Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO FOI obilježio 59. godišnjicu postojanja i 47. godišnjicu osnivanja

Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

Tradicionalna svečana proslava Dana Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu održana je u četvrtak, 16. prosinca, u Koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Naime, ove godine FOI obilježava 59. godišnjicu postojanja i 47. godišnjicu osnivanja Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike. Svečana sjednica bila je prilika da se dekanica Fakulteta prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep osvrne na sve što je FOI postigao tijekom prošle akademske godine, u vrlo izazovnoj pandemijskoj godini.

– Pogledamo li na našu nastavu, odnosno učenje i poučavanje, mnogo smo truda uložili u reviziju studijskih programa, IT je izuzetno propulzivno područje koje se mijenja iz dana u dan. Upravo je uloga FOI-ja uskladiti studijske programe s potrebama tržišta rada i novim postignućima u razvoju informacijsko komunikacijske tehnologije. Velik je rezultat taj što smo uspjeli revidirati naš stručni studij nakon niza godina i uspjeli napraviti reviziju našeg specijalističkog poslijediplomskog stručnog studija, a uskoro počinjemo i sa izvođenjem četiri modula našeg preddiplomskog sveučilišnog studija s naglaskom na umjetnu inteligenciju, razvoj računalnih igara, programsko inženjerstvo, sve što je izuzetno važno i usklađeno s potrebama tržišta rada – uvodno je naglasila dekanica.

Dodaje da je FOI vodeći fakultet po primjeni e-učenja te su posebno ponosni na to kako su se pripremili i organizirali za izvođenje online nastave, što su prepoznali i studenti koji su FOI ocijenili s izuzetno visokim ocjenama od 4,46 za organizaciju i kvalitetu provedbe nastave na hibridni način.

– Kada govorimo o znanstveno-istraživačkom radu i postignućima, donijeli smo smjernice znanstveno istraživačkog rada Fakulteta i u skladu s time predali niz prijava kompetitivnih istraživačkih projekata, čak pet prijava je na Horizon liniju financiranja. Tu su i ostali projekti, čak njih 38 aktivnih u vrijednosti od 207 milijuna eura, a udio FOI-ja je nekih 5 milijuna eura – pojasnila je prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.

Kada je riječ o transferu znanja i tehnologija te doprinosu društvu, valja spomenuti 10. Tjedan karijera i odličnu suradnju s IT tvrtkama. FOI, naime, trenutno ima 600 sporazuma o suradnji s partnerskim tvrtkama koje s Fakultetom sudjeluju u reviziji nastavnog plana i programa, a isto tako i sudjeluju i provođenju svih aktivnosti, kao bi se praktična znanja prenijela samim studentima te ih se što bolje pripremilo za tržište rada.

– Koliko su naši studenti traženi, govori podatak da smo ove godine promovirali više od 520 prvostupnika i magistra. Naši magistri, njih 70 %, pronalaze posao već na zadnjem semestru diplomskog studija, a ostali tri mjeseca od završetka studija. Tu bih izdvojila i najveću prednost FOI-ja, a to je multidisciplinarnost naših studijskih programa. Težimo i dalje kombinaciji informacijsko-komunikacijske tehnologije, organizacije i poslovanja, vodeći računa da studente već tijekom studija naučimo komunikacijskim prezentacijskim vještinama i inovativnim metodama učenja i poučavanja poput projektnog rada, načina rješavanja problema i kritičkog razmišljanja – zaključuje dekanica.

Sposobna Uprava

Svečanu sjednicu Fakulteta uveličao je i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Istaknuo je da sa Fakultetom uspješno surađuje već godinama.

– Mlada i sposobna Uprava radi vrlo dobro, na Fakultetu imam jako puno prijatelja i sve što danas rade s akreditacijskom novih studija pokazuje da doista jesu struka budućnosti. FOI danas čini mnogo za budućnost naroda, za Zagreb, ali i sveučilišni grad Varaždin i ima velik utjecaj u društvu – naglasio je rektor Boras.

Svečanu sjednicu nije propustio ni državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak, koji je naveo da je FOI jedan od najjasnijih primjera kako treba organizirati fakultet i pratiti trendove. Naglasio je važnost policentričnosti FOI-ja u okolini u kojoj djeluje te, naveo je Paljak, upravo gradovi poput Varaždina na temelju studenata, prakse, sveučilišta, studijskih programa i inovacija, mogu odgovoriti izazovima vremena u smislu osposobljavanja studenata za složene poslove koje zahtjeva sadašnje, ali i buduće vrijeme.

