručila je.

Čije su bale?

Iako je novac najveći, nije jedini problem. Na odlagalištu u Brezju nisu samo bale iz varaždinskih domaćinstava, nego i iz četiri općine – Petrijanca, Svetog Ilije, Trnovca i Vinice. Da bi Brezje bilo sanirano, treba ukloniti sve bale. Međutim, Habuš je u petak potvrdio da to neće biti moguće, jer bi općine tek trebale pokrenuti postupke javne nabave za uklanjanje „svojih“ bala! I ne samo to: očekuje da će općine za uklanjanje bala dio novca dobiti iz Fonda, a da će ostatak platiti iz svojih proračuna.

Međutim, to je prihvatila samo Općina Trnovec Bartolovečki, dok je za preostale tri općine takvo rješenje neprihvatljivo.

Načelnik Vinice Marijan Kostanjevac je jasan. – Općina Vinica je s Varkomom imala ugovor o zbrinjavanju otpada, na temelju kojeg su korisnici iz naše općine svaki mjesec toj tvrtki plaćali zbrinjavanje smeća po toni. Riječ je o strogo namjenskim sredstvima koja se mogu utrošiti jedino na zbrinjavanje bala. Ni lipe više stanovnici Općine Vinica neće platiti, a niti će se Općina dodatno zadužiti. Kada bi Općina ušla u dodatno zaduženje, bila bi u zakonskom prekršaju, jednako tako i ja kao načelnik, jer javni novac nije načelnikov i ista usluga se ne može se dva puta plaćati. A što se pak tiče čelnih ljudi Županije i Grada, o njihovoj ozbiljnosti dovoljno govori činjenica da se varaždinski župan u cijelu priču uključio tek prije nepuna dva mjeseca, dok agonija vezana uz zbrinjavanje bala traje punih pet godina. Dakle, zbrinjavanje bala po meni je isključivo predizborni spin Štromara i ekipe iz HNS-a – ističe Kostanjevac.

Napominje da je od čelnika Varaždina zatražio da mu odgovore na jednostavno pitanje – tko je posjednik bala, ali odgovor nije dobio.

Možda zato što se u Registru onečišćavanja okoliša pri Agenciji za zaštitu okoliša kao posjednik bala vodi Varkom. Tu informaciju smo objavili još u ožujku ove godine, a nitko je nije demantirao. Treba li onda Varkom platiti za „općinske“ bale? Samo jedno od niza pitanja. Hoće li na sjednici Gradskog vijeća u srijedu gradonačelnik Habuš dati bar jedan jasan odgovor?

“Da je gradska vlast htjela i znala, već bi sve riješila”

Je li više od 100.000 tona bala smeća i dalje u Brezju zbog zaoštrenih političkih odnosa ili nesposobnosti? U kuloarima se već duže može čuti da rješavanje najvećeg varaždinskog problema „koče“ sukobi između SDP-a i HNS-a. Iz izvora bliskih Vladi, međutim, doznajemo da pravi problem nije u tome, nego u nesposobnosti gradske vlasti, koja više od godinu dana Ministarstvu zaštite okoliša i prirode nije uspjela dostaviti suvisli prijedlog Plana zbrinjavanja bala, pa im Fond nije imao na temelju čega odobriti prijeko potrebnih 45 milijuna kuna za uklanjanje bala.

Uoči parlamentarnih izbora je u sve „upleten“ i oporbeni HDZ, jer zbrinjavanje bala ovisi i o tri načelnika iz redova te stranke. Šef županijskog HDZ-a Anđelko Stričak, međutim, ističe da se ne radi ni o kakvom stranačkom pitanju, niti je iz stranke načelnicima dan bilo kakav naputak.

– Načelnici općina će u suradnji sa svojim općinskim vijećima donijeti odluke za koje smatraju da su interesu njihovih građana, bez obzira na pritiske iz Grada Varaždina. Nije problem u tome iz koje stranke su načelnici, nego u gradskoj vlasti koja se bala smeća sjeti samo prije izbora. O tome dovoljno govori činjenica da nitko ne zna čak ni to koji natječaj za zbrinjavanje bala je na snazi: onaj gradonačelnika Habuša iz 2012. ili onaj ministra Zmajlovića iz 2014. godine? – pita se Stričak.

Napominje da je u petak gradonačelnik Habuš izjavio da Grad kredit za bale od gotovo 30 milijuna kuna planira uzeti u HBOR-u, za što kaže da je samo jedna u nizu obmana. – Da su znali i htjeli riješiti problem, onda kreditna sredstva, bez kojih nije moguće financirati uklanjanje bala iz Brezja, ne bi išli rješavati mjesec i pol dana prije parlamentarnih izbora. Mislim da to dovoljno govori o tome na koji način rade, a i o tome da rješenja nemaju – zaključio je.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

U fokusu

Gong: “Milanović se ne ponaša kao odgovoran državnik, a Ustavni sud ne djeluje kao čuvar Ustava“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gong smatra da se Ustavni sud svojim loše obrazloženim upozorenjem predsjedniku Milanoviću stavio iznad Ustava.  Ako predsjednik Republike podnese ostavku, ništa ne smije sprječavati izabrane zastupnike Sabora da odaberu Milanovića za predsjednika Vlade.

Tako u jučerašnjoj objavi ove organizacije civilnog društva koja je usmjerena unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija te demokratske političke kulture podsjećaju da većina na Ustavnom sudu smatra da je predsjednik svojim sudjelovanjem u kampanji kontinuirao kršio Ustav.

. No Ustavni sud nikad nije donio odluku da je predsjednik kršio Ustav. Dapače, većina ustavnih sudaca ističe kako rezultati izbora nisu na bilo koji način sporni. Nejasno je stoga, kako izostanak bitne povrede može za posljedicu imati drakonsku kaznu koja nije predviđena nijednom odredbom Ustava. Svojim zaključkom prijete uskratom političkih prava Zoranu Milanoviću, i volji zastupnika da biraju tko će biti mandatar – ističu u Gongu.

I dodaju:

„U skladu s njegovom ulogom čuvara stabilnosti državne vlasti, Zoran Milanović morao je dati ostavku na mjesto predsjednika države kada se odlučio sudjelovati u parlamentranim izborima. Predsjednik države to nije učinio nego je čak i najavljivao svoje buduće ministre. Važna ustavna uloga predsjednika jest povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade. Kako taj proces može biti nepristran, ako Milanović s pozicije predsjednika pomaže jednoj strani u sastavljanju većine?“

Tvrde i da je Ustavni sud po svojoj već ustaljenoj praksi, na koju su već upozoravali kroz slučaj Markovog trga, propustio kvalitetno i precizno argumentirati odluku.

– I to odluku koja je po svojoj formi upozorenje protiv kojeg nema pravnog lijeka, stoga ni mogućnosti predsjedniku da se eventualno obrati Europskom sudu za ljudska prava. Sud izriče zabrane na temelju paušalnog pozivanja na određene ustavne norme, dok u isto vrijeme navodi da tijekom cijelog predizbornog razdoblja predsjednik svojim ponašanjem nije napravio značajan utjecaj na ishod izbora – zaključuju u Gongu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje