Danas, 23. ožujka, posjetili smo jezero u Trakošćanu da pogledamo kako napreduju radovi. Traju radovi, ali mi smo uspjeli vidjeti samo jedan bager koji radi.
Podsjetimo, Hrvatske vode provode projekt izmuljenja jezera u Trakošćanu, a mi smo gotovo mjesec dana čekali njihov odgovor o nastavku radova na ovom važnom projektu. Naime, postalo je jasno da radovi kasne, a nije bilo službenih informacija investitora o novim rokovima. Izvođač radova je Bagerkop Roberto.
Taman se poklopilo da su Hrvatske vode danas i odgovorile na pitanja novinara Regionalnog tjednika. Ispričali su se na kašnjenju s odgovorima. Točnije, odgovorili su samo na neka pitanja koja smo poslali. Prethodni ugovor istekao je s veljačom, pa smo pitali jese li povećana sredstva za radove. Bilo bi logično da jesu, jer je produžen rok za radove, ali prema današnjem odgovoru Hrvatskih voda sredstva su ostala ista kao u odgovoru koji su nam poslali u studenom 2022.
– Sukladno mišljenju nadzorne službe sklopljeni su novi dodatci ugovoru od kojih je zadnji, četvrti dodatak s rokom izvođenja radova do 3. svibnja 2023. godine – je najveća novost odgovora Hrvatskih voda, gdje se službeno navodi posljednji dogovoreni rok za završetak izmuljivanja. Samo da podsjetimo prvi rok za završetak je bio kraj 2022. godine.
Iz Hrvatskih voda pojasnili su nam što je do sada napravljeno.
– Do sada su izvedeni sljedeći radovi: uređena je ploha za deponiranje mulja, izgrađen je šumski put za transport od jezera do deponije, izgrađen je privremeni zagat na kraju jezera u cilju zaštite vrijednog močvarnog staništa, izveden je nasuti kameni put za transport od brane na jezeru (kod dvorca ) do kraja jezera (mjesta prelaska u močvaru) gdje se izlazi na šumski put, izveden je odvodni kanal cijelom dužinom jezera koji evakuira dotok vode u jezero. Istovremeno se prema mogućnostima na terenu vrši uklanjanje i odvoz sedimenta iz jezera te deponiranje na privremenoj deponiji kao i uređenje nivelete dna jezera. Izvođač će do okončanja ugovora pojačati aktivnosti na uklanjanju sedimenta, odnosno vađenju i odvozu mulja na deponiju – stoji u odgovoru.
Ipak, iz Hrvatskih voda poslali su nam kronologiju ugovora za radove i problema na koje su naišli pa ju donosimo u nastavku.
– Izvođač je uveden u posao 12. svibnja 2021. godine. Nakon početnih poteškoća vezanih uz pražnjenje jezera kada je bilo potrebno čekati hladniju temperaturu vode, odnosno povoljno razdoblje za izlov ribe što je bio preduvjet za pražnjenje i isušivanje jezera. Iz tog razloga izlov ribe je odgođen za prosinac 2021. godine. Također detaljnim uvidom na terenu bilo je razvidno da se zatečeno stanje razlikuje od projektiranog rješenja i projektnom dokumentacijom definirane tehnologije uklanjanja sedimenta. Imajući u vidu navedeno stanje i zahtjev izvođača za izmjenom ugovora, sklopljen je dodatak ugovoru za radove s novim rokom izvođenja radova do 28. studenog 2022. godine. U navedenom roku, izvođač je nakon geodetskog snimka zatečenog stanja i istražnih radova predložio novu tehnologiju izvođenja radova koja je odstupala od inicijalnog (početnog) projektnog rješenja, što je zahtijevalo dodatno vrijeme i konzultacije s nadzornom službom i projektantom te stručnim službama Hrvatskih voda i nadležnih tijela. Izvedbeni projekt je uključivao dodatne servisne putove, proširenje deponije i pristupnog puta kao i same tehnologije vađenja sedimenta, što je od strane nadzora odobravano u segmentima, usklađujući se s dinamikom napredovanja radova na terenu. Potom su nastupila kišna razdoblja i posljedično tome poteškoće mehanizacije u dodatno otežanim terenskim uvjetima, a treba napomenuti i da su dva stroja upala u sediment. Osim toga, navedeno je trebalo sagledati u kontekstu svih uvjeta javnopravnih tijela i zakonske regulative, a osobito Zakona o javnoj nabavi. Tako su sukladno mišljenju nadzorne službe sklopljeni novi dodatci ugovoru od kojih je zadnji, četvrti dodatak s rokom izvođenja radova do 3. svibnja 2023. godine. Drugim i trećim dodatkom ugovoru odobreni su vantroškovnički radovi kao i više i manje radnje na ugovornom troškovniku koje nisu bile obuhvaćene projektnom dokumentacijom i natječajnom dokumentacijom. Vantroškovnički radovi odnosili su se na radove na zamjeni tla šumskog puta na lokacijama koje ne zadovoljavaju zahtijevanu nosivost i na proširenje deponije. Vrijednost radova po drugom dodatku Ugovora povećana je za 167.760 eura (1,26 milijuna kuna), a po trećem dodatku Ugovoru za 413.340 eura (3,11 milijuna kuna) te sada ukupna vrijednost Ugovora o radovima na čišćenju akumulacijskog jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta sa svim dodatcima iznosi 2,52 milijuna eura (18,99 milijuna kuna) – završili su iz Hrvatskih voda.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