Par riječi podrške Fakultetu dao je i saborski zastupnik Damir Habijan. Podsjetio je na prošlogodišnje osiguravanje sredstava za obnovu Vile Oršić za potrebe FOI-ja te na važnost Faze II Kampusa FOI-ja.

 – Nadam se da ćemo osigurati sredstva u ovoj financijskoj omotnici. Čuli smo na Vladi da je sklopljen Razvojni sporazum za sjever Hrvatske i jedan od projekata koji je prepoznat je upravo izgradnja Sveučilišnog kampusa Faza II FOI-ja. Predstoji nam pronaći izvore financiranja u omotnici 2021. do 2027. godine i u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka. Kao saborski zastupnik dat ću sve za sebe da se to realizira – poručio je Habijan.

A da FOI ima neizmjeran značaj za Varaždin i Varaždinsku županiju, naglasio je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković. – Rasadnik je visoko kvalitetnog kadra koji daje dodanu vrijednost upravo onome što se danas očekuje od Hrvatske, predvodnik je digitalne, inovativne transformacije – zaključuje Marković.

NAGRAĐEN ZA ŽIVOTNO DJELO

Fakultet organizacije i informatike za životno djelo nagradio je prof. dr. sc. Božidara Kličeka.

U svome je govoru profesor Kliček naglasio da je ponosan na to da je na FOI-ju imao veliku slobodu realizirati svoje ideje, posebice u području umjetne inteligencije.

– Na žalost, to područje prije nije bilo poznato i svi moji pokušaji, projekti, bili su vrlo rizični i trebao sam na njima vrlo dobro raditi. Međutim, bio sam već prije isprogramiran od svojih vrlo kvalitetnih profesora na FER-u da pokušam realizirati sve svoje zamisli. Zbog toga sam se osjećao, kada sam odlazio na posao, kao najsretniji čovjek na svijetu – poručio je.

NAGRADE I PRIZNANJA

Na Svečanoj sjednici dekanica Fakulteta prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep dodijelila je nagrade i priznanja studenticama i studentima te nagrade i priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju.

Nagrađeni su ovi studenti za izniman uspjeh tijekom studiranja, ali i za uspjeh na temelju ostvarenog prosjeka ocjena: Noa Midžić, Fran Sabolić, Marija Kuštelega, Klara Šilec, Lucija Vrbanić, Zlatko Pračić, Karlo Rusovan, Patrik Galina, Aldin Alagić, Tihana Grbac, Ana Keleković, Matija Barošević, Filip Bel, Jakob Bertović, Nikola Bešenski, Jakov Glavina, Lara Medić. Ove su godine Jerry John Antolos, Maja Benkus i Božo Kvesić dobili i priznanje za volontiranje i(ili) humanitarni rad.

Svake godine FOI dodjeljuje i povelju “Prijatelj FOI-ja” onim suradnicima Fakulteta koji svojim nesebičnim angažmanom i suradnjom pomažu u međunarodnoj afirmaciji Fakulteta, kao i njegovom razvoju kao istraživačke institucije. Ove je godine povelju primio prof. Bart Rienties profesor analitika učenja na The Open University u Londonu te gostujući profesor na University of Dundee.

Nagradu za životno djelo koja se dodjeljuje nastavnicima u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima primio je prof. dr. sc. Božidar Kliček, a izv. prof. dr. sc. Dijana Oreški primila je nagradu za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom radu. Nagrada za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju ove je godine dodijeljena Matiji Šajnu. Izv. prof. dr. sc. Zlatko Erjavec primio je priznanje za istaknutu znanstvenu publikaciju u 2020. godini prema kriteriju relativne citiranosti časopisa u kojem je publikacija objavljena.

Važno je istaknuti i dobitnike priznanja za uspješnu poslovnu suradnju, a to su tvrtke Arbona d.o.o., CROZ d.o.o., Ecx.io d.o.o., Gideon Brothers d.o.o., Hrvatsko biometrijsko društvo, Infinum d.o.o., Mobilisis d.o.o., Northwest Agency, Poslovna inteligencija d.o.o. i SPECK d.o.o.

Dodajmo da je svečanost uveličao i nastup Akademskog pjevačkog zbora djelatnika i studenata Fakulteta organizacije i informatike pod ravnanjem maestre Janje Knapić, prof.

Život i društvo

FOTO Zapovjednici 104. brigade HV-a o oslobađanju prvoga okupiranoga grada (2. dio)

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U iznimno teškim uvjetima za borbu bilo je nužno organizirati prehranu i odmor za vojnike te im osigurati odjeću, sokove, tople napitke, cigarete i ostale potrepštine. Logističku potporu organizirao je bojnik Ivan Sokač, tada zamjenik zapovjednika 104. brigade ZNG-a Varaždin. Kada je postrojba bila u neposrednom borbenom djelovanju na nepristupačnom terenu, u takvim uvjetima nije bila moguća dostava kuhane hrane.

To bi predstavljalo izlaganje opasnostima, ali kad su borbena djelovanja prestala ili pak su bila smanjenog intenziteta, obavljana je dostava toplih obroka. U gradu Varaždinu i okolici građani su sve to vrijeme organizirano prikupljali različite potrepštine za pripadnike ZNG-a na bojišnici. Listopad i studeni 1991. godine bili su posebno teški za hrvatske vojnike i civile na području Pakraca.

Zaštitili mještane

Podsjećamo, komunikacija koja je vodila od Gaja – Brekinjske – Tornja – Banovca – Batinjana do Omanovca imala je značajnu ulogu u opskrbi Pakraca i Lipika. Stoga ju je neprijatelj namjeravao presjeći i staviti pod svoju kontrolu.

– Nakon našeg dolaska u ovo područje i stabiliziranja bojišta, lokalno stanovništvo se osjećalo sigurnije i počelo se vraćati. Među prvim hrvatskim obiteljima koje su bile protjerane iz svojih kuća od četnika vratili su se Jozo i supruga Bec Ružica te njihov malodobni sin Robert. Pristigla je i obitelj Schmidt Stjepana i Mirjane s dvjema malodobnim kćerima (Manuela i Mihaela), a uz njih još Keč Josip, Behar Željko, supružnici Krenek Franjo i Julijana, Tot Stjepan i Marica te Đeuš Stevo, mještanin srpske nacionalnosti. Zbližili smo se s navedenim mještanima i cijelo su vrijeme bili uz nas. Razumljivo je da smo im pomagali u svemu što je trebalo – ističe Marijan Kos.

Ulazak 2. satnije 1. bojne ZNG-a Varaždin u područje sela Toranj prethodio je dolasku cijele 104. brigade na Zapadnoslavonsko bojište. Dolaskom na Lipičko-pakračko bojište u jesen 1991. godine, zapovjednici, stožerno osoblje i vojnici varaždinske, 104. brigade HV-a bili su suočeni s mnogim izazovima. Štoviše, umirovljeni pukovnik mr. sc. Marijan Kostanjevac tvrdi da su ih šokirali razgovori s domaćim ljudima.

– To ne čudi jer su svjedočili o okrutnosti i brutalnosti sukoba. Naime, dojučerašnji susjedi – Srbi, s kojima su mnogi Hrvati bili i u kumskim vezama – počeli su ih ubijati. Činili su zločine koje je teško opisati i nemoguće razumjeti. Pored mnogih obveza koje smo imali kao zapovjednici, sjećam se da sam dio vremena potrošio na razgovore sa svojim vojnicima i domaćim ljudima nastojeći ublažiti strah i popraviti moral. Taj strah smo vidjeli i u očima ljudi tijekom kratkog boravka u selu Ploštine, u kojem su živjeli pripadnici talijanske manjine. Rekli su nam: “Ako vi odete, i mi moramo napustiti svoje selo.” No mi smo išli naprijed, prema Batinanjima i u Lipik – prisjeća se Kostanjevac.

Kuća puna strave

Došao je na bojište iz Varaždina u skupini ljudi od kojih većina još nije osjetila miris baruta, niti su iskusili eksplozije granata ili zvižduk metaka tik uz glavu!

– Razmjestili smo se u selu Batinjani kod Lipika, a vidljivih tragova nedavnih borbi bilo je doslovno na svakom koraku. Tada sam bio zamjenik zapovjednika satnije. Jednog dana pojavili su se naši tenkovi T-55, koji su podržavali naše snage u obrani. Kratko su se zadržali kod naših položaja ispalivši nekoliko granata prema četnicima i krenuli dalje. Međutim, neprijatelj nas je uočio i počeo zasipati zauzete položaje granatama. Stoga se povlačimo u kuću koja je imala podrum. Detonacije projektila bile su sve jače i bliže. Sve oko nas se treslo, a žbuka i komadi cigle letjeli su po nama. Strah se vidio u ljudima i započeo je nemir. Tada ustajem i govorim ljudima da smo ovdje sigurni jer je kuća čvrsta i dobro građena. Uvjeravao sam ih da nam u tom podrumu detonacije ne mogu ništa. Moramo izdržati, biti mirni i prisebni. U ovoj situaciji ne smijemo izlaziti i tražiti neki sigurniji zaklon jer bit ćemo pokošeni – rekao je naš sugovornik, od kojeg doznajemo da situacija nije bila nimalo bezazlena.

Nakon izlaska iz podruma utvrdili su da se pogođeno krovište kuće urušilo, probijena je tavanska ploča (deka), a ozidani bunar u dvorištu kuće je netragom nestao.

– Ostala je samo rupa bunara te kamioni izrešetani gelerima i praznih guma. Nikomu od nas nije se ništa dogodilo. Moja prisebnost i reakcija u onom trenutku umirile su ljude koji su bili u podrumu (oko 40 pripadnika voda). Mogu samo zamisliti što se moglo dogoditi da je netko ranije u panici pozvao kolege na bijeg i traženje drugih zaklona. Ubrzo stiže i Hitna pomoć te pripadnici susjednih postrojbi. Govorili su nam kako su gledali snažne eksplozije i dim iznad naših položaja, misleći da smo stradali. Na kraju su ostali u čudu spoznavši da nitko nije ozlijeđen – veli Kostanjevac.

Potom je zapovjednik satnije, vidno potresen, otišao do zapovjednika 104. brigade pukovnika Ivana Rukljića i ispričao mu ovaj događaj. On više nije želio biti zapovjednik satnije te za tu dužnost predlaže Kostanjevca.

Ratovao s prof. Cingulom

– Ubrzo postajem zapovjednik postrojbe koja je imala itekako stresno vatreno krštenje na bojištu. Tu, između ostalih, ponovno susrećem profesora Marijana Cingulu, zapovjednika koji je vodio obranu u selu Majur (profesor na varaždinskom FOI-ju i zagrebačkom Ekonomskom fakultetu). Iznimno sam ga cijenio jer je bio moja veza sa Zapovjedništvom obrane grada Varaždina pri osvajanju vojarne u Optujskoj ulici, prethodno u rujnu 1991. godine. U obrani Lipika ostajem do 6. srpnja 1992. godine, a o predstojećoj vojnoj operaciji oslobađanja Lipika i ulasku u selo Klisa bit će govora u nekoj novoj priči – zaključio je Marijan Kostanjevac.

Nastavite čitati

Život i društvo

Iznenada preminuo Aki Rahimovski

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pjevač Parnog valjka Aki Rahimovski preminuo je u dobi od 66 godina, objavila je grupa na svojoj službenoj stranici na Facebooku.

– Dragi prijatelji, s neopisivom tugom u srcu vam javljamo da je danas, 22.1.2022. zauvijek zaspao Aki Rahimovski – napisali su u kratkoj objavi, uz koju su stavili i sljedeće stihove:

“Za malo nježnosti

na sve ću pristati

za malo nježnosti

da mogu zaspati”

Aki Rahimovski rođen je 1955. godine u Nišu, a kako piše Index, preminuo je u slovenskom Novom Mestu.

U Skoplju je proveo djetinjstvo i završio glazbenu školu, odsjek klavir i pjevanje, te je kao tinejdžer bio član nekoliko sastava, od kojih su neki Grupa Vakuum, Krvna braća i Grupa Torr.

Godine 1975. upoznaje gitaristu i skladatelja Huseina Hasanefendića Husa i Juricu Pađena, te u suradnji s menadžerom Vladimirom Mihaljekom Mihom osnivaju prvu postavu Parnog Valjka.

Parni Valjak tijekom svoje dugogodišnje karijere redovito je punio dvorane i druge velike prostore u Varaždinu, gdje su posljednji puta nastupili u kolovozu 2021. godine, a Akija je varaždinska publika posebno voljela.

Legendarni Aki ostat će u sjećanju mnogim generacijama.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje